Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• mr. sc. Stjepan Kolačević: Bilanciranje, aksiologija i etika

Aktualno

• Vedran Jelinović: Obnova potresom pogođenih područja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Aktualno

  Vedran Jelinović: Obnova potresom pogođenih područja

  Osobe koje su 22.3.2020. te 28. i 29.12.2020. bile vlasnici i suvlasnici zgrada koje su oštećene u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uz određene uvjete, mogu ostvariti sljedeća prava:

  1. obnova postojeće potresom oštećene zgrade (višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće)
  2. uklanjanje zgrade (višestambene, stambeno-poslovne, poslovne) i postojeće obiteljske kuće koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća
  3. gradnju zamjenskih obiteljskih kuća umjesto potresom uništenih postojećih obiteljskih kuća, te
  4. novčanu pomoć:
     • za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak stubišta, popravak dizala)
     • za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće 
     • umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće i/ili
     • za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, obiteljske kuće.

  U ovome članku pišemo o aktualnostima vezanim uz podnošenje zahtjeva i rokovima za podnošenje istih.

• Ružica Krizmanić: Primjena fiskalizacije u praksi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Aktualno

  Ružica Krizmanić: Primjena fiskalizacije u praksi

  Odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12 – 138/20)  uređuje se postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje Evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom ovoga Zakona. U ovom tekstu daju se odgovori na najčešća pitanja iz djelokruga Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, te pratećeg Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12 - 1/21) iz pojedinih postupaka fiskalizacije, kao što je postupak prijave poslovnog prostora, fiskalizacija samoposlužnih uređaja, izdavanje fiskaliziranih računa, izuzeća od fiskalizacije, fiskalizacija pratećih dokumenata i ostalo.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Ugostiteljska djelatnost - porezni i računovodstveni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Ugostiteljska djelatnost - porezni i računovodstveni aspekt

  Ugostiteljska djelatnost može se obavljati pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i provedbenim pravilnicima, a podrazumijeva pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja. Ugostitelji koji pružaju usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka obvezni su utvrditi normative. Na pripremljeno i usluženo jelo i slastice u ugostiteljskim objektima PDV se obračunava po stopi 13%, dok se na posluženo piće PDV obračunava po stopi 25%. Osim toga, potrošnja alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima podliježe plaćanju poreza na potrošnju.

  Također treba reći da je pandemija bolesti COVID 19 uvelike utjecala na obavljanje ugostiteljskih djelatnosti. Dozvoljeno je obavljanje samo pojedinih ugostiteljskih usluga, uz dodatna ograničenja i uvjete, a niz gradova i općina propisali su niže stope ili ukinuli obvezu plaćanja poreza na potrošnju.

• Domagoj Zaloker: Donacije i sponzorstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Donacije i sponzorstva

  Iako se radi o različitim vrstama poslovnog događaja (transakcije), donacija i sponzorstvo vrlo često se poistovjećuju. Donaciju (darovanje) imovine možemo definirati kao besplatno (bez ikakve protučinidbe) i dobrovoljno ustupanje imovinske koristi, a njen primarni cilj je imovinska pomoć fizičkim i pravnim sobama u ekonomski nepovoljnijem položaju. Sponzorstva možemo definirati kao davanja materijalne ili nematerijalne imovinske koristi koja, za razliku od donacije, nisu bezuvjetna, nego se od primatelja sponzorstva očekuje protučinidba uglavnom u obliku promidžbe sponzorove tvrtke, proizvoda (robe) ili usluge. U članku pojašnjavamo računovodstveni i porezni tretman donacija materijalne imovine kod poduzetnika koji materijalnu imovinu donira i poduzetnika koji doniranu materijalnu imovinu prima. Također, u članku pojašnjavamo i porezni i računovodstveni aspekti sponzorstva koji prvenstveno ovise o poreznom statusu ugovornih strana te o tome u kojem obliku je sponzorova činidba (u novcu ili u naravi).

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo ulaganja u kriptovalute - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo ulaganja u kriptovalute

  Kriptovalute predstavljaju vrstu digitalnog novca, a i kod nas je sve više poduzetnika koji se odlučuju na ulaganja u kriptovalute. Stoga, postavljaju se i pitanja o računovodstvenom tretmanu takvih ulaganja. O mogućnostima i specifičnostima računovodstvenog tretmana kriptovaluta, potanje obrazlažemo u članku.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić : Porezne obveze utvrđene nadzorom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić : Porezne obveze utvrđene nadzorom

  Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza. Porezni nadzor se može obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje, a može se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Predmet poreznog nadzora su porezi, doprinosi i druga javna davanja, odnosno provjera svih činjenica bitnih za oporezivanje, knjigovodstvenih evidencija, poslovnih događaja i svih drugih podataka, evidencija i isprava bitnih za oporezivanje. Utvrđena obveza za porez (i doprinose) u poreznom nadzoru znači da porezni obveznik nije ispravno i u skladu sa zakonskim propisima, kojima se propisuju pojedine vrste poreza, doprinosa i ostalih javnih davanja, evidentirao, obračunao i platio svoju obvezu za nadzirano porezno razdoblje. Posljedica toga je evidentiranje i plaćanje (novo)utvrđenih poreznih obveza i pripadajućih zateznih kamata, pri čemu treba voditi računa o računovodstvenom iskazivanju i poreznom tretmanu istih.

• Dinko Lukač: Isplata i neisplata otpremnine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Isplata i neisplata otpremnine

  Radniku koji odlazi u mirovinu poslodavac može isplatiti otpremninu u visini i na način određen izvorom radnog prava (npr. kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu). Jednako tako, poslodavac može isplatiti otpremninu i radniku kojem prestaje radni odnos po odredbama Zakona o radu. Izvorom radnog prava koji primjenjuje poslodavac određuje se visina otpremnine za isplatu radniku, a odredbama poreznih propisa o dohotku propisani su uvjeti i visina otpremnine koja se može isplatiti radniku bez obračunavanja poreza na dohodak. O ostvarivanju prava na otpremninu, poreznom tretmanu iste, nastanku obveze doprinosa i poreza na dohodak u slučaju neisplate otpremnine, izvješćivanju na Obrascu JOPPD za isplatu otpremnine i za neisplatu otpremnine te drugim specifičnostima vezanim uz otpremnine pročitajte u tekstu članka.

• Dubravka Bihar: Ispunjenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom zamjenskim načinom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  Dubravka Bihar: Ispunjenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom zamjenskim načinom

  Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom propisana je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a razrađena je pripadajućim Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

  Obveza kvotnog zapošljavanja može se ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom odnosno kombinacijom navedenih načina.

  Autorica članka na praktičnim primjerima, a vezano za sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji, obrazlaže način ispunjenja propisane kvote.

• Zvonimir Marinović: Prodaja trošarinskih proizvoda (alkohola i alkoholnih pića) na daljinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  Zvonimir Marinović: Prodaja trošarinskih proizvoda (alkohola i alkoholnih pića) na daljinu

  Prodaja trošarinskih proizvoda (alkohola i alkoholnih pića) na daljinu krajnjim potrošačima u drugim državama članicama Europske unije (EU) moguća je ukoliko su navedeni proizvodi pušteni u potrošnju, odnosno na koje je obračunata i plaćena trošarina u Republici Hrvatskoj (RH). Jednako tako, i prodavatelj iz druge članice EU može prodavati navedene trošarinske proizvode fizičkim osobama u RH. O postupanju prodavatelja iz RH, plaćanju trošarine i PDV-a, vođenju evidencije, obvezama prodavatelja iz EU pri Carinskoj upravi RH i drugim specifičnostima prodaje na daljinu alkohola i alkoholnih pića pročitajte u tekstu članka.

• Andreja Sertić Tomiček: Multilateralni instrument - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  Andreja Sertić Tomiček: Multilateralni instrument

  Multilateralni instrument predstavlja mjeru 15. BEPS akcijskog plana (BEPS - Base Erosion and Profit Shifting – smanjenje porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti). BEPS je projekt OECD–a i G20 grupe započet 2011. godine, te se odnosi na strategije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja kojima se istražuju propusti i neusklađenosti u poreznim propisima sa svrhom preusmjeravanja dobiti u jurisdikcije s niskim ili bez poreznih stopa, što za posljedicu ima neplaćanje poreza na dobit ili plaćanje poreza na dobit u vrlo malim iznosima. Cilj Multilateralnog instrumenta je da se ubrza i pojednostavi implementacija mjera razvijenih u okviru BEPS akcijskog plana koje zahtijevaju izmjene postojećih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Republika Hrvatska potpisala je Multilateralni instrument 7. lipnja 2017., a Zakon o potvrđivanju Mnogostrane konvencije o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti izglasan je u Hrvatskom Saboru 25. studenoga 2020. te je objavljen u Narodnim novinama 16. prosinca 2020. Multilateralni instrument će za Republiku Hrvatsku stupiti na snagu 1. lipnja 2021. U članku se daje uvid u osnovne značajke Multilateralnog instrumenta, odnosno Mnogostrane konvencije o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

• mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Obveza utvrđivanja poreza na kuće za odmor za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Obveza utvrđivanja poreza na kuće za odmor za 2021. godinu

  Sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza, kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređen je Zakonom o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16 i 101/17). Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor donošenjem poreznog rješenja za 2021. godinu propisana je za pravne i fizičke osobe koji su vlasnici kuća za odmor, koje se koriste povremeno ili sezonski. Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih ili općinskih proračuna na čijem se području nalazi kuća za odmor. Porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor može donijeti upravno tijelo jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili nadležna ispostava Porezne uprave, ako je općina ili grad svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu poslove utvrđivanja te naplatu navedenog poreza. Ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor, porez na kuće za odmor može se plaćati od 5 kn do 15 kn /m2 korisne površine, pri čemu stvarnu visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Međutim, ako se dio kuće za odmor koristi za iznajmljivanje gostima, porezni obveznik može biti obveznikom plaćanja dviju vrsta poreza po dvije različite osnove, i to poreza na kuće za odmor radi povremenog korištenja nekretnine te poreza na dohodak ostvarenog od imovine po osnovi iznajmljivanja koji se utvrđuje u paušalnoj svoti.

   

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje pomoći i donacija u sustavu proračuna uslijed potresa i pandemije - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje pomoći i donacija u sustavu proračuna uslijed potresa i pandemije

  Kod proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika česti su prijenosi nefinancijske imovine (opreme, zaštitne opreme i sl.), ali i novčani prijenosi sredstava – primljene i dane donacije i pomoći, osobito od početka pandemije SARS-CoV-2 virusa i potresa. Od tada postoje i dvojbe oko knjigovodstvenog evidentiranja takvih prijenosa, no u okružnici Ministarstva financija od 1. travnja 2021. dane su upute za njihovo knjigovodstveno evidentiranje. Neka pitanja još su uvijek ostala otvorena i u članku se daju neka rješenja za postupanja.

Neprofitne organizacije

• Nikolina Bičanić, Irena Slovinac: Blagajničko poslovanje kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić, Irena Slovinac: Blagajničko poslovanje kod neprofitnih organizacija

  Uslijed sve veće uporabe platnih kartica i usmjeravanja platnog prometa putem transakcijskih računa u bankama uporaba gotovog novca svakodnevno se smanjuje, no poslovanje s gotovim novcem nije moguće izbjeći. Neprofitne organizacije koje raspolažu s gotovim novcem (primaju uplate gotovog novca i plaćaju gotovim novcem) moraju takve uplate i isplate dokumentirati (sastavljati odgovarajuće knjigovodstvene isprave – blagajničke uplatnice, blagajničke isplatnice i blagajnički izvještaj) i evidentirati u poslovnim knjigama, putem blagajne. Blagajničko poslovanje nije detaljno uređeno propisima o neprofitnom računovodstvu, stoga svaka neprofitna organizacija taj segment poslovanja treba urediti za sebe, a pritom mora voditi računa o mogućnostima te ograničenjima i zabrani u plaćanju gotovim novcem. Blagajničkom poslovanju je stoga, kao jednom segmentu poslovanja neprofitnih organizacija, potrebno posvetiti dužnu pažnju i potrebno ga je ustrojiti u skladu s propisima.

• Vesna Lendić Kasalo: Godišnji plan natječaja za financiranje programa i projekata udruga u 2021. godini - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Neprofitne organizacije

  Vesna Lendić Kasalo: Godišnji plan natječaja za financiranje programa i projekata udruga u 2021. godini

  U ovome članku daje se informacija o predstavljenim natječajima koje će ministarstva, Vladini uredi i druge javne institucije te JLP(R)S-i raspisivati u ovoj godini za financiranje projekata i programa iz proračunskih sredstava te sredstava fondova EU, s poveznicama, kako bi se zainteresiranim udrugama ukazalo gdje i kako pronaći i pratiti natječaje i javne pozive.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Sezonsko poslovanje obrta - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Sezonsko poslovanje obrta

  Fizičke osobe - obrtnici, uz propisane uvjete, mogu djelatnost obavljati i sezonski, ali najdulje do 9 mjeseci godišnje. Izmjenama Zakona o obrtu, koje se primjenjuju od 1.1.2020., sve obrtničke djelatnosti mogu obavljati sezonski osim ako nije drugačije propisano nekim posebnim propisom. Podsjećamo da su prije navedenih izmjena Zakona posebnim podzakonskim propisom bile propisane djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski.

  U članku autor piše, pored ostalog, o obvezama obrtnika kada djelatnost obavljaju sezonski te načinu utvrđivanja dohotka.

  izičke osobe - obrtnici, uz propisane uvjete, mogu djelatnost obavljati i sezonski, ali najdulje do 9 mjeseci godišnje. Izmjenama Zakona o obrtu, koje se primjenjuju od 1.1.2020., sve obrtničke djelatnosti mogu obavljati sezonski osim ako nije drugačije propisano nekim posebnim propisom. Podsjećamo da su prije navedenih izmjena Zakona posebnim podzakonskim propisom bile propisane djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski.

  U članku autor piše, pored ostalog, o obvezama obrtnika kada djelatnost obavljaju sezonski te načinu utvrđivanja dohotka.

Plaće i naknade plaća

• Gordana Lončar: Obveza plaćanja prireza porezu na dohodak - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Plaće i naknade plaća

  Gordana Lončar: Obveza plaćanja prireza porezu na dohodak

  Jedinice lokalne samouprave mogu za porezne obveznike s prebivalištem/uobičajenim boravištem na svom području, temeljem Zakona o lokalnim porezima, propisati obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Pritom je pitanje prebivalište/uobičajenog boravišta za navedenu svrhu propisano Općim poreznim zakonom.

  S obzirom se u praksi javljaju različiti slučajevi, od toga da radnici (samci ili s obitelji) odlaze svakodnevno na rad iz jednog grada u drugi grad, gdje prijavljuju boravište ili ne, pri čemu mogu u tom drugom gradu imali stan u najmu ili vlasništvu, postavlja se i pitanje obračunavanja prireza – da li prema mjestu prebivališta ili boravišta, prema mjestu rada ili grada prebivališta obitelji. Upravo na ta pitanja autorica daje odgovore na praktičnim primjerima.

