Fizička osoba građanin može ostvarivati različite vrste dohodaka kako u Republici Hrvatskoj (RH) tako i u inozemstvu, a tako ostvareni dohodak oporeziv je po načelu svjetskog dohotka. Ovisno o vrsti (izvoru) dohotka, isti se utvrđuje kao godišnji dohodak ili kao konačni dohodak. Godišnji dohodak je ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, od samostalne djelatnosti te drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a utvrđuje se na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku od strane Porezne uprave. Konačan dohodak čini pojedinačni dohodak od imovine i imovinskih prava, od kapitala te drugi dohodak koji se smatra konačnim, a za isti se ne može podnijeti godišnja porezna prijava niti se može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka
Dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka ostvarenih po bilo kojoj osnovi podnose građani koji su rezidenti RH ako te primitke iz inozemstva nisu prijavili Poreznoj upravi u propisanom roku. Ti primici iz inozemstva mogu se odnositi na prethodnu godinu ili više njih ili na tekuću godinu, a mogu biti ostvareni npr. s osnove plaće u inozemstvu, drugog dohotka iz inozemstva, dividende iz inozemstva, itd. I u situaciji da je porez na dohodak plaćen u inozemstvu na ostvarene primitke, i te primitke rezident obvezno prijavljuje nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ako rezident priloži dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu, načelno govoreći isti bi se mogao uračunati u poreznu obvezu u RH. Bitno je znati da odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa glede utvrđivanja oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka.
Ta dobrovoljna prijava inozemnih primitaka propisana je čl. 12.b Općeg poreznog zakona, a na način da iznimno od posebnih propisa kojima se regulira porez na dohodak i doprinose, poreznom obvezniku koji dobrovoljno prijavi inozemni primitak radi plaćanja dužnih poreza i doprinosa, porezna obveza nastaje danom prijave inozemnog primitka, bez obzira na to kada su primici iz inozemstva ostvareni.
Bitno je znati da se prijavljuju i oporezivi i neoporezivi primici za koje nije nastupila zastara glede prijavljivanja i utvrđivanja porezne obveze i bez obzira da li će taj primitak u konačnici biti oporeziv ili neoporeziv. Iznos primitka koji se prijavljuje utvrđuje se iz dokumentacije kojom raspolaže rezident, a obično je to bruto iznos tj. iznos iz kojeg je eventualno inozemni isplatitelj obračunao javna davanja ovisno o vrsti primitka koji je isplaćivao. Tu dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka rezident treba podnijeti čim prije, a svakako prije nego Porezna uprava pokrene postupak oporezivanja inozemnih primitaka po službenoj dužnosti. Prijava se podnosi na obrascu ''Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka'' putem sustava ePorezna ili putem pošte ili dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave osobno, uz prilaganje dokumentacije za ostvareni primitak te potvrde o porezu na dohodak koji je plaćen u inozemstvu.
Oporezivanje primitaka iz inozemstva
Prednost dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ogleda se u činjenici da Porezna uprava ne obračunava kamate niti pokreće prekršajni postupak. Moguća porezna obveza utvrđuje se po važećim propisima na dan prijave inozemnog primitka, a ne po propisima koji su bili na snazi u vrijeme kada je rezident ostvario te primitke iz inozemstva. Pojednostavljeno rečeno, ukoliko se dobrovoljno prijavi inozemni primitak u 2024. godini, a taj primitak ostvaren je npr. u 2022. godini, tada se obveza poreza na dohodak utvrđuje po odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak koji su na snazi u 2024. godini, a ne po propisima iz 2022. godine. Bitno je znati da je u 2024. godini za rezidenta osnovni osobni odbitak 560,00 eura te da se isti može uvećati za uzdržavane članove, a da se godišnji porez na dohodak plaća po nižoj stopi na poreznu osnovicu do 50.400,00 eura te po višoj stopi na dio porezne osnovice koji prelazi iznos 50.400,00 eura. Tu navedenu nižu i višu stopu poreza na dohodak određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave svojom odlukom, a ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nije donijelo odluku u propisanom roku tada se primjenjuje stopa poreza od 20% na poreznu osnovicu do 50.400,00 eura te stopa poreza od 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400,00 eura. Kod utvrđivanja godišnjeg iznosa poreza na dohodak mogu se primijeniti i propisana umanjenja za npr. 50% kod oporezivanja mirovine ostvarene iz inozemstva ili plaće ostvarene iz inozemstva ako rezident ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u prvu skupinu po stupnju razvijenosti.
Kod oporezivanja primitaka iz inozemstva od kojih se utvrđuje konačni dohodak primjenjuju se stope poreza na dohodak utvrđene Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak, a ne stope poreza koje utvrđuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave za godišnji dohodak.
Nadalje, obveza plaćanja doprinosa ovisit će o vrsti ostvarenog primitka i o statusu u obveznim osiguranjima na dan podnošenja dobrovoljne prijave inozemnog primitka. Primjera radi, ako osoba ima uređen status u obveznim osiguranjima u drugoj državi članici Europske unije na dan podnošenja prijave njoj se neće utvrđivati obveza doprinosa. Jednako tako, ukoliko su po osnovi primitka iz inozemstva doprinosi plaćeni u inozemstvu, uz prilaganje dokaza o uplati tih doprinosa, isti mogu biti priznati kao izdaci prilikom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag