arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 11/2018

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Gordana Deranja: Porezne promjene u 2018., mali mogući pomaci za velike poduzetničke izazove

Aktualno

  • Maja Radišić-Žuvanić: Uz Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Aktualno

    Maja Radišić-Žuvanić: Uz Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi

    U svrhu prenošenja u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo Direktive 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, donesen je Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Sukladno njegovim odredbama naručitelji su u ugovorima o javnoj nabavi od 1. prosinca 2018. obvezni zaprimati elektroničke račune, dok se od 1. srpnja 2019. uvodi obveza izdavanja isključivo elektroničkih računa u javnoj nabavi.

  • Antonija Ćurić: Prethodna (ex ante) provjera javnih nabava - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Aktualno

    Antonija Ćurić: Prethodna (ex ante) provjera javnih nabava

    Odlukom Vlade RH o obvezi provedbe prethodne (ex-ante) kontrole javnih nabava u okviru projekata koji se namjeravaju sufinancirati i sufinanciraju se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (Nar. nov., br. 87/18), utvrđuje se obveza prijavitelja (naručitelja) prije sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, u situacijama kada postoji namjera sufinanciranja projekata iz ESI fondova, da dostavlja dokumentaciju o nabavi nadležnom tijelu u svrhu prethodne kontrole te pravo i obveza nadležnog tijela prethodno provjeravati dokumentaciju o nabavi koja se namjerava objaviti i nakon sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Odluka je stupila na snagu 5. listopada 2018. godine. Na koje nabave se ova obveza odnosi i kojim tijelima se dostavlja dokumentacija o nabavi, teme su o kojima piše autorica u ovome članku.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika

    Svi poduzetnici obvezni su na kraju godine popisati svu imovinu i obveze. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama. Za utvrđeni manjak mora se teretiti odgovorna osoba. Manjak na teret društva može se knjižiti samo u slučaju ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

    PDV na manjak utvrđen godišnjim popisom treba iskazati u obrascu PDV za prosinac.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 15 - Određivanje cijene transakcije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 15 - Određivanje cijene transakcije

    Jedan od ključnih dijelova MSFI-a 15 je određivanje cijene transakcije. Cijena transakcije predstavlja iznos naknade na koju subjekt očekuje da će imati pravo u zamjenu za prijenos obećane robe ili usluga na kupca, a mogu se uključiti fiksni iznosi, promjenjivi iznosi ili oboje. U članku se obrađuje postupak određivanja cijene transakcije i utvrđivanje iznosa priznatog prihoda za isporučena dobra ili usluge u skladu s MSFI-om 15 – Prihodi od ugovora s kupcima, koji je u primjeni od 1.1.2018. godine.

  • Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha

    U slučajevima kada je tržišna (neto utrživa) vrijednost zaliha u poslovnim knjigama poduzetnika niža od njihove knjigovodstvene vrijednosti, poduzetnik bi trebao obaviti vrijednosna usklađenja na niže kako bi se knjigovodstvena vrijednost svela na neto utrživu vrijednost. Otpisivanje vrijednosti zaliha ispod knjigovodstvene do neto utržive vrijednosti u skladu je s računovodstvenim načelom opreznosti odnosno iskazivanjem imovine u iznosima koji nisu veći od iznosa koji se očekuje realizirati njihovom prodajom ili uporabom. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Rashodi koji nastaju od vrijednosnim usklađenjem zaliha porezno se priznaju u onom razdoblju (poslovna godina) u kojem su zalihe prodane, utrošene, na drugi način otuđene ili uništene. Kada poduzetnik u jednom poreznom razdoblju vrijednosno uskladi zalihe, a u istom poreznom razdoblju ih ne realizira, nego to obavlja u nekom od slijedećih poreznih razdoblja, nastaje privremena razlika između računovodstvene i porezne osnovice zaliha, te obveza iskazivanja odgođene porezne imovine.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Ida Dojčić: Isporuke dobara unutar EU-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Isporuke dobara unutar EU-a

    Isporuke dobara unutar EU-a, koje se odvijaju između poreznih obveznika, oporezuju se prema načelu države odredišta. Primjena ovog načela znači da su isporuke dobara od strane poreznog obveznika u državi članici iz koje se dobra otpremaju oslobođene PDV-a, a oporezuje se stjecanje dobara od strane poreznog obveznika u državi članici u kojoj otprema ili prijevoz dobara završi.  Prema Direktivi 2006/112/EZ, isporuke dobara su oslobođene PDV-a (s pravom na odbitak pretporeza) u državi članici iz koje se otpremaju, ako su obavljene poreznom obvezniku ili drugim posebnim stjecateljima u drugoj državi članici, gdje podliježu PDV-u na stjecanje. Porezni obveznik koji obavlja isporuke dobara unutar EU-a mora provjeriti porezni status svog kupca, odnosno informaciju je li kupac iz druge države članice registriran kao porezni obveznik i ima li važeći PDV identifikacijski broj. PDV identifikacijski broj je broj koji svaka država članica dodjeljuje poreznim obveznicima i posebnim stjecateljima, koji stječu dobra i usluge, odnosno koji obavljaju isporuke dobara i usluga na području EU-a. Poreznom obvezniku - isporučitelju dobara PDV ID broj služi za provjeru poreznog statusa kupca (stjecatelja) iz druge države članice, te mogućnost primjene oslobođenja za isporuke dobara u drugu državu članicu. Oslobođenje od plaćanja PDV-a može se primijeniti, između ostalog, ako je isporuka obavljena osobi koja je registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici. U članku je detaljnije pojašnjeno što se smatra isporukama dobara unutar EU-a, koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni za primjenu poreznog oslobođenja, te način izvještavanja ovih transakcija u PDV prijavama.

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Utvrđivanje poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Utvrđivanje poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića

    Promet koji je ostvaren obavljanjem ugostiteljske djelatnosti (od alkoholnih i bezalkoholnih pića te piva i vina), osim plaćanja PDV-a, oporezuje se i općinskim ili gradskim porezom na potrošnju. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su ugostiteljska trgovačka društva te fizičke osobe – obrtnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, a osnovica poreza na potrošnju je prodajna vrijednost pića koje se proda u ugostiteljskom objektu, bez uključenog PDV-a.

    Stopa poreza na potrošnju određena je odlukom grada ili općine, a ne može biti veća od 3%.

    Autorica u članku ukazuje na obveze ugostitelja vezano uz vođenje propisanih evidencije, uz poseban osvrt na iskazivanje obveze poreza na potrošnju na Obrascu PP-MI-PO. Obračunsko razdoblje poreza na potrošnju je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, s rokom plaćanja do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

  • prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi (stanje na dan 31.12.2017.) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Porezi i doprinosi

    prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi (stanje na dan 31.12.2017.)

    Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2017) (kolovoz 2018., pravno stanje na datum 31. prosinca 2017.). Autor je u članku pripremio prilagođeni hrvatski prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima (porezne kvote, kvote javnih davanja, sustavi poreza na dobit i oporezivanje vlasnika i dr.)

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza

    Obavljanje godišnjeg popisa obveza je propisana za sve proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu1, tako da se popis mora obaviti i krajem ove godine. Osim u Pravilniku, obvezujuća postupanja u vezi obavljanja godišnjeg popisa imovine i obveza dana su i u Uputi Ministarstva financija o obavljanju popisa imovine i obveza. U nastavku se pojašnjavaju propisana postupanja te daju dodatna pojašnjenja i preporuke za organizaciju i provedbu godišnjeg popisa.

Neprofitne organizacije

  • Vesna Lendić Kasalo: Vlada usvojila Izvješće o financiranju organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Neprofitne organizacije

    Vesna Lendić Kasalo: Vlada usvojila Izvješće o financiranju organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2016.

    Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. kolovoza 2018. usvojila je Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2016. godini koje je izradio Vladin Ured za udruge. U članku
    autorica donosi osnovne informacije iz toga Izvješća.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Izdaci reprezentacije, reklame i darovanja kod obrtnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Izdaci reprezentacije, reklame i darovanja kod obrtnika

    Obrtniku ili drugoj osobi obvezniku poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti pri utvrđivanju dohotka ne priznaje se 50% izdataka reprezentacije a kojima se smatraju ugošćenja, darovi s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdaci za odmor, šport, rekreaciju, izdaci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl. Izdaci za promidžbu su izdaci koji su izravno vezani za ostvarivanje dohotka te su 100% porezno priznati izdatak. Obrtnici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu, u naravi i u novcu doznačenom na žiro račun, za u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

    Obrtnik obveznik PDV-a, ne može odbiti pretporez u slučajevima nabave dobara i usluga za potrebe reprezentacije, dok u slučaju nabave dobara i usluga za potrebe promidžbe ostvaruje pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Ako obrtnik obveznik PDV-a daje darovanja u naravi takva isporuka podliježe obračunavanju i plaćanju PDV-a.

Plaće i naknade plaća

  • Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Plaće i naknade plaća

    Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada

    Za određene poslodavce, odnosno isplatitelje plaće i mirovine uskoro predstoji i obveza sastavljanja godišnjeg obračuna dohotka od nesamostalnog rada. U pravilu je to u prosincu kada se isplaćuje zadnja plaća u godini.

    Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna propisana je čl. 47. Zakona o porezu na dohodak i čl. 25. Pravilnika o porezu na dohodak. Tim odredbama Zakona i Pravilnika poslodavcima je u određenim slučajevima propisana obveza, a u određenim samo mogućnost, sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, ako postoje propisane pretpostavke i uvjeti za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje toga godišnjeg obračuna.

    Svrha godišnjeg obračuna je da na taj način povrat poreza temeljem predujma više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku poreznog razdoblja, radnici ostvaruju odmah po tom obračunu, odnosno u najboljem slučaju s isplatom plaće u prosincu za mjesec studeni, a ne moraju čekati godišnji obračun koji provodi Porezna uprava u posebnom postupku iduće godine.      

  • Dinko Lukač: Uvećanje plaće - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Uvećanje plaće

    Osim prava na plaću za redovan rad, radnik ima pravo i na uvećanu plaću. Poslodavac tu povećanu plaću isplaćuje ako radnik radi u otežanim uvjetima, u prekovremenom radu, nedjeljom i blagdanom, a sam iznos uvećanja plaće (dodataka) određuje poslodavac izvorom radnog prava koji primjenjuje (npr. kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu).

    U članku se kroz primjere obrađuju dodaci na plaće s osnove prekovremenog rada, rada u smjenama, rada noću, rada nedjeljom, rada na dan blagdana, porezni tretman uvećanja plaće, evidencija o radnom vremenu, sadržaj obračuna plaće, rok isplate plaće kao i izvješćivanje o isplaćenoj i neisplaćenoj plaći na obrascu JOPPD.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan: Carinski dug - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan: Carinski dug

    Carinskim dugom smatraju se sva davanja koja obračunava i naplaćuje Carinska uprava u trenutku uvoza neke robe. Nastanak carinskog duga, način obavještavanja o istom, zastarni rok za naplatu istog i drugo uređeno je odredbama carinskog zakonodavstva – Carinskim zakonikom Unije, Delegiranom i provedbenom uredbom. Carinski dug naplaćuje Carinska uprava u odgovarajućem carinskom postupku.

    U članku autorica potanje piše o načinima nastanka carinskog duga, rokovima plaćanja istog, povratu i gašenju carinskog duga kao i nastanku duga u naknadnoj provjeri carinske deklaracije od strane Carinske uprave.  

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Uređivanje materijalnih prava u radnom odnosu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Uređivanje materijalnih prava u radnom odnosu

    Materijalna prava radnika ne uređuje Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR)  već se ta prava uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zakonska odredba jedino propisuje da se materijalna prava radnika utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

    ZR-om se uređuje odnos između radnika i poslodavca osim ako taj odnos ne uređuje neki posebni zakon. Ako je posebnim propisom odnos između radnika i poslodavca drugačije uređen u tom slučaju se primjenjuje taj posebni propis i to po pravilu lex specijalis derogat lege generali.

    U području radnih odnosa primjenjuju se i podzakonski propisi i to pravilnici ministra rada, kao i pravilnik o radu, kolektivni ugovor, ugovor o radu te sporazum radničkog vijeća i poslodavca. Ovi akti izvori su radnog prava s tim da je ugovor o radu najbitniji izvor i to iz razloga što bez ugovora o radu nema niti radnog odnosa, bilo da je on sklopljen u pisanom obliku ili nije.

    Jedno od prava koje je propisano ZR-om je pravo radnika na povećanu plaću jer je čl. 94. ZR-a propisano da radnik ima pravo na povećanu plaću i to za:

    • otežane uvjete rada,
    • prekovremeni i noćni rad,
    • rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

    Iznos povećanja plaće po pojedinim osnovama nije određen ZR-om, stoga je te iznose potrebno odrediti ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, a pojedinim slučajevima posebnim propisom. Navedeni dodaci po svim navedenim osnovama se kumuliraju i niti kojim aktom se ne može isključiti njihova primjena.

    Materijalna prava, osim plaće i naknade plaće u pravilu su: regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremnina pri odlasku u mirovinu, pomoć za određene slučajeve, dnevnica i naknada troškova putovanja, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, naknada za trošak prijevoza na posao i s posla, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, jubilarna nagrada, dar u prigodi Dana sv. Nikole, božićnica, uskrsnica i sl.

    Opširnije o materijalnim pravima radnika pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Zahtjevi iz dokumentacije o nabavi prema praksi DKOM-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Zahtjevi iz dokumentacije o nabavi prema praksi DKOM-a

    Praksa Državne komisije povodom izjavljenih žalbi od velikog je značaja za naručitelje prilikom izrade dokumentacije o nabavi. U tom smislu bitno je znati što se može tražiti, a što ne, naročito uzevši u obzir osobito bitne povrede postupaka javne nabave. U ovom članku se prema propisanim dijelovima dokumentacije o nabavi daje pregled izabranih obrazloženja iz odluka tog tijela o zakonitim i nezakonitim zahtjevima naručitelja, sve u primjeni Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16).

Mirovinsko osiguranje

  • Dalibor Amanović: Rad u dvije ili više država članica EU i socijalno osiguranje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Mirovinsko osiguranje

    Dalibor Amanović: Rad u dvije ili više država članica EU i socijalno osiguranje

    Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Osnovna uredba) i Uredba 987/2009 o provedbi Uredbe 883/2004 (Provedbena uredba) uređuju obveze i prava iz sustava socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj (RH), odnosno određuju osnovna i posebna pravila glede socijalnog osiguranja. Posebna pravila za osobe koje uobičajeno obavljaju djelatnost u dvije ili više država članica propisana su čl. 13. Osnovne uredbe.

    Autor u članku kroz primjere pojašnjava rad osobe u dvije ili više država članica EU, način utvrđivanja obavljanja znatne djelatnosti u državi članici uobičajenog boravišta i drugo. Uvjet obavljanja ''znatnog dijela djelatnosti'' primjenjuje se kao prvi korak u svim situacijama u kojima osoba radi u dvije ili više država članica, a kao kriteriji uzimaju se radno vrijeme i/ili naknada za rad. Potanje je opisan postupak obavješćivanja nadležne institucije u državi članici uobičajenog boravišta te postupak izdavanja potvrde A1.

Zaštita osobnih podataka

  • Maja Šutalo: Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2018

    Zaštita osobnih podataka

    Maja Šutalo: Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka

    Privola je jedna od pravnih osnova za obradu osobnih podataka koja se koristi u slučajevima kad ne postoji neka druga osnova za obradu osobnih podataka predviđena Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. Uz prikaz na praktičnim primjerima, ovom članku autorica pojašnjava što je privola, koje su njene karakteristike, te u kakvom se odnosu nalazi spram ostalih osnova za obradu osobnih podataka.

Pitajte TEB

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje stjecanja dobara unutar EU-a u INTRASTAT sustavu
  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Isplata bonusa u 2019. za 2018. godinu
  • mr.sc. Ida Dojčić: Zajam između vlasnika – fizičke osobe i trgovačkog društva
  • Nikolina Bičanić: Naknade za službeni put gradonačelnika
  • Ljubica Đukanović: Ugovor o radu s članom uprave društva

TEB-ov podsjetnik

TEB-ov Poslovni info

  • TEB-ov Poslovni info br.11/18