Nakon što prestane radni odnos, za poslodavca nastaju određene obveze, kako prema nadležnim tijelima, tako i prema tom radniku. Te obveze izviru iz nekoliko propisa, a mogu se podijeliti na nenovčane i novčane.
- Nenovčane obveze
Odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
Kod uspostavljanja radnog odnosa vrijedi automatizam prijave, što znači da se prijavom i odjavom na mirovinsko osiguranje radnika ujedno prijavljuje i odjavljuje s obveznog zdravstvenog osiguranja. Rok za prijavu je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada (putem obrasca M-1P).
Kod prestanka radnog odnosa, radnika se s mirovinskog osiguranja mora odjaviti najkasnije u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa, dok je za odjavu sa zdravstvenog osiguranja propisan rok od najkasnije 8 dana od dana prestanka okolnosti na osnovi kojih prestaje status osigurane osobe.
Vraćanje isprava i izdavanje potvrde o vrsti poslova
Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U toj potvrdi poslodavac ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Poslodavac je po prestanku rada obvezan radniku dati i poreznu karticu (Obrazac PK izdan u papirnatom obliku) radi predaje novom poslodavcu, a za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku odnosno izlistani elektronički zapis iz sustava ePorezna.
Posebni propisi
Obveza izvještavanja pojedinih tijela može proizlaziti i iz drugih propisa. Tako će poslodavac za radnike čija je plaća pod ovrhom, ovršne isprave vratiti ovrhovoditelju.
Kod ugovora o radu s državljanima trećih zemalja, poslodavac je dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, i to u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti.
- Novčane obveze
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Obveza isplate ove naknade nastaje kod bilo kojeg načina prestanka ugovora o radu, a radnik nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor do dana prestanka radnog odnosa. Dakle, radnik ostvaruje ovo pravo sve i da je riječ o izvanrednom otkazu zbog njegove grube povrede radne obveze ili je riječ o prestanku ugovora istekom vremena ili po sili zakona i dr.
Npr. ako je radnik iskoristio cijeli godišnji odmor za 2022., a ugovor o radu mu prestaje 23.3.2023. poslodavac će mu biti dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u razmjernom dijelu od 3/12 za 2023. godinu.
Otpremnina
Za razliku od naknade za neiskorišteni godišnji odmor, zakonska obveza isplate otpremnine nastaje onda ako poslodavac otkazuje radniku nakon dvije godine neprekidnog rada, a pritom mu ne otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika (čl. 119. ZR-a).
Do zakonske obveze isplate otpremnine doći će u pravilu onda ako je riječ o poslovno ili osobno uvjetovanom otkazu, ali moguće bi je bilo primijeniti i kod izvanrednog otkaza uslijed neke druge osobito važne činjenice koja nije uvjetovana ponašanjem radnika. Kod prestanka radnog odnosa sporazumom, istekom vremena ili po sili zakona nema zakonske obveze isplate otpremnine.
Detaljnije o temi:
- Dejanović: Prijava o prestanku osiguranja (M-2P/eM-2P) (FIP 5/20)
- Lukač: Isplata i neisplata otpremnine (FIP 5/21)
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag