Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18 – 18/22; u nastavku: Zakon). U nastavku teksta dajemo pregled bitnih informacija vezanih uz ostvarenje ovog prava nakon prestanka radnog odnosa, dok ćemo u sljedećem broju skrenuti pažnju na okolnosti bitne uz ostvarenje prava na naknadu nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.
Prethodni staž kao temeljni uvjet
Da bi nezaposlena osoba stekla pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti mora u trenutku prestanka radnog odnosa imati prethodni staž u trajanju od najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Ne mora biti neprekinuti.
Rok za podnošenje zahtjeva
Da bi ostvarila pravo na naknadu, nezaposlena osoba treba se prijaviti i podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u nastavku: HZZ) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.
Ako se ovaj rok propusti zbog opravdanog razloga (pri čemu Zakon ne navodi koji bi to bio), zahtjev se može podnijeti u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, ali najkasnije 60 dana od propuštanja roka.
Iznimno od svega navedenog, nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi HZZ-u i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.
Podnošenje zahtjeva
Zahtjev se podnosi HZZ-u na jedan od sljedeća tri načina:
- osobno, u bilo kojoj područnoj službi, područnom uredu, odnosno ispostavi HZZ-a prema mjestu prijavljenog boravišta ili prebivališta;
- preporučeno poštom uz presliku identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica, putovnica);
- skenirano putem e-maila uz presliku osobne dokumentacije (osobna iskaznica, putovnica);
Uz prijavnicu u evidenciju nezaposlenih i zahtjev za novčanu naknadu potrebno je priložiti:
- dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa, potvrđen potpisom i pečatom poslodavca (npr. odluka o otkazu ugovora o radu, obavijest o isteku ugovora na određeno…). Tiskanica M-2P se ne smatra pravovaljanim dokazom o razlogu prestanka radnog odnosa.
- dokaz o prosjeku bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa (npr. potvrda poslodavca, platne liste ovjerene od strane poslodavca) i
- presliku kartice tekućeg računa banke
Tko nema pravo na novčanu naknadu?
Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na jedan od sljedećih načina:
- zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
- pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe,
- sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa,
- zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog odnosno vježbeničkog staža odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,
- redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika ili
- zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.
Pravo na naknadu ostvaruje osoba koja:
- ispunjava uvjet prethodnog staža,
- do prestanka radnog odnosa nije došlo njenom krivnjom (ili voljom),
- mora se u zakonskom roku prijaviti nadležnom HZZ-u i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.
Visina naknade
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice.
Međutim, najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.
Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za 2021. iznosila je 7.129 kuna (Nar. nov., br. 23/22), što znači da najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja u 2022. ne može biti viši od 4.990,30 kn, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 2.495,15 kn.
Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. To znači da najniži iznos novčane pomoći u 2022. iznosi 1.875,00 kn.
Rad na ugovor o djelu ili autorski ugovor za vrijeme nezaposlenosti
Zavod će prestati voditi osobu kao nezaposlenu ako ta osoba ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak koji je veći prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini. U tom slučaju obustavit će se isplata novčane pomoći.
Prosječno isplaćena novčana naknada u 2021. godini iznosila je 2.560,22 kn, pa stoga ni mjesečni primitak nezaposlene osobe koja prima naknadu tijekom 2022. ne bi smjela prelaziti taj iznos, jer će joj se obustaviti isplata naknade.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag