FOTO: MAGNIFIC
Proračunski korisnici i JLP(R)S-i mogu primati i davati donacije u nefinancijskoj imovini. Pritom, u nekim slučajevima, moraju biti zadovoljeni posebni uvjeti. Primjerice, davanje donacija udrugama iz javnih izvora (u novcu ili u nefinancijskoj imovini), obvezno se provodi putem javnog natječaja ili poziva, sukladno Zakonu o udrugama i provedbenim propisima.[1]
Knjigovodstveno iskazivanje primljenih i danih donacija u nefinancijskoj imovini razlikuje se ovisno o tome od koga se dobiva odnosno kome se daruje pojedina vrsta imovine.
Tako se međusobni prijenosi (donacije) nefinancijske imovine između JLP(R)S-a, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (subjekata unutar općeg proračuna) evidentiraju preko promjena u obujmu imovine. Ako u trenutku prijenosa nefinancijske imovine ona ima neotpisanu vrijednost, kod davatelja donacije događa se smanjenje u obujmu, a kod primatelja povećanje u obujmu imovine.
Kod darovanja imovine obvezno je sastavljanje isprave o preuzimanju imovine, jer će ona služiti za evidentiranje tog poslovnog događaja u poslovnim knjigama darovatelja i primatelja te imovine.
Kod donacija nefinancijske imovine između nekog proračunskog subjekta s jedne strane i trgovačkog društva, neprofitne organizacije (udruge, zaklade i dr.) ili fizičke osobe s druge strane, iskazuju se prihodi i rashodi. To znači da ako primjerice, proračunski korisnik dobiva dugotrajnu nefinancijsku imovinu od trgovačkog društva, osim uknjiženja te imovine u poslovne knjige i povećanje vlastitih izvora, iskazuje i:
- rashode za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine (kao da darovanu imovinu korisnik sam kupuje) te istovremeno
- prihod od kapitalne donacije od trgovačkog društva.
Ta se promjena iskazuje u visini procijenjene vrijednosti dobivene imovine.
S druge strane, ako je, primjerice, grad na temelju javnog natječaja zaključio ugovor o donaciji nefinancijske imovine s udrugom, u poslovnim knjigama iskazuje rashode poslovanja (za kapitalnu donaciju udrugama) i obveze, u visini knjigovodstvene vrijednosti te imovine. Potom, u trenutku primopredaje darovane imovine, iskazuje zatvaranje obveze prema udruzi i priznaje prihod od prodaje te vrste imovine (kao da je tu imovinu prodao) te isknjižava imovinu (i vlastite izvore).
Primljene donacije
Kod primljenih donacija nefinancijske imovine predstavnici primatelja i davatelja donacije trebali bi izraditi i ovjeriti primopredajni zapisnik. Ako takva isprava nije potrebna davatelju donacije, tada primatelj donacije (JLP(R)S/proračunski korisnik) treba sastaviti zapisnik o preuzimanju imovine. Primopredajni zapisnik odnosno zapisnik o preuzimanju imovine potreban je radi utvrđivanja količine, vrste i vrijednosti dobivene nefinancijske imovine.
Darovatelj nije dužan dostaviti vrijednost darovane imovine primatelju i ako ih ne dostavi čelnik JLP(R)S-a/proračunskog korisnika primatelja donacije treba imenovati povjerenstvo za preuzimanje te imovine, koje će darovanoj imovini ujedno i procijeniti vrijednost po kojoj će imovina biti vrednovana u poslovnim knjigama. Procjenu vrijednosti može obaviti i neko drugo, za tu svrhu imenovano povjerenstvo.
Dane donacije
Kod danih donacija nefinancijske imovine JLP(R)S/proračunski korisnik kao davatelj donacije mora sastaviti zapisnik o primopredaji imovine, budući da će to biti knjigovodstvena isprava na temelju koje će darovana imovina biti isknjižena iz poslovnih knjiga.
Zapisnik bi stoga trebao sadržavati podatke o inventarnom broju pod kojim se imovina vodi u poslovnim knjigama, njenoj nabavnoj vrijednosti, ispravku i sadašnjoj vrijednosti, kao i podatke o datumu i sudionicima primopredaje, s njihovim potpisima kojima će potvrditi vjerodostojnost same isprave.
Kod međusobnih prijenosa (donacija) nefinancijske imovine između JLP(R)S-a, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (subjekata unutar općeg proračuna) davatelj donacije dostavlja knjigovodstvene podatke o imovini koja se predaje drugom proračunskom subjektu (nabavnu, ispravak i sadašnju vrijednost), pa subjekt koji prima imovinu ne mora procjenjivati njenu vrijednost.
[1] Detaljnije vidjeti u TEB-ovom časopisu FIP br. 4 i 5/26, V. Lendić Kasalo: Standardi financiranja programa i projekata udruga iz javnih izvora.
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
