Radi obavljanja svojih djelatnosti poduzetnici otvaraju nove poslovne jedinice (radionice, pogone ili poslovne prostore), neovisno od toga obavlja li djelatnost u prostoru koji je u njihovom vlasništvu ili u zakupu. U nastavku pojašnjavamo koja tijela se o toj činjenici moraju izvijestiti te o čemu je potrebno voditi računa prilikom uređenja radnih odnosa.
Ne treba prijava u sudski registar
Prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o sudskom registru ne postoji obveza registriranja posebne poslovne jedinice/pogona/radionice, već se u sudski registar upisuje sjedište trgovačkoga društva i sjedište podružnice ako je trgovačko društvo ima. Pritom treba razlikovati podružnicu od poslovne jedinice, jer je moguće postojanje poslovne jedinice bez osnivanja podružnice i obrnuto.
Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Sjedište trgovačkog društva je mjesto u RH u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.
Sjedište mora biti otisnuto i na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.), uz koji podatak se još moraju otisnuti i njegova tvrtka, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Isto vrijedi i za sadržaj internetske stranice društva.
Prijava Državnom zavodu za statistiku
Prema Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD 2007., a koji je donesen na temelju Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, svaki poslovni subjekt je dužan podnijeti prijavu Državnom zavodu za statistiku na obrascu RPS-2, i to:
- kada u svom sastavu ima podružnicu, pogan i slično koji su upisani u registar kod nadležnog tijela
- kada u svom sastavu ima dijelove koji nisu upisani u registar kod nadležnog tijela, a koji na različitoj adresi odnosno u različitom sjedištu obavljaju istu ili različitu djelatnost, ili koji na istoj adresi odnosno u istom sjedištu obavljaju različitu djelatnost
- kada u svom sastavu ima urede, ispostave. postaje i slično kad je to utvrđeno propisom.
Znači, poslovna jedinica mora se prijaviti DZS-u. Uz prijavu na obrascu RPS-2 poslovni subjekt mora dostaviti na uvid i presliku odluke o osnivanju dijela poslovnog subjekta, te ako je primjenjivo presliku rješenja ovlaštenog tijela o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta ili presliku rješenja o upisu dijela poslovnog subjekta u posebni registar.
Troškove naknade snosi poslovni subjekt prema cjeniku publikacija i usluga koji donosi i javno objavljuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Naknada je prihod je Državnog proračuna i uplaćuje se u korist žiroračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Do konačne uspostave Jedinstvene kontaktne točke za usluge, navedena dokumentacija može se dostaviti osobno ili poštom na adresu Državni zavod za statistiku, Branimirova 19, 10000 Zagreb ili na e-adresu registar@dzs.hr (česta pitanja i odgovori).
Obveza prijave Poreznoj upravi
Novu poslovnu jedinicu mora se međutim prijaviti Poreznoj upravi. Naime, Općim porezni zakonom propisana je dužnost poreznog obveznika prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a osobito premještaj radionice ili stalne poslovne jedinice, početak obavljanja gospodarske djelatnosti, broj poslovnog računa koji ima izvan RH i druge činjenice čije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom, a koje nisu dostupne poreznom tijelu kroz razmjenu podataka s drugim javnopravnim tijelima (čl. 68.).
Obrazac „Prijave činjenica bitnih za oporezivanje“ porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi prema svome sjedištu u roku od 30 dana od dana nastanka činjenice za koju postoji obveza prijavljivanja. Dakle, od onog dana otkad je radionica odnosno stalna poslovna jedinica počela s radom. Obrazac je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona.
Drugo, ako obveznik fiskalizacije u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom otvara novi poslovni prostor, dužan je dopuniti popis poslovnih prostora u svojem internom aktu (čl. 11. st. 2.), a ako ujedno i naplaćuje račune gotovinom dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti podatke i o tom poslovnom prostoru u kojem obavlja djelatnost (čl. 19. st. 1.).
Prijava se vrši putem elektroničkog servisa ePorezna. Podaci iz čl. 19. st. 2. Zakona o fiskalizaciji dostavljaju se po pojedinom poslovnom prostoru s početkom obveze fiskalizacije, a prije početka dostave računa. Ako obveznik fiskalizacije nije korisnik sustava ePorezna, podatke o poslovnom prostoru dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru putem obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi PU prema svom sjedištu ili prebivalištu.
Radni odnosi u poslovnoj jedinici
Navedenu promjenu potrebno je razmotriti i s gledišta radnog prava odnosno mjesta rada radnika. Prema Zakonu o radu svaki ugovor o radu mora sadržavati podatke između ostalog i o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, stavlja se napomena da se rad obavlja na različitim mjestima (čl. 15.).
Stoga je za radnike koji će raditi u toj poslovnoj jedinici potrebno u ugovoru navesti podatak da im je mjesto rada u toj poslovnoj jedinici. Postojećim radnicima koji možda već imaju sklopljen ugovor o radu s drugim mjestom rada, potrebno je ponuditi izmjenu ugovora u kojem će biti naznačeno novo mjesto rada. Ukoliko radnik odbije takoreći „premještaj“, poslodavac mu može otkazati poslovno uvjetovanim otkazom zbog organizacijskih razloga pri čemu se primjenjuju sve obveze u odnosu na tu vrstu otkaza.
Ne bi li si olakšali organizaciju posla, poslodavci ponekad u ugovore o radu s radnicima stavljaju napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, unatoč tome što radnici imaju stalno ili glavno mjesto rada. Na taj način poslodavci si žele ostaviti slobodu da mogu radnike „premještati“ iz jedne poslovnice/trgovine u drugu. To se najčešće čini kroz stipulaciju ugovorne odredbe sličnoj ovoj: „Radnik će obavljati svoje poslove u mjestu sjedišta poslodavca, kao i na drugim mjestima na poslovnom području poslodavca".
Unatoč tome što poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, to mora činiti poštujući prava i dostojanstvo radnika (čl. 7. st. 2.), a osim toga ovakve prakse suprotne su i zakonskom izričaju iz čl. 15. ZR-a, ako radnici doista i imaju stalno ili glavno mjesto rada. Stoga treba biti oprezan u slučaju ako radnik dovede u pitanje jednostrani „premještaj“ (npr. odbije premještaj iz poslovne jedinice gdje je dotad uobičajeno radio u drugu jedinicu). Sudska praksa nije ujednačena, jer i ovisi o raznim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Prvo i osnovno što piše u ugovoru za mjesto rada i koje poslove radnik obavlja; zatim koliko je dugo radnik radio na istom mjestu; je li bilo sličnih premještaja u prošlosti; radi li se o promjeni mjesta rada u istom mjestu gdje je sjedište poslodavca ili prebivalište radnika; u kakvom su odnosu poslodavac i radnik; je li riječ o mogućem šikaniranju i sl.
Dodatno
Za početak obavljanja pojedinih gospodarskih djelatnosti, ali i naknadne promjene u prostoru za ugostiteljstvo, trgovinu i turizam gospodarski poduzetnik treba pribaviti i odgovarajuće rješenje da prostor i oprema odgovaraju propisanim uvjetima. Da bi ishodili rješenje kojima se utvrđuju minimalni uvjeti ugostiteljskog objekta, za pružanje usluga putničke agencije ili trgovinu, potrebno je podnijeti zahtjev nadležnim tijelima jedinice lokalne samouprave uz koji se prilaže odgovarajuća dokumentacija propisana pravilnicima.
Detaljnije:
- Marečić: Odgovori na pitanja veletrgovaca o obavljanju trgovine na malo i internet trgovine (FIP 6/2021)
- Slovinac: Fiskalizacija s primjerom internog akta (FIP 4/21)
- Jelinović: Kako otvoriti ugostiteljski objekt iz skupine „Barovi“? (FIP 4/16)
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Natrag