Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.
S posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji se stupio na snagu 1. siječnja 2023., usklađene su i odredbe odgovarajućih pravilnika. O tome, te ostalim novostima koje donose izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak, te pravilnika o paušalnom oporezivanju pojedinih djelatnosti, potanje od autorice članka.
U Narodnim novinama br. 151 od 22.12.2022. objavljen je Zakon o dodatnom porezu na dobit, sa stupanjem na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim čl. 21. ovoga Zakona (prekršajne odredbe) koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. Dodatni porez na dobit prema ovom Zakonu obračunava se i plaća na utvrđenu poreznu osnovicu prema prijavi za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2022. Porezno razdoblje za 2022. godinu u kojemu se plaća dodatni porez na dobit izjednačeno je s poreznim razdobljem poreza na dobit. U članku je dan pregled odredbi Zakona.
Godišnje izvješće sa izvješćem poslovodstva je poseban, dodatni izvještaj koji su prema Zakonu o računovodstvu (ZOR) i Zakonu o trgovačkim društvima (ZTD) svake godine dužni sastaviti i javno objaviti svi veliki i srednji poduzetnici, te matice grupa koje provode konsolidaciju.
Pri tom srednji poduzetnici nisu dužni u izvješće poslovodstva uključiti nefinancijske pokazatelje, dok mikro i mali nisu obvezni sastaviti ovo izvješće, ali trebaju u bilješkama navesti informacije o otkupu vlastitih dionica/udjela.
Sadržaj godišnjeg izvješća propisan je ZOR-om i ZTD-om i obuhvaća: godišnje GFI s izvješćem revizora, izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, izvještaj o plaćanjima u javnom sektoru i izvješće poslovodstva s nefinancijskim izvješćem. Neki od ovih izvještaja mogu se objaviti odvojeno.
Za sastavljanje i objavu odgovorni su svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i upravni odbor ili osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika, a nadzor provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB, HANFA i Fina.
Rok za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća za 2022. godinu je do 30.6.2023., a kod konsolidacije do 30.9.2023. godine. Međutim, budući se skupština svih trgovačkih društava (i matica koje provode konsolidaciju) za GFI za 2022. treba održati najkasnije do 31.8.2023, godišnje konsolidirano izvješće za 2022. godinu mora se sastaviti prije tog roka.
Naknadna odobrenja (obavijesti o knjiženju) od 1.1.2023. izdaju se u eurima. U slučaju naknadnih odobrenja prodavatelj može umanjiti poreznu osnovicu i PDV kada od kupca primi obavijest o ispravku pretporeza. Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Računovodstveno postupanje s naknadnim odobrenjima ovisi o tome kada su ispunjeni uvjeti za naknadni popust, te je li odobrenje izdano u istoj poslovnoj godini kada je obavljena isporuka i priznati prihod ili u sljedećoj poslovnoj godini.
Stavke imovine i obveza u poslovnim knjigama poduzetnika, u određenim slučajevima, sa sobom nose i određene efekte poreza na dobit, koji utječu na visinu odljeva novčanih sredstava, te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom priznavanja tih stavaka u poslovnim knjigama. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit, osnovica za obračun poreza na dobit je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona. Spomenuta uvećanja i umanjenja porezne osnovice mogu rezultirati razlikama između računovodstvene i porezne osnovice pojedinih stavaka imovine i obveza. Takve razlike mogu biti trajne razlike ili privremene razlike. Trajne razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje se ne više nikad ne ispravljaju u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (trajno porezno nepriznati rashodi i trajno neoporezivi prihodi). Privremene razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje nastaju u jednom poreznom razdoblju i ukidaju se u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (nepodudaranje razdoblja računovodstvenog i poreznog priznavanja rashoda ili prihoda). U slučajevima navedenih privremenih razlika priznaju se odgođeni porezi, odnosno odgođena porezna imovina ili odgođene porezne obveze. Priznavanje odgođene porezne imovine ili odgođene porezne obveze ovisi o tome hoće li društvo temeljem privremene razlike u budućem razdoblju platiti porez na dobit ili ostvariti njegov povrat.
U članku autorica pojašnjava na koji način pravilno primijeniti zahtjeve pojedinog računovodstvenog standarda prilikom priznavanja i mjerenja nekretnina, a ovisno o namjeni samih nekretnina. Naglasak je stavljen na slučajeve kada je, sukladno odabranoj računovodstvenoj politici, određeno da se nekretnine naknadno mjere po fer vrijednosti.
Od 1.1.2023. euro je postao službena valuta u RH. Posebnim propisima o uvođenju eura je određeno da se porezne prijave za obračunska razdoblja koja završavaju prije dana uvođenja eura podnose u kunama. Stoga se Prijava poreza na dobit za 2022. godinu sastavlja i podnosi u kunama, međutim, iznos poreza na dobit utvrđen po podnesenoj prijavi podmiruje se u 2023. godini, s danom podnošenja prijave, u eurima. Obveznici poreza na dobit sastavljaju prijavu poreza na dobit na PD obrascu, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dobit. Prijava poreza na dobit - PD obrazac koji se primjenjivao i za prethodnu 2021. godinu, također se primjenjuje i za 2022. godinu. Ukoliko je porezno razdoblje kalendarska godina (1.1. – 31.12. 2022.) u PD obrascu za 2022. godinu se iznosi iskazuju u kunama i lipama. U članku se detaljno pojašnjava popunjavanje PD obrasca za 2022. godinu.
Druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. U članku autorica daje prikaz obveza i obračuna doprinosa po osnovi druge djelatnosti obveznika po osnovi koje se utvrđuje dohodak temeljem poslovnih knjiga kao i kada porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku.
Obveznici podnošenja godišnje porezne prijave za 2022. (Obrazac DOH) podnose prijavu najkasnije do 28.02.2023. Do navedenoga roka i porezni obveznici na koje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak primjenjuje podnose zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH) ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom/Pravilnikom o porezu na dohodak, za koja Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanjem prava na umanjenje dohotka. Autorica u članku posebno ukazuje na povećani iznos primitaka koji mogu ostvariti članovi uže obitelji a da se pritom smatraju uzdržavanima, (ne)oporezivanje članova posade broda, obveznike podnošenja godišnje porezne prijave, značaj ZPP-DOH-a, pogodnosti za mlade osobe uz povrat poreza i dr.
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti propisana je obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za čelnika proračunskog i izvanproračunskog korisnika, čelnika proračuna JLP(R)S-a, čelnika trgovačkih društava u vlasništvu RH i/ili jedne ili više JLP(R)S-a te čelnika drugih pravnih osoba kojima je osnivač RH i/ili jedne ili više JLP(R)S-a. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila propisan je izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava. U članku su dane upute za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike za sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2022. godinu, s napomenama vezanim uz davanje Izjava kod primopredaje dužnosti čelnika tijekom 2022.
Odgovorne osobe proračunskih i izvanproračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj te regionalnoj razini, te odgovorne osobe trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti obvezni su do 28. veljače 2023. nadležnoj osobi za nepravilnosti dostaviti godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, koje sadrži podatke o nepravilnostima prijavljenim od strane zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija
Odgovorne osobe nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te JLP(R)S dužne su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor do 31. ožujka 2023. dostaviti objedinjeno godišnje izvješće o nepravilnostima iz 2022., koje sadrži podatke o nepravilnostima koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te JLP(R)S te podatke o nepravilnostima u institucijama iz nadležnosti.
Neprofitne organizacije koje obavljanjem gospodarske djelatnosti stječu prihode na tržištu obveznici su poreza na dobit. Ove organizacije mogu porez na dobit plaćati na paušalnu osnovicu ili prema redovnom postupku, te prema novčanom načelu. Neprofitne organizacije koje porez na dobit plaćaju po redovnom postupku obvezne su u računovodstvu osigurati podatke za potrebe oporezivanja, te Poreznoj upravi dostaviti prijavu poreza na dobit za 2022.
U Nar. nov., br. 151/22 objavljeni su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama.
Izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, dopunjen je postojeći pravni okvir za udruge sa svojstvom pravne osobe i strane udruge u dijelu koji se odnosi na osnivača udruge, stranu udrugu i osobu ovlaštenu za zastupanje udruge i strane udruge, njihov upis u registar udruga i registar stranih udruga, kao i odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre koji se vode pri nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, na način da je utvrđena obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja zapreka za zastupanje udruge odnosno strane udruge.
Izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, uređen je postojeći pravni okvir za zaklade i strane zaklade u dijelu koji se odnosi na zakladnika, stranu zakladu, osobu ovlaštenu za zastupanje i članove tijela upravljanja zaklade. Odgovarajuće su uređene i odredbe o upisu zaklade u registar zaklada i strane zaklade u registar stranih zaklada, kao i odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre koji se vode pri nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba na način da se utvrđuje obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja zapreka za zastupanje zaklade odnosno strane zaklade i upravljanje zakladom. Dopunjene su i odredbe o vođenju registara, izmijenjene su odredbe o nadzoru kojeg obavljaju ovlašteni službenici nadležnog upravnog tijela te su propisane odgovarajuće sankcije za povrede Zakona, te su pojedine odredbe o prestanku zaklade uređene na način koji omogućuje efikasnije provođenje postupaka brisanja iz registra zaklada i registra stranih zaklada.
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrednu i šumarsku djelatnost od kojih utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga i evidencija, obvezni su utvrditi konačan obračun poslovanja za 2022. i podnijeti poreznu prijavu na Obrascu DOH, prema Zakona o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.
Godišnja porezna prijava (u nastavku: GPP) obrtnika i slobodnih zanimanja podnosi se najkasnije do kraja veljače 2023. za 2022. godinu na Obrascu DOH elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa ePorezna.
Autor u članku pojašnjava koji se poslovni primici i poslovni izdaci unose odnosno ne unose u Obrazac KPI, način popunjavanja KPI s posebnim osvrtom na obveznike PDV-a te obrazlaže i popratnu dokumentaciju koju su navedeni porezni obveznici dužni podnijeti uz navedeni obrazac.
Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obvezne su, prema Zakonu o doprinosima, obračunati i uplatiti doprinose na propisane osnovice. Ako je osoba obveznik poreza na dobit obvezna je za razdoblje siječanj – prosinac 2023. godinu uplaćivati doprinose na osnovicu od 1.503,90 eura. O navedenom, kao i načinu iskazivanja u obrascu JOPPD ovisno o tome isplaćuje li se poduzetnička plaća ili se ne isplaćuje, te iskazivanje podataka u JOPPD obrascu kada se iskazuje i plaća u naravi, pročitajte u članku.
Kako je odredbama Zakona o radu definicija plaće bila preopćenita, u praksi je dolazilo do raznih oprečnih tumačenja što je plaća za rad, što su nadoknade stvarno nastalih troškova radniku, a što ostali primici koji se isplaćuju radniku temeljem sadašnjeg ili bivšeg radnog odnosa.
Odredbe Zakona o radu koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023., objavljene u Nar. nov., br. 151/22, jasnije definiraju plaću, kao i ostale primitke vezane uz radni odnos kao i odnos radnika i poslodavca. Od propisanih izmjena i dopuna ističemo sljedeće:
O navedenom, razlikovanju plaće i primitaka temeljem radnoga odnosa i dr. pročitajte detaljno u navedenom članku.
Pri isplati plaće radniku za rad u 2023. godini poslodavac treba primijeniti nove osnovice za obračun doprinosa koje su na snazi od 1.1. do 31.12.2023. Primjena osnovica (najniže mjesečne, najviše mjesečne i najviše godišnje) ovisi o visini plaće koja se treba isplatiti radniku sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje poslodavac.
Autor u članku podsjeća na odredbe propisa kojima je uređena primjena najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice te najviše godišnje osnovice, uvjete koji trebaju biti ispunjeni za primjenu istih, obračunu javnih davanja i iskazivanju u obrascu JOPPD u 2023. godini.
S 1.1.2023. godine počela je primjena novog uvoznog carinskog sustava koji je u potpunosti usklađen s prilogom B Delegirane i Provedbene uredbe. Navedeni Prilog B odnosi se na sve carinske deklaracije i obavijesti, pri čemu se pojedine vrste carinskih deklaracija i obavijesti uvode sukladno rokovima iz čl. 278. Carinskog zakonika Unije. Rok za uspostavu novih pravila podnošenja i popunjavanja uvoznih carinskih deklaracija bio je kraj 2022. godine, te je s početkom 2023. godine uspostavljen i novi uvozni sustav na području Republike Hrvatske.
Autorica u članku potanje piše o novinama koje su uvedene u carinskim postupcima u 2023. godini.
I u 2023. godini u Republici Hrvatskoj (RH) primjenjuje se modernizirani Intrastat sustav kao i u svim članicama Europske unije. Podatke u Intrastat sustav RH dostavljaju izravno gospodarstvenici kojima je formalno dodijeljena obveza podnošenja Intrastat izvještaja.
Autorica u članku potanje piše o obveznicima izvještavanja, novim pragovima uključivanja u Intrastat sustav za 2023. godinu, Intrastat obrascu i rokovima dostave istog, promjenama u Kombiniranoj nomenklaturi, metodološkim pravilima za 2023. godinu te korigiranim vrijednosnim pravilima u eurima kao službenoj valuti RH od 1.1.2023.
Globalna pandemija virusa COVID-19 dovela je do poremećaja u dobavnim lancima raznih proizvoda, zatim do smanjenja proizvodnje i proizvodnih kapaciteta. Nakon djelomičnog suzbijanja pandemije došlo je do povećanja potražnje za raznom robom, pa tako i građevinskim materijalima i proizvodima, što je posljedično dovelo do znatnog povećanja cijena. Zbog rata u Ukrajini, međunarodna zajednica je uvela gospodarske sankcije Rusiji, pa rečena situacija ima za posljedicu značajno povećanje cijena energenata – nafte i plina, što posljedično utječe na poskupljenje svih drugih roba.
Zbog činjenice da su u postojećim, neizvršenim ugovorima o javnoj nabavi radova cijene ponuda u najvećem broju slučajeva određene kao nepromjenjive, te da je došlo do višekratnog i značajnog povećanja cijena građevinskih materijala i proizvoda, ispunjenje postojećih, neizvršenih ugovora za izvođače radova postalo je vrlo otežano. Problematiku značajnog povećanja cijena građevinskog materijala i proizvoda koja dovodi do problema u izvršavanju ugovora o javnoj nabavi radova prepoznala je i Vlada RH koja je donijela Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda.
O normativnom okviru o izmjenama ugovora o javnoj nabavi radova, uz pregled većeg broja mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u vezi s praktičnom primjenom, pišu autori u ovome članku.
Pretplatnici internet izdanja časopisa članak mogu pročitati na sljedećoj poveznici: Pročitaj članak
Pretplatu na časopis "Financije, pravo i porezi" možete obaviti na sljedećoj poveznici: Pretplati se na FIP
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 152/22; u nastavku: Zakon) se dodatno hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Vozači - mobilni radnici su dužni počevši od 2. veljače 2022. ručno bilježiti podatke o prelasku granice države članice, prema posebnim pravilima uz primjenu izuzeće za bilateralni prijevoz robe ako vozač koji obavlja bilateralni prijevoz povrh toga obavlja jednu aktivnost utovara i/ili istovara u državama članicama ili trećim zemljama kroz koje prolazi, pod uvjetom da niti utovaruje niti istovaruje robu u istoj državi članici.
Zakon propisuje posebna pravila, zahtjeve i mjere kontrole, kako u pogledu upućivanju vozača poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici koja upućuje vozače na državno područje Republike Hrvatske (u nastavku: RH), tako i vozača poduzeća s poslovnim nastanom u RH koja upućuje vozača na područje druge države članice, u slučajevima predviđenim Direktivom (EU) 2020/1057.
Izmjenama i dopunama Zakona uspostavljeni su primjereniji uvjeti rada i socijalna zaštita za vozače, kao i primjereniji uvjeti poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za cestovne prijevoznike. Isto tako osigurana je jednakost postupanja vezano uz upućivanje vozača na području svih država članica.
Zakon se primjenjuje na cestovni prijevoz tereta gdje najveća dopuštena masa vozila prelazi 3,5 tona, što uključuje prikolicu ili poluprikolicu, kao i na cestovni prijevoz putnika vozilima koja su konstruirana ili trajno prilagođena za prijevoz više od devet osoba, uključujući vozača, a namijenjena su za prijevoz putnika. Zakon se isto tako primjenjuje i na prijevoznike, mobilne radnike koji sudjeluju u aktivnostima cestovnog prijevoza i vozače kao i na samozaposlene vozače, radionice za ugradnju, aktivaciju, ispitivanje, kalibriranje, plombiranje i demontažu tahografa te ispitivanje ograničivača brzine.
Opširnije o izmjenama i dopunama Zakona i što nam one donose pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Financije, pravo i porezi brij 2/23.
Mogućnost dodatnog (dopunskog) rada uveden je u hrvatsko radno zakonodavstvo 2014. godine. Praksa je pokazala da važeće zakonsko uređenje ipak predstavlja kruti okvir, administrativno opterećuju matičnog poslodavca te odvraćaju radnika od mogućnosti ostvarivanja dodatne zarade odnosno pogoduju neprijavljenom radu. Stoga se izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su stupile na snagu 1.1.2023. (Nar. nov., br. 151/22) pristupilo preuređenju ovog instituta, a povrh navedenog, to je zahtijevala i obveza usklađenja s Direktivom (EU) 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji. Osim promjena Uz pregled svih promjena te ogledni primjer ugovora o dodatnom radu, u ovome članku pišemo o kompletnom pravnom i poreznom statusu radnika s dodatnim radom nakon 1.1.2023. godine.
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22; u nastavku: ZR) koji je stupio na snagu 1.1.2023., su propisana i uređena rješenja za povećanje materijalnih prava za pojedine skupine zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
Povećan je iznos novčane potpore roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do osme godine djetetova života sa 70% proračunske osnovice (441,44 eura) na 125% proračunske osnovice (551,80 eura).
Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta povećava se sa 70% proračunske osnovice mjesečno (441,44 eura) na 125% proračunske osnovice (551,80 eura).
Novčane potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, odnosno korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta), uvećane su sa 70% proračunske osnovice (441,44 eura) na 125% proračunske osnovice (551,80 eura). Ovo povećanje obuhvaća i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta, ako je smrt nastupila tijekom korištenja navedenog prava.
Zakonodavnim aktivnostima od 2008. pa sve do 2022., Zakon je mijenjan šest puta i povećavane su novčane potpore, a sada su uređene i ostale novčane potpore zaposlenog i samozaposlenog roditelja i na taj način uravnotežen međuodnos u odnosu na druge skupine koje su izravno ili neizravno povezane.
Uspostavljeni sustav rodiljnih i roditeljskih potpora omogućava ravnomjerniju podjelu prava između oba roditelja, a zaposlenim roditeljima osigurani su primjereni iznosi naknada o čemu više pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Financije, pravo i porezi brij 2/23.