• Sandra Pezo: Oporezivanje plaće ostvarene od rada u RH za poslodavca iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Plaće i naknade plaća

  Sandra Pezo: Oporezivanje plaće ostvarene od rada u RH za poslodavca iz inozemstva

  Fizičke osobe rezidenti Republike Hrvatske (RH) odlaze raditi u inozemstvo za strane poslodavce, ali isto tako mogu sklopiti ugovor o radu i s poslodavcem iz inozemstva i taj rad obavljati u RH. Kako poslodavac iz inozemstva može biti poslodavac iz druge države članice Europske unije (EU) ili pak poslodavac iz treće zemlje, ta činjenica uvjetuje obveznika obračunavanja i uplate doprinosa i poreza na dohodak. Tko obračunava doprinose, porez na dohodak i prirez po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (plaće) u situaciji kad radnik sklapa ugovor o radu s poslodavcem iz države članice EU odnosno sa poslodavcem iz treće zemlje, rokovima uplate javnih davanja, propisanoj osnovici te drugim specifičnostima rada za strane poslodavce pročitajte u tekstu članka.

   

• Ljubica Đukanović: Plaće i materijalna prava u JLP(R)S-ima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Plaće i naknade plaća

  Ljubica Đukanović: Plaće i materijalna prava u JLP(R)S-ima

  Plaća koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku za izvršeni rad može biti određena zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili/i ugovorom o radu. U jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S) mjerila za određivanje plaća župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLP(R)S-a, određena su Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 28/10; u nastavku: Zakon). Pored plaća, Zakonom su propisana i mjerila za određivanje naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa.

  Župan, gradonačelnik i općinski načelnik i njihovi zamjenici su lokalni dužnosnici čija su prava na plaću i naknadu za rad uređena Zakonom, a čl. 4. Zakona, ograničen je najviši iznos tih plaća, koje se, bez uvećanja za radni staž, ne smiju odrediti u iznosima većim od umnoška propisanog koeficijenta i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika.  

  Osnovicu i koeficijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko tijelo JLP(R)S) u kojoj župan, gradonačelnik i općinski načelnik i njihovi zamjenici obnašaju dužnost. Prijedlog osnovice i koeficijente za obračun plaće tijelu JLP(R)S predlaže župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.

  Koeficijenti  za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika nisu propisani Zakonom već se oni određuju ovisno o koeficijentu župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i mogu iznositi najviše do 85% koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici.

  Ako zamjenik župan, gradonačelnik i njihovi zamjenici kao i općinski načelnici i njihovi zamjenici obnašaju dužnost bez zasnivanja radnog odnosa oni za svoj rad ne ostvaruju plaću već naknadu za rad koja iznositi najviše do 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. 

  Plaću službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLP(R)S-a čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik/namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

  Osnovica za obračun plaće u upravnim odjelima i službama JLP(R)S-a se utvrđuje kolektivnim ugovorom.

  Više o plaćama i materijalnim pravima u JL(R)S-ima pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Mihaela Kleković : Postupak izvoza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Mihaela Kleković : Postupak izvoza

  Trgovinski poslovi koji uključuju otpremu robe iz carinskog područja Europske unije (EU) u treće zemlje ili posebna fiskalna područja podložni su provedbi carinskog postupka izvoza. Sam postupak izvoza se provodi podnošenjem izvozne carinske deklaracije nadležnom carinskom uredu prilikom iznosa robe iz carinskog područja EU elektroničkim putem kroz sustav ECS. O postupku izvoza, izvozniku, carinskim formalnostima i drugim specifičnostima izvoznog postupka pročitajte u tekstu članka.

Javna nabava

• Zoran Vuić: Određivanje predmeta nabave kroz mišljenja Uprave za trgovinu i politiku javne nabave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Javna nabava

  Zoran Vuić: Određivanje predmeta nabave kroz mišljenja Uprave za trgovinu i politiku javne nabave

  Naručitelji kao obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi moraju robu, radove ili usluge koje namjeravaju nabaviti, prije početka same nabave odrediti kao predmete nabave. U praksi to može biti dosta izazovno za naručitelje, pogotovo za nabave robe, radova ili usluga koje nisu uobičajene i ne nabavljaju se redovito nego imaju određene specifičnosti i naručitelj ih prvi puta nabavlja.

  U članku se navodi veći broj mišljenja danih naručiteljima od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave po postavljenim pitanjima kako odrediti predmet nabave sukladno ZJN 2016, ali i drugim pitanjima koja se pojavljuju u vezi s određivanjem predmeta nabave (npr. navođenje u planu nabave, procijenjena vrijednost nabave i sl.).

   

Turizam

• Darko Marečić: Usluge u nautičkom turizmu - usluga chartera - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Turizam

  Darko Marečić: Usluge u nautičkom turizmu - usluga chartera

  Pravna osoba ili obrtnik koji namjeravaju iznajmljivati jahtu i/ili brodicu za plovidbu morem u turističke svrhe to može učiniti registriranjem charter usluge NT ili charter djelatnosti, a ukoliko namjerava iznajmljivati i brod za plovidbu morem, odnosno brod, jahtu, brodicu za plovidbu unutarnjim vodama ili pružati usluge smještaja na tim plovilima to može učiniti registriranjem pružanja charter usluga NT te ishoditi rješenje upravnog tijela nadležnog za turizma o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu plovnog objekta NT.

  Plovila koja se iznajmljuju u charteru moraju biti upisana u odgovarajuće upisnike i osposobljena za sigurnu plovidbu, što se dokazuje svjedodžbom o sposobnosti za plovidbu. Pružatelji charter usluga u NT i charter kompanije koje obavljaju charter djelatnost na svom plovilu mogu organizirati putovanja (paket-aranžmane i izlete) i omogućavati povezane putnih aranžmana bez osnivanja turističke agencije, a prilikom pružanja usluga/djelatnosti dužni su pridržavati se obveza propisanih odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu i propisa kojim se uređuje pružanje nautičkog turizma.

Vijesti iz EU

• Iva Uljanić Škreblin: Analiza prakse Suda pravde EU-a u svezi olakšica za nerezidente - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2021

  Vijesti iz EU

  Iva Uljanić Škreblin: Analiza prakse Suda pravde EU-a u svezi olakšica za nerezidente

  Vezano uz fizičke osobe i oporezivanje njihovih osobnih dohodaka, jedna od četiri slobode na koje se ta osoba može pozvati u prekograničnim situacijama je slobodno kretanje radnika (čl. 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Takva sloboda podrazumijeva ukidanje bilo kakve diskriminacije na temelju nacionalnosti među radnicima država članica u pogledu zapošljavanja, plaća i drugih uvjeta rada. Iako ne postoji sekundarno pravo EU-a u području izravnog oporezivanja dohodaka fizičkih osoba, ustaljena je sudska praksa Suda pravde EU-a da nacionalno zakonodavstvo svake države članice koje se odnosi na  izravno oporezivanje, uključujući oporezivanje dohotka, treba biti u skladu s UFEU-om, posebno s odredbama koje osiguravaju temeljne slobode. Ova odredba čl. 45. UFEU-a ne omogućava samo ukidanje izravne (otvorene) diskriminacije temeljene na nacionalnosti, već i neizravne (skrivene) diskriminacije i ne-diskriminatornih ograničenja koje čine izvršenje slobode kretanja radnika manje atraktivnim.

  Autorica u članku ukazuje na određene presude Suda pravde EU-a koje se odnose na korištenje određenih poreznih olakšica nerezidenata – osoba koje ostvaruju dohodak u drugoj državi članici EU.

  Zašto država zaposlenja mora nerezidentima omogućiti iste porezne olakšice koje su omogućene samo rezidentima i koji uvjeti moraju biti zadovoljeni te što kada se poslovna djelatnost obavlja u više država – pročitajte u ovom članku.

Pitajte TEB

• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Prenošenje isplate nagrade za rezultate rada i prigodnih nagrada u sljedeću godinu
• Jasminka Rakijašić: Trošak sistematskog pregleda direktora
• Irena Slovinac: Prodaja amortizirane imovine
• Nikolina Bičanić: Sitni inventar kod ustanove u zdravstvu
• Ljubica Đukanović: Pravo na dnevnicu
• mr. sc. Ida Dojčić: Potpore u slučaju posebnih okolnosti

TEB-ov Poslovni info br. 05/21

• TEB-ov Poslovni info br. 05/21