Samoprocjena kod neprofitnih organizacija

U TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 3/20 objavljen je članak "Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola". Autorica članka je Nikolina Bičanić.

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14; u nastavku: Zakon) propisuje da je svaka neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Krajnji rok za provedbu samoprocjene za 2019. je 1. travnja 2020.

Tko ne mora provesti samoprocjenu?

Samoprocjenu nisu obvezne provoditi neprofitne organizacije koje „dobrovoljno“ vode dvojno knjigovodstvo – one koje nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, iako udovoljavaju uvjetima iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva (vidjeti u čl. 9. Zakona).

Obvezu samoprocjene nemaju one neprofitne organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S), budući da su te neprofitne organizacije obveznice davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Navedene neprofitne organizacije provode samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti[1] i Uredbom o fiskalnoj odgovornosti[2].

Samoprocjenu ne provode ni političke stranke, niti vjerske zajednice.

Način provođenja samoprocjene

Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola (u nastavku: Upitnik) koji se nalazi u prilogu Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola i izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15). Upitnik u word formatu može se preuzeti na internetskoj stranici Ministarstva financija: https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/neprofitne-organizacije/institucionalni-okvir/117

Na pitanja iz Upitnika moguće je dati potvrdan (DA), djelomično potvrdan (DJELOMIČNO) i negativan odgovor (NE). Za odgovor na određeno pitanje nije potrebno provoditi provjere na uzorku, niti sastavljati bilješke ili radne papire. Odgovori se unose u odgovarajući stupac u Upitniku upisom oznake "X". Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika, oznaka "X" stavlja se u stupac N/P (nije primjenjivo). Na sva se pitanja iz Upitnika mora odgovoriti upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac.

Zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja u godini za koju se provodi samoprocjena ostvaruje prihode u iznosu 3.000.000,00 kuna ili višem iznosu, sastavlja akcijski plan za poboljšanje sustava financijskog upravljanja i kontrola ako na sva pitanja iz Upitnika nije dan potvrdan odgovor.

Kome se predaje Upitnik?

Za neprofitnu organizaciju Pravilnikom nije propisana obveza izvještavanja o samoprocjeni prema nekoj određenoj instituciji, primjerice prema Ministarstvu financija ili Fini. Propisano je da popunjeni Upitnik (i akcijski plan) ostaju kod neprofitne organizacije te da ih je neprofitna organizacija obvezna čuvati najmanje sedam godina od završetka godine na koju se Upitnik odnosi.

Obvezna dostava dokaza o samoprocjeni na zahtjev nadležnih tijela

Neprofitne organizacije financiraju se velikim dijelom iz javnih izvora: državnog proračuna, proračuna JLP(R)S te pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedna ili više JLP(R)S. Svi ti davatelji sredstava iz javnih izvora, sukladno čl. 9. Pravilnika, mogu od neprofitne organizacije kojoj su donirali sredstva ili su ju sponzorirali, osim izvještaja o potrošnji sredstava zatražiti dokaz (dokumentaciju) o provedenoj samoprocjeni, što im je neprofitna organizacija dužna dostaviti.

Ako dokaz o provedenoj samoprocjeni od neprofitne organizacije zatraži institucija iz javnog sektora koja nije financirala njezin rad, neprofitna organizacija joj nije obvezna dostaviti navedenu dokumentaciju.

Propisana je novčana kazna za neprovođenje samoprocjene

Napominjemo da je Zakonom (čl. 45. st. 1. toč. 1.) propisana prekršajna odgovornost neprofitne organizacije ako ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola sukladno odredbama toga Zakona, pa se za takav prekršaj neprofitna organizacija  može kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 200.000,00 kuna.

[1] Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 111/18)

[2] Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19)

Pretplatnici internet izdanja časopisa članak mogu pročitati na sljedećoj poveznici: Pročitaj članak

Pretplatu na časopis "Financije, pravo i porezi" možete obaviti na sljedećoj poveznici: Pretplati se na FIP

 

Ključne riječi: samoprocjena, udruga, upitnik o samoprocjeni, akcijski plan, donacije

 

Natrag