Beskamatni zajmovi između trgovačkih društava

U praksi se često postavljaju pitanja u svezi računovodstvenog evidentiranja i poreznog priznavanja beskamatnih zajmova između povezanih i nepovezanih trgovačkih društava, kao i pitanja može li se takav zajam uopće i ugovoriti.

Što se tiče mogućnosti ugovaranja beskamatnih zajmova, mišljenja smo da je to isključivo pitanje slobode ugovaranja između zajmodavca i zajmoprimca, te da ugovorom o zajmu kamata može, ali i ne mora biti ugovorena. Prema tome, ako se radi o beskamatnom zajmu, zajmodavac u svojim poslovnim knjigama ne priznaje potraživanja i prihode po osnovi ugovornih kamata, a najmoprimac ne priznaje odnosne obveze i rashode. Naravno, ako je kamata ugovorena ugovorena, tada zajmodavac i zajmoprimac u svojim poslovnim knjigama za pojedino razdoblje izvještavanja (poslovnu godinu) priznaju potraživanja i prihode odnosno obveze i rashode, ali isključivo u visini ugovorene kamate.

Što se tiče poreznog aspekta beskamatnih ugovora o zajmu između nepovezanih trgovačkih društava, odnosno potencijalnog uvećanja porezne osnovice za neobračunane prihode od kamata kod zajmodavca, napominjemo da odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 114/23; u nastavku: Zakon) i Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 156/23) nisu propisane odredbe prema kojima bi zajmodavac u takvim slučajevima bio dužan uvećati poreznu osnovicu za oporezivanje porezom na dobit. Prema tome, kada se radi o beskamatnom zajmu između dva nepovezana trgovačka društva, mišljenja smo da ne dolazi do obveze uvećanja porezne osnovice kod zajmodavca po osnovi neobračunanih ugovornih kamata.

S druge strane, kada se radi o beskamatnim zajmovima između dvije povezane pravne osobe, situacija je malo drugačija. Prema odredbama čl. 13. st. 2. Zakona, povezanim trgovačkim društvima smatraju se društva kod kojih jedno društvo sudjeluje izravno ili neizravno u kapitalu drugog društva, ili iste pravne ili fizičke osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu tih društava.

Prema čl. 14. Zakona, pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba, dok se pri utvrđivanju rashoda od kamata priznaju kamate najviše do te visine. Ovdje treba napomenuti da Zakon u takvim slučajevima propisuje visinu poreznih prihoda i rashoda, koji utječu isključivo na osnovice za oporezivanje porezom na dobit, ali ne i visinu prihoda i rashoda koje će društvo priznati u poslovnim knjigama (računu dobiti i gubitka) koji se, kako smo već prethodno naveli, priznaju u visini ugovorene kamate.

Kamatnu stopu iz čl. 14. Zakona propisuje ministar financija svojom odlukom za svaku kalendarsku godinu. Za 2024. ona iznosi 3,25%, dok je za 2023. iznosila 2,4%.

U svrhu utvrđivanja poreznih prihoda i rashoda, propisana kamata primjenjuje se kod zajmova između povezanih društava rezidenata i nerezidenata, te  između povezanih društava rezidenata ako jedno od tih tuzemnih društava ima tzv. „povlašteni porezni status“ sukladno definiciji iz čl. 13. st. 5. Zakona.

Što se tiče zajmova između tuzemnih povezanih društava gdje niti jedno društvo nema tzv. „povlašteni porezni status“, porezni prihodi i rashodi utvrđuju se prema tržišnim kamatnim stopama, ali nema zapreke da se i u tim odnosima primjenjuje propisana kamatna stopa.

Uvažavajući prethodno navedeno, ako se radi o beskamatnim zajmovima između povezanih trgovačkih društava, kod tuzemnog društva zajmoprimca ne dolazi do utjecaja na poreznu osnovicu, odnosno do njenog uvećanja, jer u poslovnim knjigama nisu priznati bilo kakvi rashodi po toj osnovi. S druge strane, kod tuzemnog društva zajmodavca u takvim odnosima dolazi do obveze uvećanja porezne osnovice za oporezivanje porezom na dobit (obračun poreznog prihoda), neovisno što u poslovnim knjigama nisu priznati prihodi od kamata, i to u visini propisane ili tržišne kamatne stope, kako smo prethodno i obrazložili.  

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag