FOTO: MAGNIFIC
Prema odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (Nar. nov., br. 152/24), zajednička pričuva su novčana sredstva namijenjena održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanju zgradom odnosno dijelom zgrade. Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja zgrade te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno. Zajednička pričuva obračunava se prema vrijednosnoj površini posebnih dijelova zgrade i njihovih pripadaka odnosno prema udjelu suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige.
Sredstva zajedničke pričuve koriste se za provedbu aktivnosti iz godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade odnosno višegodišnjeg programa održavanja i upravljanja zgradom, a posebice za pokriće troškova redovitog održavanja, hitnih i nužnih popravaka, poboljšica, osiguranja zgrade, naknade za rad upravitelju zgrade, naknade za rad predstavnika suvlasnika, nabave alata za čišćenje i održavanje, kao i sitnog potrošnog materijala, za plaćanje zajedničkih troškova od potrošnje električne energije, otplate zajma za financiranje troškova redovitog održavanja, za potrebe vođenja upravnih i sudskih postupaka te za odvjetničke troškove zastupanja. Ta sredstva mogu se, u skladu s višegodišnjim programom održavanja i upravljanja zgradom, koristiti i za pokriće troškova investicijskog održavanja i/ili otplate zajma za financiranje tih troškova.
Suvlasnici su obvezni uplaćivati sredstva zajedničke pričuve na poseban račun zajedničke pričuve u iznosu utvrđenom godišnjim programom održavanja zajedničkih dijelova zgrade odnosno višegodišnjim programom održavanja i upravljanja zgradom.
Uvažavajući sve prethodno navedeno, možemo zaključiti da se iznos plaćanja zajedničke pričuve ne smatra naknadom za obavljenu isporuku dobara ili usluga, odnosno da navedeno nije predmet oporezivanja prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 48/26). U tom smislu, mišljenja smo da u takvim slučajevima ne postoji obveza izdavanja računa prema čl. 78. st. 1. toč. 1. Zakona o PDV-u. No, ne vidimo nikakvu zapreku da se takav račun, ako se on svejedno izdaje, evidentira u poslovnim knjigama suvlasnika zgrade. U tom smislu, a radi činjenice da se u određenim slučajevima u praksi takvi računi ipak izdaju, postavlja se pitanje mora li se takav račun izdati kao eRačun, odnosno mora li se u takvim slučajevima postupak Fiskalizacije 2.0?
Prikupljanje sredstava zajedničke pričuve ne smatra se isporukom u smislu Zakona o PDV-u i za navedeno nema obveze izdavanja računa (eRačuna).
Kako bismo odgovorili na to pitanje, potrebno je obratiti pažnju na odredbe Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25) koje određuju tko je obveznik izdavanja eRačuna.
Prema čl. 38. st. 1. Zakona o fiskalizaciji, obvezu izdavanja eRačuna ima izdavatelj eRačuna:
- porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji je upisan u registar obveznika PDV-a
- obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu
- tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a.
Sredstva zajedničke pričuve, u ime i za račun zajednice suvlasnika (zgrade), ubire upravitelj zgrade i s njima raspolaže sukladno ugovoru o održavanju zgrade. Prema tome, ako upravitelj zgrade svojevoljno odluči za navedeno izdati račun suvlasnicima zgrade, potrebno je utvrditi porezni status osobe (zajednice suvlasnika) u čije ime i za čiji račun se takav račun i izdaje. Kako zajednice suvlasnika u pravilu nisu upisane u registar obveznika PDV-a te nisu obveznici poreza na dobit, one se ne smatraju obveznicima izdavanja eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji pa možemo zaključiti da u predmetnim slučajevima nema zakonske obveze izdavanja eRačuna niti provedbe postupka Fiskalizacije 2.0.
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
