Nema prepreke da članom uprave društva bude imenovan i umirovljenik. Međutim, da se umirovljeniku koji je ujedno i član uprave ne bi obustavilo pravo na isplatu mirovine, potrebno je da isti nastavi radni odnos odnosno da se ponovno zaposli, i na taj način stekne status osigurane osobe. Ako to ne bi učinio, došlo bi do obustave isplate mirovine, a dodatno još i do obveze na osiguranje po osnovi člana uprave.
Naime, prema čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju (u nastavku: ZOMO), obvezno se osiguravaju i članovi uprave, ako nisu obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi. S obzirom da umirovljenici nemaju status osigurane osobe, to znači da su i umirovljenici članovi uprave, koji nemaju osiguranje po drugoj osnovi, u obvezi osigurati se po osnovi člana uprave. Nadalje, čl. 99. st. 1. ZOMO-a, propisano je i da korisnicima mirovine koji počinju obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine se obustavlja, što znači da do obustave mirovine dolazi i u slučaju obveze osiguranja po osnovi člana uprave.
Navedenom odredbom propisano je i da do obustave mirovine dolazi i u slučaju da se korisnik mirovine zaposli. Međutim, čl. 99. st. 3. ZOMO-a, propisane su i iznimke koje korisnicima mirovina omogućavaju da se zaposle, u pravilu do polovice punog radnog vremena, a da im se mirovina ne obustavi (npr. korisnici starosne mirovine, korisnici prijevremene starosne mirovine, korisnici obiteljske mirovine i dr.). Korisnici starosne mirovine mogu i samo nastaviti prijašnji radni odnos uz izmijenjeni ugovor o radu ili se ponovo zaposliti nakon prekida radnog odnosa, dok korisnici prijevremene starosne mirovine i korisnici obiteljske mirovine moraju imati najmanje jedan dan prekida radnog odnosa prije novog zapošljavanja.
Nastavkom radnog odnosa, odnosno novim zapošljavanjem, umirovljenici članovi uprave imaju status osiguranika po osnovi radnog odnosa, te nemaju obvezu osiguranja po osnovi člana uprave, pa i nadalje imaju pravo na isplatu mirovine.
Osnovica za obračun doprinosa
Za članove uprave koji su u radnom odnosu u istom društvu, Zakonom o doprinosima propisana je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa. Odnosno, za rad u punom radnom vremenu mjesečna osnovica za člana uprave ne može biti niža od umnoška prosječne plaće i koeficijenta 0,65 što znači da za 2022. godina ta osnovica iznosi 6.199,05 kn.
Navedena odredba primjenjuje se i na zaposlene umirovljenike članove uprave. Međutim, kako je osnovica utvrđena za rad u punom radnom vremenu, a umirovljenici mogu raditi do polovice punog radnog vremena, to znači da se za njih osnovica utvrđuje razmjerno radnom vremenu. Dakle, ako su isti zaposleni na pola radnog vremena, osnovica za obračun doprinosa iznosi polovinu propisane mjesečne osnovice, odnosno 3.099,53 kn, a ako su zaposleni na još kraće radno vrijeme, osnovica se utvrđuje u razmjeru prema tom vremenu.
Iznimka koja je propisana za umirovljenike članove uprave odnosi se na izuzeće od obveze doprinosa prema godišnjoj osnovici, odnosno za iste se ne utvrđuje obveza plaćanja razlike između osnovica na koje su doprinosi obračunavani tijekom godine i propisane pune osnovice za članove uprave na godišnjem nivou.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag