Stanje sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru

U listopadu prošle godine Vlada RH usvojila je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2017. godinu (u nastavku: Izvješće). Izvješće se temelji na Izjavama o fiskalnoj odgovornosti za 2017. godinu (u nastavku: Izjave za 2017.) koje su Ministarstvu financija dostavili svi obveznici (njih 612): ministarstva, korisnici proračuna razine razdjela organizacijske klasifikacije, županije, gradovi i općine.

Analiza Izjava

Na temelju dostavljenih Izjava za 2017., utvrđeno je da je od ukupnog broja obveznika njih 142 ili 23% dostavilo Izjavu na obrascu: Prilog 1a, koji se daje onda kada nisu uočene slabosti i nepravilnosti, a njih 470 ili 77% Izjavu na obrascu: Prilog 1b te time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola, u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

Radi usporedbe, od ukupnog broja obveznika koji su predali izjave, Izjavu za:

  • godinu (drugu godinu primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti) na obrascu: Prilog 1a dostavilo je 67 obveznika (11%), a na obrascu: Prilog 1b 533 obveznika (89%), dok je za
  • godinu, na obrascu: Prilog 1a Izjavu dostavilo 135 obveznika (22%), a na obrascu: Prilog 1b 477 obveznika (78%).

Može se zaključiti da je i dalje prisutan veliki broj Izjava 1b.

Na temelju analize odgovora iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti utvrđeno je da su, kao i ranijih godina, korisnici proračuna najviše slabosti prijavili u području izvršavanja proračuna (njih 417 ili 88%), a slijede područja računovodstva (169 ili 35%) i izvještavanja (146 ili 31%).

Najčešće prijavljene slabosti i nepravilnosti prema područjima

Unutarnja revizija

Tijekom 2017. kod korisnika proračuna obavljeno je 260 revizija, od čega 220 (85%) u područjima iz fiskalne odgovornosti. Najveći broj unutarnjih revizija korisnika proračuna (87%) iskazao je mišljenje kojim je potvrđeno da sustavi unutarnjih kontrola funkcioniraju na zadovoljavajućoj razini, ali je utvrđen prostor za daljnje unaprjeđenje.

U Izvješću su kvantificirani učinci provedbe revizijskih preporuka. Istaknuto je da ukupna vrijednost financijskih učinaka u 2017. iznosi 135 mil. kn, od toga se:

  • 68% svih učinaka ili 92,1 mil. kn odnosi na učinke proizašle iz sređivanja računovodstvenih evidencija,
  • 26,1 mil. kn (20%) na ostvareno povećanje (naplatu) prihoda,
  • 14,9 mil. kn (11%) na smanjenje nekih rashoda (uštede),
  • 1,4 mil. kn (1%) na povrat sredstava u proračun itd.

Za usporedbu, ukupna vrijednost financijskih učinaka u 2015. iznosila je 51,5 mil. kn, a u 2016. 218,2 mil. kn.

Vanjska revizija

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju (u nastavku: DUR) za 2017. sadrži informacije o obavljenim revizijama DUR-a (revizijama financijskih izvještaja i poslovanja korisnika u 2017.), koje su također potvrdile slabosti i nedostatke sustava unutarnjih kontrola koji su sadržani i u samim Izjavama o fiskalnoj odgovornosti. Pored toga, DUR je ukazao i na dodatne slabosti i nedostatke sustava unutarnjih kontrola koje nisu proizašle iz postupka samoprocjene, dijelom stoga što u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti nisu sadržana takva pitanja, dijelom iz razloga što pojedini subjekti revizije u Upitniku nisu utvrdili slabosti u područjima u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti, a dijelom iz razloga što ne otklanjaju slabosti u sustavima unutarnjih kontrola utvrđene u planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti za proračunsku godinu.

Detaljnije o novome Zakonu o fiskalnoj odgovornosti možete pročitati u TEB-ovom časopisu FIP - "Financije, pravo i porezi" br. 1/19 (rubrika Aktualno):

Tekst novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti možete pronaći u TEB-ovom priručniku Sustav državne riznice i proračuna lokalne i područne samouprave (SDR).

 

Natrag