Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Predrag Bejaković: Zanimljiva i vrijedna publikacija o financiranju ženskog poduzetništva

Aktualno

• mr. sc. Lidija Karačić; Vanja Martinović: Izmjene i dopune Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Aktualno

  mr. sc. Lidija Karačić; Vanja Martinović: Izmjene i dopune Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza

  Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza  objavljen je u Narodnim novinama, br. 1/20 i stupio na snagu 2. siječnja 2020. Ovaj je Pravilnik donesen temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (Nar. nov., br. 121/19), koji je stupio  snagu 1. siječnja 2020. radi usklađivanja s Prilogom IV. Direktive Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje. Zakonom je propisano proširivanje obvezne automatske razmjene informacija između država članica EU-a na informacije o potencijalno agresivnim prekograničnim poreznim aranžmanima. Obveza izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima će se najčešće odnositi na porezne savjetnike, odvjetnike, revizore, računovođe, konzultante, ali se može odnositi i na porezne obveznike koji sami za sebe osmišljavaju porezne aranžmane, na porezne obveznike - ako je posrednik koji ih savjetuje izvan EU-a i ako se posrednik pozove na profesionalnu tajnu (odvjetnici i porezni savjetnici), te u tom slučaju obveza izvješćivanja prelazi na poreznog obveznika. Obveznoj razmjeni informacija neće podlijegati svi prekogranični aranžmani, već samo određeni aranžmani koji imaju jedno od 5 propisanih obilježja aranžmana. Kako bi se izbjeglo duplo izvješćivanje, propisane su mogućnosti izvješćivanja o istom aranžmanu samo u jednoj državi i samo od jednog posrednika ili relevantnog poreznog obveznika, neovisno o tome koliko se sudionika pojavljuje u istom aranžmanu.

• Sanja Želinski Matunec: Zakon o obrtu - novine u 2020. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Aktualno

  Sanja Želinski Matunec: Zakon o obrtu - novine u 2020.

  Izmjenama Zakona o obrtu propisano je da se sezonski obrt u 2020. može obavljati najdulje 9 mjeseci. Razdoblje sezone ne mora biti jedno neprekinuto razdoblje, tj. sezonsko obavljanje obrta moguće je i kroz nekoliko razdoblja u godini, s time da ukupno trajanje ne smije biti dulje od zakonskog maksimuma od 9 mjeseci. Propisan je prestanak ograničenja djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski. Kod otvaranja novog obrta isti je oslobođen od plaćanja obrtnice, a u slučaju promjene sjedišta obrta, odnosno kod zatvaranja obrta i njegova brisanja iz Obrtnog registra ukinuta je obveza vraćanja obrtnice nadležnom upravnom tijelu. Dopunjeni su razlozi prestanka obrta po sili zakona. Odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja više se ne plaća. U tekstu članka daje se pregled izmjena Zakona o obrtu, a iste se najvećim dijelom odnose na obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, a manjim dijelom na obavljanje obrta, domaću radinost i sporedna zanimanja te na organiziranost obrta.

Financije i računovodstvo

• mr. sc. Mladen Štahan : Godišnje izvješće za 2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Mladen Štahan : Godišnje izvješće za 2019.

  Srednji i veliki poduzetnici obvezni su izraditi godišnje izvješće i predati Fini zajedno s drugom dokumentacijom za potrebe javne objave. Godišnje izvješće mora sadržavati sljedeće:

  1. financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorsko izvješće ako je propisana obvezna revizija GFI-a,
  2. izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (sastavljaju samo subjekti od javnog interesa čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU),
  3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru (sastavljaju samo subjekti od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili sječe primarnih šuma),
  4. izvješće poslovodstva s podacima koji se odnose na prikaz: vjerojatnog budućeg razvoja poduzetnikova poslovanja, aktivnosti istraživanja i razvoja, podataka o otkupu vlastitih dionica, podataka o postojećim podružnicama poduzetnika, koje financijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, te nefinancijsko izvješće (sastavljaju samo veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine).

  Mikro i mali poduzetnici nisu dužni izraditi godišnje izvješće, ali su u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje dužni navesti informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela.

• Irena Slovinac: Nekretnine - izgradnja, najam i prodaja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Nekretnine - izgradnja, najam i prodaja

  Poduzetnici koji grade stanove, apartmane, poslovne prostore i druge građevine radi prodaje na tržištu, troškove nastale u poslovanju moraju ispravno rasporediti na troškove proizvodnje (gradnje) i troškove razdoblja. Troškovi gradnje (materijal, rad i dr.) iskazuju  na zalihama proizvodnje u tijeku/izgrađenih građevina dok iste nisu prodane.

  U građevinskoj djelatnosti specifičan je i porezni tretman nabave resursa za gradnju. Nabavljeno zemljište za gradnju biti će oporezivo PDV-om ili porezom na promet nekretnina. Za nabavljeno betonsko željezo i primljene građevinske usluge od podizvođača obveznika PDV-a poduzetnik upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV.  

  Za prodane izgrađene građevine (ili dijelove građevina) poduzetnik je obvezan izdati račun i u njemu obračunati PDV po stopi 25%.

  Ako poduzetnik odluči izgrađene stanove prenamijeniti, te ih počne iznajmljivati za potrebe stanovanja obvezan je ispraviti pretporez.

  Kada poduzetnik prodaje nekretninu koju je iznajmljivao, prodaja može biti oporeziva PDV-om ili oslobođena PDV-a, a ovisno o proteku razdoblja od prvog nastanjenja. Ako je prodaja nekretnine oslobođena PDV-a prodavatelj mora ispraviti pretporez odbijen pri nabavi/gradnji (osim ako nije isteklo razdoblje za ispravak pretporeza). U slučaju prodaje nekretnine oslobođene PDV-a drugom porezom obveznik koji po nabavi nekretnine može odbiti pretporez u cijelosti, prodavatelj može prenijeti poreznu obvezu na kupca.

• Domagoj Zaloker: Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja od kupaca - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja od kupaca

  Računovodstveni postupak za priznavanje vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca u financijskim izvještajima poduzetnika za 2019. određen je zahtjevima računovodstvenih standarda. Obveznici primjene HSFI-a prilikom priznavanja vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca primjenjuju zahtjeve HSFI-a 11 - Potraživanja, dok obveznici primjene MSFI-a od 1.1.2018., umjesto MRS-a 39, primjenjuju zahtjeve MSFI-a 9 - Financijski instrumenti. MSFI 9, za razliku od dosadašnjeg MRS-a 39, na ponešto drugačiji način uređuje postupak umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca. Najveća razlika između MRS-a 39 i MSFI-a 9 u smislu naknadnog mjerenja potraživanja od kupaca je u tome što su obveznici prema MRS-u 39 priznavali umanjenje vrijednosti tek nakon nastanka objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti, dok se prema zahtjevima MSFI-a 9 umanjenje vrijednosti priznaje i prije nastanka objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti i to u visini očekivanih kreditnih gubitaka. Odluku o umanjenju ili trajnom otpisu potraživanja od kupaca svaki poduzetnik donosi samostalno u skladu sa svojom procjenom o izglednosti naplate svakog predmetnog potraživanja koja bi se trebala temeljiti na određenim objektivnim dokazima. Na kraju svake poslovne godine, poduzetnik je dužan procijeniti postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti potraživanja. Ako postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja koji nastaje nakon njihovog početnog priznavanja, temeljem jednog ili više poslovnih događaja, vrijednost potraživanja se umanjuje i nastaju gubici od umanjenja koji se priznaju u računu dobiti i gubitka. Potraživanja od kupaca za koje je potvrđeno postojanje objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti umanjuju (ispravljaju) se na teret rashoda razdoblja. Ako dolazi do naknadnog umanjenja potraživanja koje je prethodno bilo priznato kao prihod, izvorno priznati prihod se ne ispravlja, nego se za iznos umanjenja priznaje rashod. U tom slučaju, iznos priznat kao rashod se mjeri kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti potraživanja i procijenjenih priljeva novčanih tijekova od naplate tog potraživanja, a knjigovodstvena vrijednost potraživanja se ispravlja direktno ili upotrebom odvojenog konta ispravka vrijednosti. Bez obzira što se iznos umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca smatra rashodom koji je poduzetnik dužan priznati u svom računu dobiti i gubitka, to ne znači da je predmetni rashod ujedno i porezno priznati rashod odnosno rashod koji će biti uključen u osnovicu za obračun poreza na dobit i na taj način utjecati na smanjenje porezne obveze. Kako bi se rashodi od vrijednosnog usklađenja ili otpisa potraživanja smatrali i porezno priznatim rashodima poduzetnici su dužni voditi računa i o odredbama Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit u vezi poreznog priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca. Porezni tretman priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca za poduzetnike obveznike poreza na dobit određen je odredbama čl. 9. Zakona o porezu na dobit  i čl. 33. Pravilnika o porezu na dobit.

• Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Dodatni podaci kod predaje GFI-a za statističke i druge potrebe za 2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Dodatni podaci kod predaje GFI-a za statističke i druge potrebe za 2019.

  Godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2019. obvezni su sastaviti i predati u Finu svi obveznici poreza dobit najkasnije do 30. travnja 2020. godine. Uz bilancu i račun dobiti i gubitka obvezno se popunjava i obrazac dodatnih podataka koji je sastavni dio svakoga GFI-a, ovisno o vrsti obveznika.

• Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Prestanak društva po skraćenom postupku bez likvidacije - obveze financijskog izvještavanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Prestanak društva po skraćenom postupku bez likvidacije - obveze financijskog izvještavanja

  Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 40/19), društvima s ograničenom odgovornošću i jednostavnim društvima s ograničenom odgovornošću, omogućen je prestanak društva po skraćenome postupku bez likvidacije. Društva koja koriste navedenu mogućnost, obvezna su sastaviti i  predati u Finu godišnji financijski izvještaj za razdoblje od početka godine do dana prestanka društva i to kako za potrebe javne objave tako i za statističke i druge potrebe.

• Dragutin Kovačić: Sastavljanje i podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za 2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Financije i računovodstvo

  Dragutin Kovačić: Sastavljanje i podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za 2019.

  Kod podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za 2019. nema promjena u odnosu na obvezu podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za 2018. te će poduzetnici postupak sastavljanja i podnošenja godišnjih financijskih izvještaja provesti na isti način kao i za prethodnu poslovnu godinu. Rok za podnošenje godišnjeg financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. je 30. travnja 2020., a za podnošenje godišnjeg financijskog izvještaja i druge propisane dokumentaciju radi javne objave za 2019. je 30. lipnja 2020. za poduzetnike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, odnosno u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine za poduzetnike kojima poslovna godina nije jednaka kalendarskoj godini. Većina poduzetnika (oni kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj i koji nisu dužni revidirati godišnje financijske izvještaje) može iskoristiti mogućnost istovremenog podnošenja (do 30. travnja 2020.) godišnjeg financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe i radi javne objave, s tim da se to treba izričito navesti. Kod sastavljanja i podnošenja godišnjeg financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe nema razlikovanja poslovne od kalendarske godine, već se u njemu iskazuju podaci koji se odnose isključivo na kalendarsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Svi obveznici primjene Zakona o računovodstvu, neovisno o veličini i vrsti, do 30. travnja 2020., za potrebe statistike, podnose istu dokumentaciju, i to: bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke. Obveznici javne objave su trgovačka društva i trgovci pojedinci te podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva. Prije sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja za potrebe javne objave, a za potrebe utvrđivanja sadržaja dokumentacije koja se podnosi za potrebe javne objave, potrebno je utvrditi veličinu poduzetnika odnosno je li poduzetnik mikro, mali, srednji ili veliki, je li obveznik primjene HSFI-a ili MSFI-a, te je li obveznik revizije. Detaljno o obvezama, rokovima, te sadržaju dokumentacije koja se podnosi za potrebe statistike i javne objave, te o mogućnostima korištenja Registra godišnjih financijskih izvještaja pročitajte u ovom članku.

Porezi i doprinosi

• Željka Marinović: Novine u trošarinskim propisima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  Željka Marinović: Novine u trošarinskim propisima

  Izmjenama trošarinskih propisa (Zakona o trošarinama i Pravilnika o trošarinama) ukinuta je obveza podnošenja mjesečnih izvještaja trošarinskim obveznicima na duhanske prerađevine, proširen je institut povrata dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe i putnika u željezničkom prometu, propisano je oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika, uvodi se posebno odobrenje i za energente iz čl. 51. Zakona o trošarinama, itd. U tekstu članka autorica piše o novinama u trošarinskim propisima u 2020. koje su rezultat 4 kruga porezne reforme.   

• Dinko Lukač: Ugovor o djelu - obračun drugog dohotka - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Ugovor o djelu - obračun drugog dohotka

  Izvođač se po ugovoru o djelu obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a Naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Najčešće se ugovor o djelu sklapa u pisanom obliku, a ako se zaključi i usmeno isti je pravno valjan. Izvođač je fizička osoba, a ista može biti radnik drugog poslodavca, nezaposlena osoba, umirovljenik. Naručitelj je obično osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost (pravna i fizička osoba) u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, a može biti i građanin (druga fizička osoba). U tekstu članka piše se o mogućnostima sklapanja ugovora o djelu, predmetu ugovora o djelu, obračunu javnih davanja (doprinosa, poreza na dohodak, prireza) na praktičnim primjerima, obvezniku uplate javnih davanja kada je Naručitelj osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost ili kada je isti građanin i drugim specifičnostima te načinu popunjavanja i rokovima podnošenja Obrasca JOPPD.

• Gordana Lončar: Mlade osobe - oslobođenje/ umanjenje poreza na dohodak - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Mlade osobe - oslobođenje/ umanjenje poreza na dohodak

  Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 121/19),  koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020., propisana je nova olakšica, na godišnjoj razini, za mlade osobe do 30-te godine života. Naime, osobe u dobi do 25 godina života u cijelosti su oslobođene plaćanja poreza na dohodak, a osobama u dobi od 26. do 30. godine života porez će se umanjiti za 50%. Pritom propisano oslobođenje odnosno umanjenje provodi Porezna uprava u posebnom postupku utvrđivanja poreza što znači da poslodavci tijekom godine za te osobe obračunavaju predujam poreza na način propisan za sve druge radnike, bez oslobođenja odnosno umanjenja.

  Autorica u članku na primjerima prikazuje način obračuna poreza za navedene osobe, uključujući i primjere za osobe koje žive na području I. skupine.

• Sandra Pezo: Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja

  Od 1. siječnja 2020., stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 121/19), prošireni su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je u čl. 9. st. 1. dodana nova toč. 24. temeljem koje se porez na dohodak više ne plaća na premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Da bi se navedena premija mogla za radnika platiti kao neoporeziva, poslodavac mora biti ugovaratelj osiguranja i mora biti plaćena bezgotovinski, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Neoporezivi godišnji iznos od 2.500,00 kn (uključuje i dopunsko i dodatno osiguranje) propisan izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/20).​

  Autorica u članku obrazlaže način primjene novog neoporezivog primitka te način iskazivanja u Obrascu JOPPD.

• mr. sc. Ida Dojčić: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2019.

  Sukladno Pravilniku o porezu na dobit, uz Prijavu poreza na dobit (PD obrazac) za 2019. godinu Poreznoj upravi se dostavlja i Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama na Obrascu PD-IPO. »Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za razdoblje 1.1. - 31.12.2019.« dostavlja se uz Prijavu poreza na dobit za 2019., putem sustava ePorezna. Izvješće se dostavlja samo ukoliko su u poslovnim knjigama poduzetnika tijekom poreznog razdoblja (2019.) evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U Obrazac PD-IPO uključuju se potraživanja odnosno obveze po osnovi isporuka dobara i obavljenih usluga, te potraživanja ili obveze po osnovi odobrenih ili primljenih zajmova i kredita među povezanim osobama. Sadržaj obrasca PD-IPO propisan je čl. 47.b Pravilnika, a sastoji se od četiri dijela: I.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi primljenih zajmova i kredita, I.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi danih zajmova i kredita, II.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi nabave roba i usluga, II.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi isporuke roba i usluga. U članku se detaljno pojašnjava o sastavljanju Obrasca PD-IPO za 2019. godinu.

• mr. sc. Ida Dojčić : Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić : Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2019.

  Zakon o porezu na dobit propisuje mogućnost primjene novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Prema odredbama čl. 5. st. 7. Zakona, važećim do 31.12.2019., poreznu osnovicu primjenom novčanog načela mogao je utvrđivati obveznik poreza na dobit koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kn. Navedeni kriterij visine prihoda mijenjan je zadnjim izmjenama Zakona (Nar. nov., br. 121/19),  te je za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podignut prag sa 3 mil. kn na 7,5 mil. kn ostvarenih prihoda. Ostali uvjeti vezani uz mogućnost utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu nisu mijenjani.

  Porezni obveznik koji je i obveznik PDV-a, može izabrati način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, ako primjenjuje postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama. Obveznici poreza na dobit, koji zadovoljavaju navedene kriterije i koji su nadležnoj ispostavi Porezne uprave dali izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice za 2019. godinu prema novčanom načelu, ili su primjenu novčanog načela započeli u 2018. godini, godišnju poreznu prijavu podnose sukladno čl. 46. st. 1. toč. 2. na obrascu Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu (PD-NN), koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit. U članku se pojašnjava način utvrđivanja osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu te sastavljanju PD-NN obrasca za 2019. godinu.

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Preneseni viškovi i manjkovi prihoda iz 2019. i njihovo uključenje u ovogodišnji planski akt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Preneseni viškovi i manjkovi prihoda iz 2019. i njihovo uključenje u ovogodišnji planski akt

  Jedno od temeljnih proračunskih načela, načelo uravnoteženosti, zahtijeva da proračun/financijski plan koji se donosi za jednu proračunsku godinu, bude uravnotežen, tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke. Međutim, kod većine proračunskih subjekata u financijskim izvještajima za 2019. iskazan je ili višak ili manjak prihoda i primitaka. U ovoj godini treba utvrditi je li taj iznos viška/manjka prihoda zaista preneseni višak s kojim se može raspolagati i/ili manjak kojeg treba pokriti, u ovoj i/ili u narednim godinama. Što s navedenim iznosima viškova i manjkova prihoda, kako sastaviti odluke o njihovom korištenju/pokriću, koja su zakonska ograničenja korištenja pojedinih vrsta prihoda te kako iznose viškova i manjkova prihoda uključiti u ovogodišnji planski akt (proračun/financijski plan), pojašnjava se u nastavku teksta.

  U članku se pojašnjava postupak raspodjele rezultata u 2020. godini (korištenje prenesenih viškova i pokriće manjkova prihoda) kod proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, u skladu sa Zakonom o proračunu, Pravilnikom  o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i drugim propisima. Uz primjere sastavljanja odluka o rasporedu rezultata dani su i primjeri knjiženja te načina uključivanja rezultata iz prethodne godine u ovogodišnje planske akte.

Neprofitne organizacije

• Nikolina Bičanić: Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola

  U FIP-u br. 3/2020 objavljen je članak “Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola”.

  Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14; u nastavku: Zakon) propisuje da je svaka neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

  Krajnji rok za provedbu samoprocjene za 2019. je 1. travnja 2020.

  Tko ne mora provesti samoprocjenu?

  Samoprocjenu nisu obvezne provoditi neprofitne organizacije koje „dobrovoljno“ vode dvojno knjigovodstvo – one koje nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, iako udovoljavaju uvjetima iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva (vidjeti u čl. 9. Zakona).

  Obvezu samoprocjene nemaju one neprofitne organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S), budući da su te neprofitne organizacije obveznice davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Navedene neprofitne organizacije provode samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti[1] i Uredbom o fiskalnoj odgovornosti[2].

  Samoprocjenu ne provode ni političke stranke, niti vjerske zajednice.

  Način provođenja samoprocjene

  Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola (u nastavku: Upitnik) koji se nalazi u prilogu Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola i izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15). Upitnik u word formatu može se preuzeti na internetskoj stranici Ministarstva financija: https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/neprofitne-organizacije/institucionalni-okvir/117

  Na pitanja iz Upitnika moguće je dati potvrdan (DA), djelomično potvrdan (DJELOMIČNO) i negativan odgovor (NE). Za odgovor na određeno pitanje nije potrebno provoditi provjere na uzorku, niti sastavljati bilješke ili radne papire. Odgovori se unose u odgovarajući stupac u Upitniku upisom oznake "X". Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika, oznaka "X" stavlja se u stupac N/P (nije primjenjivo). Na sva se pitanja iz Upitnika mora odgovoriti upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac.

  Zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja u godini za koju se provodi samoprocjena ostvaruje prihode u iznosu 3.000.000,00 kuna ili višem iznosu, sastavlja akcijski plan za poboljšanje sustava financijskog upravljanja i kontrola ako na sva pitanja iz Upitnika nije dan potvrdan odgovor.

  Kome se predaje Upitnik?

  Za neprofitnu organizaciju Pravilnikom nije propisana obveza izvještavanja o samoprocjeni prema nekoj određenoj instituciji, primjerice prema Ministarstvu financija ili Fini. Propisano je da popunjeni Upitnik (i akcijski plan) ostaju kod neprofitne organizacije te da ih je neprofitna organizacija obvezna čuvati najmanje sedam godina od završetka godine na koju se Upitnik odnosi.

  Obvezna dostava dokaza o samoprocjeni na zahtjev nadležnih tijela

  Neprofitne organizacije financiraju se velikim dijelom iz javnih izvora: državnog proračuna, proračuna JLP(R)S te pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedna ili više JLP(R)S. Svi ti davatelji sredstava iz javnih izvora, sukladno čl. 9. Pravilnika, mogu od neprofitne organizacije kojoj su donirali sredstva ili su ju sponzorirali, osim izvještaja o potrošnji sredstava zatražiti dokaz (dokumentaciju) o provedenoj samoprocjeni, što im je neprofitna organizacija dužna dostaviti.

  Ako dokaz o provedenoj samoprocjeni od neprofitne organizacije zatraži institucija iz javnog sektora koja nije financirala njezin rad, neprofitna organizacija joj nije obvezna dostaviti navedenu dokumentaciju.

  Propisana je novčana kazna za neprovođenje samoprocjene

  Napominjemo da je Zakonom (čl. 45. st. 1. toč. 1.) propisana prekršajna odgovornost neprofitne organizacije ako ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola sukladno odredbama toga Zakona, pa se za takav prekršaj neprofitna organizacija  može kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 200.000,00 kuna.

  [1] Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 111/18)

  [2] Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19)

Poslovanje obrtnika

• Irena Slovinac: Prijelaz s oporezivanja na temelju poslovnih knjiga na paušalno oporezivanje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Poslovanje obrtnika

  Irena Slovinac: Prijelaz s oporezivanja na temelju poslovnih knjiga na paušalno oporezivanje

  Obrtnik i fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva koji dohodak utvrđuju temeljem propisanih poslovnih knjiga, a u prethodnoj godini nisu ostvarili primitke u iznosu većem od 300.000,00 kn i nisu obveznik PDV-a mogu tražiti da od 1.1. iduće godine prijeđu na paušalno oporezivanje. Kod promjene načina oporezivanja obrtnik/poljoprivrednik postupa kao kod prestanka poslovanja. To znači da kao primitak mora iskazati sve nenaplaćene račune, zalihe sirovina i materijala, proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda i robe, te dugotrajnu imovinu, a kao izdatak sve neplaćene račune i druge obveze. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja treba dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. siječnja iduće godine.

Plaće i naknade plaća

• Jasminka Rakijašić: Ispravak JOPPD-a i dopune - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Plaće i naknade plaća

  Jasminka Rakijašić: Ispravak JOPPD-a i dopune

  Nakon predaje izvornog Obrasca JOPPD, događa se da se naknadno utvrdi da su neki podaci iskazani na tom izvješću pogrešni te ih je potrebno ispraviti. U nekim slučajevima biti će pak potrebno dopuniti ranije predano izvješće jer podaci o primicima ili obvezi doprinosa nisu iskazani kada su trebali biti. Kako se radi ispravak JOPPD u pojedinim slučajevima, te dopuna Obrasca JOPPD, pojašnjavamo u članku.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Pravni interes za podnošenje žalbe u postupcima javne nabave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Pravni interes za podnošenje žalbe u postupcima javne nabave

  U postupcima javne nabave žalba se u pravilu izjavljuje po fazama te žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi postupka, nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za tu prethodnu fazu. Da bi Državna komisija raspravljala o osnovanosti žalbenih navoda, žalitelj mora prvo dokazati da su za to ispunjene postupovne pretpostavke. Jedna od postupovnih pretpostavki je i postojanje pravnog interesa za podnošenje žalbe. Ako ga žalitelj ne dokaže, žalba će mu biti odbačena zbog nedostatka pravnog interesa. U ovome članku kroz primjere iz prakse Državne komisije i Visokog upravnog suda RH pojašnjavamo na koji način se dokazuje pravni interes u fazama izjavljivanja žalbe u otvorenom postupku javne nabave, od prve objave dokumentacije o nabavi do ponovljenog postupka pregleda i ocjene ponuda.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Radno vrijeme i organizacija radnog vremena - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Radno vrijeme i organizacija radnog vremena

  Radno vrijeme jedan je od važnih i bitnih instituta radnog prava, a pravni izvori kojima je ono uređeno u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) su brojni. To su Ustav Republike Hrvatske, međunarodni ugovori kao i međunarodne konvencije radnopravnog sadržaja koje je RH ratificirala u skladu sa Ustavom RH, zakoni, drugi propisi Hrvatskog sabora i Vlade RH, sudska praksa, pravna tumačenja, kolektivni ugovori kao i opći akti o radu i radnim odnosima.

  Zakon o radu (Nar. nov. br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) kao opći propis kojim je uređen institut radnog vremena propisuje da je radno vrijeme ono vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

  Organizacija i raspored radnog vremena značajno su izmijenjeni ZR-om u odnosu na prijašnje stanje čime je učinjen korak naprijed u fleksibilizaciji radnog vremena i njegova prilagodba novim zahtjevima i procesima rada.

  Radno vrijeme radnika se može rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima i ono ne mora biti raspoređeno jednako po danima, tjednima, odnosno mjesecima već poslodavci kod kojih postoji potreba zbog procesa rada mogu radno vrijeme rasporediti u nejednakom rasporedu.

  Raspored radnog vremena može se urediti propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

  Ako radno vrijeme nije uređeno nekim od prethodno navedenih akata u tom slučaju poslodavac može raspored radnog vremena urediti pisanom odlukom.

  Bitno je istaći da o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac ovisno od potrebe procesa rada organiziranog u smjenama.

  Pored nejednakog rasporeda radnog vremena ZR daje mogućnost poslodavcu da uvede i preraspodjelu radnog vremena a to može ugovoriti i urediti sa dva dokumenta i to:

  • kolektivnim ugovorom ili
  • sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

  Za vrijeme preraspodijele radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem ono traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno uz određene izuzetke propisna ZR-om.

  O rasporedu i preraspodjeli radnog vremena pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

Parnični postupak

• Antonio Marečić: Parnični postupak pred trgovačkim sudovima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2020

  Parnični postupak

  Antonio Marečić: Parnični postupak pred trgovačkim sudovima

  Parnični postupak pred trgovačkim sudovima vodi se uz primjenu posebnih pravila sadržanim u trideset i drugoj glavi Zakona o parničnom postupku pod nazivom „Postupak pred trgovačkim sudovima“, dok se ostale (opće) odredbe toga zakona primjenjuju supsidijarno, odnosno kada posebnim pravilima nije nešto drugo određeno. Cilj ovog članka je ukratko provesti čitatelje kroz stadije tog postupka od njegova pokretanja pa sve do pravomoćnosti, uz naglasak na posebna pravila koja se primjenjuju u postupcima pred trgovačkim sudovima, kao i ona pravila koja se primjenjuju u redovnim postupcima, a do izražaja dolaze upravo u postupcima pred trgovačkim sudovima. U članku se daju ogledni primjeri tužbe radi isplate te prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

Pitajte TEB

• Nikolina Bičanić: Robni zajam i financijski leasing kod proračunskog korisnika državnog proračuna
• Vedran Jelinović: Pravo na stanku radnika s nepunim radnim vremenom
• Jasminka Rakijašić: Neoporezivi primici i nepuno radno vrijeme
• Dinko Lukač: Premija dopunskog zdravstvenog osiguranja
• Domagoj Zaloker: Unos potraživanja u kapitalne rezerve

Teb-ov Poslovni info

• TEB-ov Poslovni info br. 3/20

TEB-ov podsjetnik

• Fond sati, kalendar, blagdani i neradni dani - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova stalna izdanja - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova biblioteka - Pročitajte cijeli članak
• Pregled uplatnih računa - Pročitajte cijeli članak
• Novi ekonomsko-financijski propisi - Pročitajte cijeli članak
• Pregled oporezivosti kamata - Pročitajte cijeli članak
• Stope zakonskih zateznih kamata - Pročitajte cijeli članak
• Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe - Pročitajte cijeli članak
• Da se ne zaboravi - Pročitajte cijeli članak
• Stope članarina turističkim zajednicama
• Naknade i članarine za 2020. - Pročitajte cijeli članak
• Drugi dohodak, dohodak od kapitala i imovine - Pročitajte cijeli članak
• Otpremnine - Pročitajte cijeli članak
• Zdravstveno osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Mirovinsko osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Obrtnici i slobodna zanimanja - Pročitajte cijeli članak
• Stope prireza porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Plaće - Pročitajte cijeli članak
• Dnevnice u inozemstvu - Pročitajte cijeli članak
• Pravilnik o porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak