Kako bi otpis potraživanja bio porezno priznati rashod, porezni obveznik je dužan do trenutka nastupa zastare prava na naplatu postupiti pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno poduzeti sve radnje za naplatu potraživanja. Zakon o porezu na dobit sadrži posebnu odredbu temeljem koje nije potrebno pokretati određene radnje zbog neekonomičnosti, te je iz tog razloga moguće prekinuti već pokrenute radnje. Od 1.1.2021. primjenjuju se nove odredbe kod otpisa kreditnih plasmana.
Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge utvrđuju se sukladno čl. 9. Zakona o porezu na dobit i priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do 15. dana prije dana podnošenja porezne prijave. Vrijednosno usklađenje potraživanja priznaje se ako je potraživanje evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, pažnjom dobroga gospodarstvenika. Smatra se da su obavljene radnje pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su:
- potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak,
- prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili
- je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja.
Podrazumijeva se da se navedeni postupci pokreću prije nastupa zastare, a rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave. Zastara se utvrđuje, ovisno o potraživanju, prema Zakonu o obveznim odnosima.
Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno na propisani način.
Sukladno čl. 9. st. 8. Zakona, porezno priznati rashod je otpis potraživanja od nepovezane osobe, ako porezni obveznik dokaže da:
- troškovi pokretanja određenih postupaka premašuju iznos potraživanja, ili je
- pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja.
Prema čl. 33. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit, porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema čl. 9. st. 8. Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate, te dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.
Porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema čl. 9. st. 8. Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome:
- koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja,
- podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate, te
- dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.
Iznimno, pravna i fizička osoba obveznik poreza na dobit može, bez pokretanja navedenih postupaka, kao porezno dopustivi rashod poslovanja otpisati potraživanja od kupaca nepovezanih osoba koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kn po pojedinom dužniku, koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Svota od 5.000,00 kn može se odnositi na jedan ili više računa. Kako potraživanja iz kupoprodajnih odnosa zastarijevaju u roku 3 godine, dopušteno je otpisati potraživanja od kupaca do iznosa 5.000,00 kn za koja je od dospijeća proteklo više od 3 godine. Priznaje se i otpis zastarjelih potraživanja do 200,00 kn od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos. Porezno je dozvoljeno otpisati i potraživanja od kojih se vjerovnik odrekao u postupku predstečajne nagodbe. U slučaju stečaja, potraživanje je potrebno prijaviti kao tražbinu stečajnog vjerovnika, eventualno provesti postupak vrijednosnog usklađenja i potrebno je čekati završetak stečajnog postupka. Tek nakon završetka stečajnog postupka porezno je dopustivo otpisati dio ili cijelo potraživanje koje zbog nedostatne stečajne mase nije moglo biti naplaćeno u postupku namirenja stečajnih vjerovnika.
Otpisi kreditnih institucija od 1.1.2021.
Prema odredbama čl. 9. st. 5. Zakona o porezu na dobit, porezno priznatim rashodom kreditne institucije smatra se iznos otpisa potraživanja (glavnice i kamate iskazane u prihodima) od nepovezane fizičke ili pravne osobe, a koja su prethodno bila vrijednosno umanjena i rezervirana u skladu s propisima Hrvatske narodne banke. Dakle, za utvrđivanje porezno priznatog otpisa kreditnog plasmana od 2021. godine pa nadalje, pored poštivanja pravila HNB-a, kreditne institucije (banke) će za porezne potrebe morati utvrditi da nije riječ o kreditnom dužniku povezanoj osobi.
Zakonom o porezu na dobit je, također s primjenom od 1.1.2021., posebno uređen porezni tretman otpisa kod dužnika – pravne, ali i fizičke osobe. Naime, prema čl. 9. st. 6. Zakona, u slučaju kada kreditne institucije utvrde porezno priznate rashode otpisa, kreditna institucija se odriče prava naplate otpisanog iznosa potraživanja te o istome dostavlja dužniku i jamcu pisanu izjavu o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu se:
- iznos otpisane obveze ne smatra oporezivim prihodom,
- iznos otpisane obveze ne smatra oporezivim primitkom,
- otpisani iznos, obzirom da će biti iskazan u prihodima, nema utjecaja na prag prihoda od 7,5 mil. kn, koji se prema Zakonu odnosi na primjenu porezne stope, plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, plaćanje poreza prema novčanom načelu ili u paušalnom iznosu.
Dakle, kreditna institucija mora dostaviti dužniku pisanu izjavu u kojoj će navesti i iznos otpisanog potraživanja. Obzirom da se iznosi otpisanih potraživanja uključuju u prihode, kako bi se ispunio cilj ove odredbe, a to je poboljšati položaj dužnika, prihod (primitak) po osnovi otpisa obveza po kreditima isključuje se iz porezne osnovice. Za obveznike poreza na dobit je iznimno važno da otpisani iznos iskazan u prihodima neće utjecati na prag od 7,5 mil. kn za primjenu niže porezne stope (10%), utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu, plaćanje poreza u paušalnom iznosu ili za obvezni prelazak „s dohotka na dobit“.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag