FOTO: MAGNIFIC
Izmjene poreznih zakona i Zakona o doprinosima – otvorena savjetovanja
Dana 31.7.2026. na eSavjetovanju otvorena su savjetovanja o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna sljedećih zakona:
- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu dohodak
- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.
Postupak eSavjetovanja otvoren je do 30.8.2026.
U nastavku dajemo pregled predloženih izmjena i dopuna Zakona.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (u nastavku: Prijedlog Zakona) predlaže se uvođenje poreza na dobit na prekomjerne profitne marže. Porez na dobit na prekomjerne profitne marže, jedna je od niza antiinflacijskih mjera Vlade RH, a ima za cilj smanjenje poticaja za ostvarivanje prekomjerne profitne marže koja proizlazi iz povećanja cijena koje nije razmjerno rastu troškova poslovanja. Porez na dobit na prekomjerne profitne marže uvodi se kao jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2027. godini za porezno razdoblje 2026. godine.
Obveznici poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu su obveznici poreza na dobit:
- koji se u poreznom razdoblju započetom u 2026. godini smatraju velikim ili srednjim poduzetnikom u skladu s kriterijima propisanim Zakonom o računovodstvu i
- ako su više od 50 % prihoda tijekom 2026. godine ostvarili u tuzemstvu.
Obveznikom poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu ne smatra se novoosnovani samostalni poduzetnik koji podnosi Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje.
Prijedlogom Zakona predlaže se:
- način izračuna profitne marže i prekomjerne profitne marže. Profitna marža se izračunava stavljanjem u omjer i iskazivanjem u postotku dobiti prije oporezivanja i ukupnih prihoda, usklađenih isključivanjem određenih prihoda i rashoda (primjerice, prihoda od dividendi i udjela u dobiti, prihoda koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u stečajnim i predstečajnim postupcima, dobitaka i gubitaka nastalih u statusnim promjenama, troška amortizacije, kamata i drugih financijskih prihoda i rashoda, osim onih ostvarenih u financijskom sektoru ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi, i dr.) Prekomjernom profitnom maržom smatra se profitna marža koja je za 15 % veća od prosjeka profitne marže, pojedinačno izračunate na propisani način, za svako od prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godina);
- porezna stopa poreza na dobit na prekomjerne profitne marže iznosi 50 %;
- način utvrđivanje porezne osnovice prekomjerne profitne marže. Porezna osnovica prekomjerne profitne marže utvrđuje se primjenom identifikatora porasta prosječne profitne marže na usklađene ukupne prihode. Identifikator porasta profitne marže prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak izračunava se kao postotak razlike profitne marže ostvarene u poreznom razdoblju 2026. godine i prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, uvećane za 15%;
- izbjegavanje dvostrukog oporezivanja iste porezne osnovice porezom na dobit i porezom na dobit na prekomjerne profitne marže. Isto će se provesti prilagodbom Obrasca prijave poreza na dobit za 2026. godinu.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10189.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2025/516 od 11. ožujka 2025. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba, u dijelu odredbi o izmjenama Direktive 2006/112/EZ s učinkom od 1. siječnja 2027. radi unapređenja i proširenja postojećih posebnih sustava One Stop Shop (OSS)/Import One-Stop Shop (IOSS).
U nastavku se navode prijedlozi izmjena i dopuna Zakona:
- u Zakon o porezu na dodanu vrijednost dodaju se odredbe radi pripreme za novi način prijavljivanja premještanja vlastitih dobara putem prilagođenog sustava OSS od 1. srpnja 2028., umjesto dosadašnjeg prijavljivanja putem Zbirne prijave. Predlaže se da se na aranžmane za premještanje dobara koji su započeti do 30. lipnja 2028. i dalje primjenjuju postojeća pravila sve do 30. lipnja 2029., a nakon tog datuma prestaju važiti odredbe članka 7.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 – 48/26);
- internetske platforme smatraju se prodavateljem i kada prodavatelji izvan Europske unije prodaju dobra kupcima koji nisu obvezni platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije. Dakle, proširuje se primjena sustava OSS na isporuke dobara unutar Europske unije na sve osobe koje ne plaćaju PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije;
- dodatno se usklađuju i preciziraju odredbe o povratu PDV-a za porezne obveznike koji koriste sustave OSS i IOSS;
- preciznije se definira prag od 10.000,00 eura za prodaju na daljinu unutar Europske unije kako bi se pojasnilo da taj prag obuhvaća samo prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije koja se obavlja iz države članice sjedišta poreznog obveznika. Predlaže se da je primjena navedenog praga opcionalna, porezni obveznici mogu odlučiti da neće primjenjivati propisani prag i da će se navedene isporuke oporezivati u državi članici potrošnje što ih obvezuje dvije kalendarske godine;
- proširit će se sustav OSS na sve Business-to-Consumer (B2C) usluge koje pružatelji usluga izvan Europske unije obave u Europskoj uniji;
- isporuka električne energije, grijanja i hlađenja osobama koje nisu obvezne plaćati PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije smatra se prodajom dobara na daljinu unutar Europske unije do 30. lipnja 2028.;
- predlaže se da porezni obveznik koji je Republiku Hrvatsku odabrao kao državu članicu prijave u sustav OSS, u državi članici potrošnje može zatražiti povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici, odnosno postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije. Također se predlaže da obveznici koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike ne mogu koristiti sustav IOSS.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10183.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
U Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se:
- uvećanje sa 50% na 100% umanjenja porezne obveze po osnovi mirovine obračunane na iznos mjesečne porezne osnovice do 5.000,00 eura (odnosno 60.000,00 eura godišnje) na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi, a zbog povećanja raspoloživog dohotka umirovljenika;
- smanjenje iznosa priznatih izdataka za šesti porezni razred sa 85% na 70% od ostvarenog primitka u rasponu od 40.000,01 do 50.000,00 eura te za sedmi porezni razred sa 85% na 55% od ostvarenog primitka u rasponu od 50.000,01 do 60.000,00 eura za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju paušalni porez na dohodak. Iznos priznatih izdataka od 85% ne mijenja se za prvi porezni razred (od 0,00 do 11.300,00 eura), drugi porezni razred (od 11.301,01 do 15.300,00 eura), treći porezni razred (od 15.301,01 do 19.900,00 eura), četvrti porezni razred (od 19.900,01 do 30.600,00 eura), peti porezni razred (od 30.600,01 do 40.000,00 eura);
- povećanje donje granice raspona sa dosadašnjih 100,00 eura na 150,00 eura za prvu kategoriju jedinica lokalne samouprave (JLS) po indeksu turističke razvijenosti (ITR) te s dosadašnjih 70,00 eura na 100,00 eura za drugu kategoriju JLS po ITR-u, paušalnog poreza po krevetu/po smještajnoj jedinici u kampu/po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Iznos raspona paušalnog poreza po krevetu/po smještajnoj jedinici u kampu/po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj ostaje nepromijenjen za treću, četvrtu i petu kategoriju JLS po ITR-u.
Ako predstavničko tijelo ne donese odluku o visini paušalnog poreza po krevetu/po smještajnoj jedinici u kampu/po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj do 1.3.2027. za 2027. godinu, tada se iznos paušalnog poreza za prvu kategoriju JLS povećava sa 200,00 eura na 225,00 eura te za drugu kategoriju JLS se povećava sa 135,00 eura na 150,00 eura. Iznos paušalnog poreza po krevetu/po smještajnoj jedinici u kampu/po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj ostaje nepromijenjen za treću, četvrtu i petu kategoriju JLS;
- da porezna obveza nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnova za oporezivanje u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka;
- uspostava hrvatskog investicijskog računa koji je individualni račun za financijske instrumente, a isti omogućuje dugoročnu štednju fizičke osobe temeljem ulaganja u financijske instrumente tj. građanin na tom računu može držati i trgovati dionicama, obveznicama i drugim financijskim instrumentima i za to ne bi plaćao porez na dohodak;
Međutim, ako nisu ispunjeni uvjeti iz propisa o hrvatskom investicijskom računu na primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane na tom računu plaćao bi konačni porez na dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa po stopi od 12%;
- da Porezna uprava može po službenoj dužnosti temeljem podataka kojima raspolaže donijeti rješenje o upisu poreznog obveznika u registar poreznih obveznika.
Predložene izmjene trebale bi stupiti na snagu 1.1.2027.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10200.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
U Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže se:
- Usklađivanje Zakona o doprinosa s Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, glede jedinstvenih naziva osnova obveznih osiguranja prema radnom I/ili socijalnom osiguranju uređenih čl. 9. Zakona o doprinosima te jedinstvenih naziva osnova obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima uređenih čl. 10. Zakona o doprinosima, a u svrhu jasne i precizne primjene odredbi Zakona o doprinosima u svezi naprijed navedenih propisa o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.
- Propisivanje različitih koeficijenata za izračun mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje se utvrđuje paušalni porez na dohodak, a zbog pravednijeg i uravnoteženijeg opterećenja javnim davanjima naprijed navedenih osoba.
Vezano uz toč. 2. daje se detaljnija informacija radi lakšeg razumijevanja predloženih izmjena.
Svi ''paušalisti'' po sada važećim propisima o doprinosima plaćaju propisane doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu koja je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Primjera radi, u 2026. ta osnovica je 797,20 eura (1.993,00 x 0,4). Isti iznos doprinosa plaća ''paušalist'' iz prvog poreznog razreda kao i ''paušalist'' iz najvišeg sedmog poreznog razreda.
Propisivanjem različitih koeficijenta za obračun doprinosa ''paušalistima'' sustav doprinosa postaje progresivan tj. obveza doprinosa postaje proporcionalna visini poreznog paušalnog razreda.
Novi iznos koeficijenta od 0,45 propisuje se za šesti porezni razred od 40.000,01 do 50.000,00 eura ukupnog godišnjeg primitka, a novi iznos koeficijenta od 0,50 propisuje se za sedmi porezni razred od 50.000,01 do 60.000,00 eura ukupnog godišnjeg primitka.
Koristeći podatak o prosječnoj plaći (1.993,00 eura) koja se primjenjuje u 2026., osnovica za koeficijent 0,45 bila bi 896,85 eura, a osnovica za koeficijent 0,50 bila bi 996,50 eura. Povećanjem osnovice sa 797,20 eura na 896,85 eura i sa 797,20 eura na 996,50 eura povećao bi se i iznos doprinosa koji će platiti konkretni ''paušalist'' iz šestog i sedmog poreznog razreda.
Koeficijent 0,40 ostaje nepromijenjen za prvi porezni razred (0,00 – 11.300,00), za drugi porezni razred (11.300,01 – 15.300,00), za treći porezni razred (15.300,01 – 19.900,00), za četvrti porezni razred (19.900,01 – 30.600,00) te za peti porezni razred (30.600,01 – 40.000,00).
Naprijed navedeni koeficijenti 0,40 i 0,45 i 0,50 kao i ukupni godišnji primitak na koji se primjenjuju biti će objavljeni u čl. 70. Zakona o doprinosima.
Izmjenama Zakona o doprinosima žali se ujednačiti porezno opterećenje, uspostaviti pravedniji sustav doprinosa za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te u konačnici spriječiti korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta, tj. spriječiti slučajeve poslovne suradnje kroz formalno korištenje oblika samostalne djelatnosti koja u gospodarskom smislu ima obilježje radnog odnosa.
Predložene izmjene trebale bi stupiti na snagu 1.1.2027.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10198.
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
Natrag
