Financije, pravo i porezi 5/2020
Radno pravo
Ljubica Đukanović: Plan i raspored godišnjih odmora
Pravo na godišnji odmor je prava iz radnog odnosa prema kome svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) je uređujući prava na godišnji odmor odredio samo minimalne zahtjeve i pravila kojih se poslodavac mora pridržavati kod određivanja ovog prava.
Najkraće trajanje godišnjeg odmora propisano je čl. 77. st. 1. ZR-a u tjednima, na način da radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu. Kao posebne skupine radnika kojima se štiti zdravlje i sigurnost na radu su maloljetnici i radnici koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. Ovim radnicima je pravo na godišnji odmor određeno u trajanju od najmanje pet tjedana.
Osobe s invaliditetom prema čl. 12. st. 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 157/13, 152/14 i 39/18) imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Radnik koji se prvi put zaposli, odnosno koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca (čl. 77. st. 3. ZR-a). Godišnji odmor utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
Plan (rasporeda) korištenja godišnjih odmora donosi poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZR-om najkasnije do 30.6. tekuće godine.
Poslodavca je obvezan donijeti dva dokumenta i to:
- plan korištenja godišnjeg odmora i
- odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.
Svi poslodavci su obvezni donijeti plan korištenja godišnjih odmora, neovisno o broju radnika, a poslodavci kod kojih je ustanovljeno radničko vijeće moraju se o rasporedu korištenja godišnjih odmora savjetovati se s radničkim vijećem ili sa sindikalnim povjerenikom ako nema radničkog vijeća.
Sadržaj i opseg rasporeda godišnjeg odmora nisu propisani ZR-om niti drugim propisima već je ostavljeno na volju poslodavcu da sam odredi što će takav raspored sadržavati, ali pritom mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada, te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Iako poslodavac mora uzeti u obzir mogućnosti za odmor raspoložive radnicima ne mora se pridržavati prijedloga radnik jer se oni samo mogu izjasniti kada bi htjeli koristiti godišnji odmor.
Rasporedom korištenja godišnjih odmora poslodavac trebao obuhvatiti i radnike koji su na bolovanju ili dopustu, vodeći računa o razdobljima u kojima oni ne mogu koristiti godišnji odmor zbog tih razloga.
O Planu korištenja godišnjih odmora kao i o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.