Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Zvonko Koprivčić: Hrvatska – usporena konvergencija

Aktualno

• mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Središnji registar stanovništva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Aktualno

  mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Središnji registar stanovništva

  U Narodnim novinama br. 67/2025. objavljen je Zakon o Središnjem registru stanovništva, sa stupanjem na snagu 17. travnja 2025., kojim se ustrojava Središnji registar stanovništva u kojem će biti objedinjeni podaci o stanovništvu, srodstvu i kućanstvima, povezani s podacima o primicima i imovini. Središnji registar će sadržavati podatke o stanovništvu i kućanstvima, a navedene podatke povezivat će se s dostupnim podacima o dohocima i imovini, čime se omogućuje prepoznavanje ciljanih kućanstava glede određene mjere te planiranje mjera u financijskim iznosima koji mogu pratiti održive javne financije.     

• Ljubica Đukanović: Novi Zakon o grobljima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Aktualno

  Ljubica Đukanović: Novi Zakon o grobljima

  Novim Zakonom o grobljima (Nar. nov., br. 78/25; u nastavku: Zakon) se uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja kao i uređenje, rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja, te uređuje i usklađivanje izgleda grobnih mjesta i spomen-obilježja s temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanim Ustavom Republike Hrvatske  i ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske (u nastavku: RH).

  Zakona se primjenjuju i prema vlasnicima i posjednicima grobnih mjesta i spomen-obilježja preminulim osobama koji se nalaze izvan prostora groblja.

   Groblja i grobna mjesta (grobovi i grobnice) su javna dobra u općoj uporabi i stvari izvan pravnog prometa odnosno oni su nekretnine pod strogim javnopravnim režimom. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.

  Groblje ima posebni pravni status zbog dvojakosti prava koja na njima postoje, prava koja jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, kao vlasnici nekretnine - groblja, imaju na njima kao stvarima u svom vlasništvu, koje je ograničeno i subjektivnih prava trećih osoba - prava korištenja grobnog mjesta i prava vlasništva na opremi groba i uređajima.

  Održavanje groblja i krematorija unutar groblja je jedna od komunalnih djelatnosti uređena Zakonom o komunalnom gospodarstvu  kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, odnosno održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa pokojnika te uređivanje putova, zelenih i drugih površina unutar groblja.

  Sve komunalne djelatnosti, pa tako i izgradnja, korištenje i upravljanje grobljem, u nadležnosti  su JLS-a. To su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.    

Financije i računovodstvo

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Konsolidirani financijski izvještaji za 2024. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Konsolidirani financijski izvještaji za 2024. godinu

  Subjekt koji u grupi poduzetnika ostvaruje kontrolu nad drugim poduzetnicima (matično društvo) dužno je sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje. Konsolidirani GFI moraju se nakon odobravanja i usvajanja predati Fini za potrebe javne objave najkasnije u roku od 9 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Obveznici revizije konsolidiranih GFI-a propisani su ZOR-om.

  Međutim, računovodstveni standardi i Zakon o računovodstvu dozvoljavaju i izuzeće od obveze konsolidacije, uz ispunjenje zadovoljenja određenih uvjeta.

• Antea Kaleb, Irena Slovinac: Troškovi sporta i rekreacije radnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Financije i računovodstvo

  Antea Kaleb, Irena Slovinac: Troškovi sporta i rekreacije radnika

  Multisport kartica, članarina u fitness centru, naknada za korištenje terena za padel, bazena i slične usluge i aktivnosti (u nastavku: članarina) koje poslodavci plaćaju za svoje radnike, u smislu poreznih propisa, smatraju se primitkom u naravi, a prema propisima radnog prava mogu biti utvrđeni kao dio osnovne plaće ili kao povremeni primitak.

  Članak donosi detaljan prikaz zakonskog okvira, načina utvrđivanja tržišne vrijednosti primitaka u naravi, obračuna obveznih doprinosa i izvještavanja putem JOPPD obrasca.

  Kroz praktične primjere autorice prikazuju knjiženja i porezni tretman troškova sporta i rekreacije radnika u ovisnosti o tome smatra li se članarina u cijelosti plaćom u naravi radnika ili članarinu zajednički snose poslodavac i radnik ili članarinu u cijelosti snosi radnik.

• Domagoj Zaloker: Knjiženje ispravka pretporeza kod prodaje nekretnina - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Knjiženje ispravka pretporeza kod prodaje nekretnina

  Prilikom prodaje nekretnina koje se obavljaju prije isteka razdoblja za ispravak pretporeza često dolazi do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje PDV-om na temelju kojih porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a moraju obaviti ispravak pretporeza. Takav ispravak pretporeza može biti na teret, ali i u korist poreznog obveznika i priznaje se kao rashod ili prihod u računu dobiti i gubitka. Uvjeti i postupci ispravka pretporeza kod prodaje nekretnina propisani su odredbama čl. 63. - 65. Zakona o porezu na dodanu vrijednost  te čl. 140. - 142. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Prema navedenim odredbama, porezni obveznik dužan je ispraviti pretporez prilikom prodaje (isporuke) nekretnine ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: prilikom kupnje nekretnine porezni obveznik upisan je u registar obveznika PDV-a; nekretnina je nabavljena od poreznog obveznika upisanog u registar obveznika PDV-a; prilikom kupnje nekretnine, promet nekretnine je predmet oporezivanja PDV-om, neovisno o tome je li prodavatelj obračunao PDV ili je primijenio prijenos porezne obveze iz čl. 40. st. 4. i čl. 75. st. 3. toč. c) Zakona; prilikom prodaje nekretnine dolazi do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje, od datuma nabave pa do datuma prodaje nije prošlo više od deset (10) godina. Ako bilo koji od prethodno navedenih uvjeta nije ispunjen, prilikom prodaje nekretnine ne dolazi do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje i ispravka pretporeza.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Podjela pretporeza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Podjela pretporeza

  Podjelu pretporeza obvezno primjenjuju oni obveznici PDV-a koji istovremeno obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, te u okviru svoje gospodarske djelatnosti koriste dobra i usluge za transakcije (isporuke dobara i obavljanje usluga) po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za transakcije po kojima je isključen odbitak pretporeza. Podjela pretporeza utvrđuje se kada se na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije ne može izravno odrediti svotu pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. U članku je pojašnjeno kada se obvezno primjenjuje podjela pretporeza, odnosno kada je mogućnost odbitka pretporeza u potpunosti isključena.

• Dinko Lukač: Otpremnine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Otpremnine

  Otpremninu poslodavac isplaćuje radniku u visini i na način kako je to uredio izvorom radnog prava koji taj poslodavac primjenjuje, a ovisno o razlozima prestanka ugovora o radu radnika kod tog poslodavca, npr. zbog odlaska u mirovinu, poslovno uvjetovanog otkaza. Neoporezivi iznosi otpremnine kao i uvjeti za neoporezivu isplatu otpremnine uređeni su poreznim propisima o dohotku.

• Jasna Prepeljanić: Iznimke od obveze doprinosa i snižene stope doprinosa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Porezi i doprinosi

  Jasna Prepeljanić: Iznimke od obveze doprinosa i snižene stope doprinosa

  U članku se navode primici po osnovu kojih su propisane iznimke od obveze doprinosa za obvezna osiguranja, te uvjeti i dokazi potrebni za izuzeće. Uz to, navode se i primici na koje se primjenjuju snižene stope doprinosa.

• Ksenija Cipek: Model horizontalnog praćenja - stjecanje posebnog statusa poreznog obveznika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Porezi i doprinosi

  Ksenija Cipek: Model horizontalnog praćenja - stjecanje posebnog statusa poreznog obveznika

  Model horizontalnog praćenja temelji se na uzajamnom povjerenju i transparetnosti između poreznih obveznika i porezne uprave. Preventivne mjere postaju prioritet u postupanju poreznih tijela dok se kontrolne, restriktivne mjere usmjeravaju na rizične porezne obveznike, te rezultiraju optimalizacjom resursa poreznog nadzora čineći ga učinkovijitijim, pravodobnijim i ciljanim, a što opet utječe na veću naplatu dužnih,  zakonima propisanim poreznim davanjima. 

  Hrvatska Porezna uprava regulirala je Model horizontalnog praćenja, dakle Model gdje se težište kontrolnih, restriktivnih mjera prebacuje u korist preventinih mjera postupanja te se međusobni odnos između poreznih obveznika i Porezne uprave izjednačuje na horizontalnoj razini, uvodeći u porezni sustav mogućnost stjecanja posebnog statusa poreznog obveznika.

• mr. sc. Marina Vladika: Oporezivanje bezalkoholnih pića posebnim porezom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Marina Vladika: Oporezivanje bezalkoholnih pića posebnim porezom

  Sustav oporezivanja bezalkoholnih pića posebnim porezom utemeljen je prema volumenu te prema sadržaju šećera, metil-ksantina i taurina, pri čemu se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaća manji posebni porez.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Evidencije kod ustanova u zdravstvu od 2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Evidencije kod ustanova u zdravstvu od 2025.

  Evidencije prihoda od HZZO-a te zaliha i rashoda kratkotrajne nefinancijske imovine u sustavu zdravstva pojašnjavaju se u člancima 194. do 203. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

  HZZO temeljem akta o utvrđenim iznosima cijena usluga provođenja bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite zdravstvenim ustanovama koje su proračunski korisnici (u nastavku: zdravstvene ustanove) isplaćuje predujam koji evidentira zaduženjem računa 12912 Potraživanja za predujmove u visini isplaćenog iznosa. Zdravstvene ustanove primljeni predujam evidentiraju odobrenjem računa 27111 Obveze za predujmove. Za obavljenu uslugu bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite zdravstvene ustanove HZZO-u ispostavljaju račune, a ostvareni prihod evidentiraju na računu 67311 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovorenih obveza.

  Nabavu lijekova, potrošnog i medicinskog materijala (kratkotrajne nefinancijske imovine) a zdravstvene ustanove evidentiraju zaduženjem odgovarajućeg računa u podskupini 065 Zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala kod zdravstvenih ustanova uz odobrenje odgovarajućeg računa u odjeljku 2325 Obveze za nabavu lijekova i potrošnog medicinskog materijala kod zdravstvenih ustanova. Rashod priznaju u trenutku stvarnog utroška, otpisa ili donacije kratkotrajne nefinancijske imovine (čl. 197.) i to zaduženjem odgovarajućeg računa u podskupini 325 Rashodi lijekova i potrošnog medicinskog materijala kod zdravstvenih ustanova uz odobrenje odgovarajućeg računa u podskupini 065 Zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala kod zdravstvenih ustanova (čl. 198.). Na isti način evidentira se i otpis kratkotrajne nefinancijske imovine i smanjenje vrijednosti zaliha (čl. 199.).

Neprofitne organizacije

• Gordana Lončar: Službena putovanja u neprofitnim organizacijama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Neprofitne organizacije

  Gordana Lončar: Službena putovanja u neprofitnim organizacijama

  Neprofitne organizacije mogu i fizičkim osobama koje nisu njihovi zaposlenici neoporezivo nadoknaditi troškove službenog putovanja pod propisanim uvjetima. Porezni tretman primitaka po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama od strane neprofitne organizacije u kojoj iste nisu zaposlene ovisi o tome jesu li te osobe prije primitaka za službena putovanja u neprofitnim organizacijama ostvarile naknadu za svoj rad ili ne.

• Vesna Lendić Kasalo: Zaštita osobnih podataka u radu udruga - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Neprofitne organizacije

  Vesna Lendić Kasalo: Zaštita osobnih podataka u radu udruga

  Sve organizacije koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke pojedinaca, pa tako i udruge, dužne su uskladiti svoje aktivnosti obrade osobnih podataka s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Cilj ovih propisa je zaštititi osobne podatke fizičkih osoba, pružiti građanima kontrolu nad obradom njihovih podataka te stvoriti visoku i ujednačenu razinu zaštite osobnih podataka u EU. Uz navedeno, cilj je i olakšati poduzetnicima poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu te olakšati prekogranični protok osobnih podataka i korištenje usluga informacijskog društva.

  Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca (ispitanika) čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Voditelj obrade je fizička ili pravna osoba koja određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka. Izvršitelj obrade obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade.

  Detaljan opis 10 osnovnih koraka za usklađivanje s GDPR-om koji su primjenjivi na sve organizacije koje obrađuju osobne podatke nalazi se u Kratkom vodiču koji je dostupan na mrežnoj stranici AZOP-a. U članku se daje pregled tih koraka.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar, dipl. oec.: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar, dipl. oec.: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti

  Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja samo osobnim radom. Uvjeti za obavljanje propisani su Zakonom o obrtu. Odobrenje za rad izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

  Sporednim zanimanjem smatra se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge, a pod domaćom radinošću se razumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom.

  Za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisano je ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem tih djelatnosti - bruto primici ne smiju iznositi više od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost što za 2025. iznosi 17.980,00 eura.

  U članku pišemo o zakonom propisanim uvjetima, obvezi vođenja evidencija, te predaji obrazaca kao i iznosu doprinosa i paušalnog poreza.

Plaće i naknade plaća

• Sandra Pezo: Obračun plaće nerezidenta – pograničnog radnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Plaće i naknade plaća

  Sandra Pezo: Obračun plaće nerezidenta – pograničnog radnika

  Poslodavac koji posluje u pograničnom području i koji zapošljava radnika rezidenta iz druge države članice EU ili iz treće zemlje, dužan mu je isplatiti plaću u visini i na način kako je to uredio izvorom radnog prava te obračunati doprinose i porez na dohodak. Pri obračunu javnih davanja dužan je uvažati odredbe i tuzemnih propisa o doprinosima i porezu na dohodak te odredbe međunarodnih propisa o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.  

Radno pravo

• Josipa Klišanin: Prvo izvješće o tzv. platformskom radu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Radno pravo

  Josipa Klišanin: Prvo izvješće o tzv. platformskom radu

  Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 64/23; u nastavku: ZR)  predstavlja pravni okvir uređenja rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi. U Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) su to zasad samo Uber, Bolt, Wolt i Glovo. Međutim, Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada  sadrži odredbe koje su pravni temelj uspostavi Jedinstvene elektroničke evidencije (u nastavku: JEER) rada, kao široko postavljene evidencije koja trenutno sadrži samo podatke o radu koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, iako je plan da u budućnosti obuhvati i neke druge djelatnosti za koje se procijeni da postoji potreba.

  Rad putem digitalnih radnih platformi je novi oblik rada i novi pojam u našem nacionalnom zakonodavstvu koji je uveden izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su stupile na snagu 1.1.2024. Od istoga dana u funkciji je i prateći državni informacijski sustav Jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER), namijenjen praćenju ovog novog oblika rada te nadzora kojeg provode nadležna inspekcijska tijela.

  Jedinstvena elektronička evidencija rada je jedini takav sustav u Europi uspostavljenog praćenja tzv. platformskog rada. Druge europske države se još uvijek oslanjanju na procijenjene podatke temeljene na istraživanjima, za razliku od njih, RH ima prve točne administrativne podatke. Zato su mnogi stručnjaci koji prate ovo područje rada proglasili našu zemlju predvodnikom Europske unije u pogledu sustavnog reguliranja i praćenja rada putem digitalnih radnih platformi.

  Novim odredbama ZR-a koje su u primjeni već godinu i pol, jasno je propisano da se opći propis o radu primjenjuje i na kategorije poslodavaca i radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi te su za njih propisana i dodatna prava i obveze, čime se uzela u obzir specifična priroda ovog oblika zapošljavanja i rada.

• Vedran Jelinović: Sezonski rad stranaca - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Radno pravo

  Vedran Jelinović: Sezonski rad stranaca

  Državljani trećih zemalja na sezonskim poslovima u Republici Hrvatskoj mogu raditi do 9 mjeseci godišnje. Međutim, uvjeti koji moraju biti ispunjeni na strani poslodavca, razlikuju se u velikoj mjeri ovisno o tome traži li se izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do 9 mjeseci.

  U ovome članku pišemo o sezonskom zapošljavanju stranaca prema odredbama Zakona o strancima, uvažavajući i posljednje izmjene i dopune toga Zakona koje su stupile na snagu 15.3.2025. godine. U članku između ostalog pročitajte u kojim djelatnostima je dozvoljeno sezonsko zapošljavanje stranaca, na koji rok se izdaje dozvola za boravak i rad za sezonski rad, kako se i na koje razdoblje produljuje, koje su posebnosti izdavanja dozvole za boravak i rad do 90 dana, koji su uvjeti za izdavanje dozvole za sezonski rad, a koji za odbijanje i ukidanje takve dozvole.

Javna nabava

• Ante Loboja: Prijedlog za određivanje privremene mjere - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Javna nabava

  Ante Loboja: Prijedlog za određivanje privremene mjere

  Žalitelj može, uz žalbu koja nema suspenzivni učinak odnosno koja ne sprječava nastavak postupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, u roku za izjavljivanje žalbe podnijeti prijedlog za određivanje privremene mjere s ciljem pravodobnog ispravljanja navodnog kršenja zakona ili sprječavanja nastanka štete. Predmet prijedloga za određivanje privremene mjere može biti sprječavanje nastavka postupka javne nabave, donošenja ili provedbe odluke ili radnje naručitelja, nastanka ili izvršavanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, ili provedbe novog postupka javne nabave za isti ili sličan predmet nabave. U ovome članku autor obrađuje pitanja vezana uz podnošenje prijedloga za određivanje privremene mjere u žalbenom postupku pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Trgovina

• Darko Marečić: Podnošenje i rješavanje prigovora potrošača u trgovini na malo - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2025

  Trgovina

  Darko Marečić: Podnošenje i rješavanje prigovora potrošača u trgovini na malo

  U slučaju nezadovoljstva vezano uz kupnju robe i/ili poslovanje trgovca, potrošači imaju mogućnost i pravo podnošenja pisanog prigovora trgovcu kako bi ostvarili prava koja im temeljem Zakona o zaštiti potrošača pripadaju. U članku pojašnjavamo koje su obveze trgovca u odnosu na omogućavanje potrošačima podnošenje pisanih prigovora i nakon zaprimljenog prigovora, zbog kojih razloga potrošači trgovcima najčešće podnose prigovore i na koje načine potrošači mogu ostvarivati zaštitu svojih prava u izvansudskom i sudskom postupku, kada ta prava ne uspiju ostvariti kod trgovca.

Mirovinsko osiguranje

• Marko Josipović: Uspostava e-prijava putem usluge Lana – mirovinsko

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Preoblikovanje društva i pravo na prijenos poreznog gubitka
• Ksenija Cipek: Neoporezive nagrade za učenje temeljeno na radu
• Antea Kaleb: Utjecaj statusa člana uprave na korištenje mirovine
• Nikolina Bičanić: Evidencija preuzetih obveza po ugovorima
• Ljubica Đukanović: Sadržaj odluke (obavijesti) o trajanju i korištenju godišnjeg odmora

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 6/25

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 6/25

TEB-ov Poslovni info br. 6/25

• TEB-ov Poslovni info br. 6/25
• Mladenka Karačić: Primopredaja dužnosti u JLP(R)S
• Irena Slovinac: Zaključivanje i čuvanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava
• mr. sc. Mladen Štahan: Gubitak – definicija, vrste, iskazivanje i pokriće
• mr. sc. Ida Dojčić: Projekt Fiskalizacija 2.0 i eRačuni
• Domagoj Zaloker: Trostrani posao
• Ksenija Cipek: Porezni tretman naknada za rad članova izbornih povjerenstava i biračkih odbora
• Dinko Lukač: Regres za 2025. godinu
• Antea Kaleb: Primici po osnovi rada učenika i studenata
• Vedran Jelinović: Nezadovoljavanje radnika na probnom radu – pitanja i odgovori
• Nikolina Bičanić: Vodite li analitičko knjigovodstvo sitnog inventara?
• Ljubica Đukanović: Pravo na korištenje zdravstvene zaštite u trećim državama