Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Predrag Bejaković: Plaće u Hrvatskoj s osvrtom na minimalnu plaću

Aktualno

• Renata Kalčić, Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Oporezivanje isporuka na daljinu - e-trgovina - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Aktualno

  Renata Kalčić, Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Oporezivanje isporuka na daljinu - e-trgovina

  Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) provedeno je daljnje usklađivanje i implementiranje odredbi Direktiva Vijeća  u vezi s isporukom usluga i prodajom dobara na daljinu, koje stupaju na snagu 1. srpnja 2021. i trebale bi dovesti do pojednostavnjenja određenih pravila u vezi s obavljanjem usluga i prodajom dobara na daljinu. Od 1. srpnja 2021. primjena MOSS-a proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu, te MOSS postaje OSS. Kako se porezni obveznici koji obavljaju usluge koje nisu telekomunikacijske, usluge RTV emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici ne bi morali registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj su te usluge oporezive PDV-om, omogućeno im je ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sustava OSS. Isto je omogućeno i poreznim obveznicima koji prodaju dobra na daljinu unutar EU-a, koja se od 1. srpnja 2021. oporezuju prema načelu odredišta. Nadalje, od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti (do 160,00 kn) te je za dobra u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kn omogućeno da isporučitelj naplati PDV od kupca kao dio prodajne cijene, a dobra budu oslobođena plaćanja PDV-a pri uvozu uz ispunjenje određenih uvjeta.

• Ružica Krizmanić: Izmjene Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Aktualno

  Ružica Krizmanić: Izmjene Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju

  Posljednjim izmjenama Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju, koje su objavljene u Narodnim novinama br. 44/21, sa stupanjem na snagu 3. svibnja 2021., mijenjao se čl. 39. Pravilnika, kojim se propisuje sadržaj Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima, odnosno propisuje se koji se međunarodni standardi, norme, klasifikacije šifarnici koriste prilikom vođenja Evidencije o OIB-u.

• Zoran Jurak: Novosti u Zakonu o deviznom poslovanju - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Aktualno

  Zoran Jurak: Novosti u Zakonu o deviznom poslovanju

  S 3.6.2021. stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju koje se odnose na kontrolu gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije u iznosu od 10.000,00 eura i više. Proširuje se i pojam gotovina, pa se isti odnosi i na robu koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti (kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i nekovano zlato u obliku poluga, zrnaca i grumena s udjelom zlata od najmanje 99,5% te na kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, uz gotov novac i prenosive instrumente na donositelja.

  O proširenju pojma ''gotovina'', kontroli kretanja iste te drugim novostima pročitajte u tekstu članka.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Putničke agencije - računovodstveni i porezni aspekt poslovanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Putničke agencije - računovodstveni i porezni aspekt poslovanja

  Za usluge koje agencija pruža u svoje ime koristeći usluge i dobra nabavljena od drugih poreznih obveznika obvezna je primijeniti posebni postupak oporezivanja. Usluge koje putnička agencija obavlja koristeći vlastita dobra i usluge oporezuju po redovnom postupku. Kada putnička agencija posluje kao posrednik dužna je na svoju proviziju obračunati PDV po stopi 25%. U članku se daje niz primjera oporezivanja i evidentiranja pruženih usluga.

• Domagoj Zaloker: Računovodstvo stjecanja dobara unutar EU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Računovodstvo stjecanja dobara unutar EU

  Kako bi evidentiranje stjecanja dobara unutar EU-a u poreznim i poslovnim knjigama tuzemnog stjecatelja bilo obavljeno sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, potrebno je naglasiti nekoliko bitnih elemenata. Kako bi za hrvatskog poreznog obveznika u tuzemstvu nastalo oporezivo stjecanje dobara unutar EU-a, isporučitelj dobara iz druge države članice mora biti porezni obveznik. Porezni obveznici iz drugih država članica EU-a trebali bi se, kao takvi, tuzemnom poreznom obvezniku identificirati valjanim PDV identifikacijskim brojem izdanim od strane druge države članice EU. Redovnim stjecateljima dobara unutar EU-a smatramo tuzemne porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a kojima je svako stjecanje dobara u tuzemstvu oporezivo PDV-om bez obzira na vrijednost stečenih dobara. Posebnim stjecateljima smatramo pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. ministarstva, gradovi, općine, komore i sl.), porezne obveznike koji obavljaju isključivo isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (oslobođenja prema čl. 39., 40. i 114. Zakona), te tzv. male porezne obveznike (koji nisu prešli propisan prag vrijednosti isporuka za upis u registar obveznika PDV-a). Za posebne stjecatelje obveza obračuna tuzemnog PDV-a na stjecanje dobara unutar EU-a nastaje tek onim stjecanjem kojim se prelazi propisani prag stjecanja od 77.000,00 kn. Sve dok posebni stjecatelj nije prešao propisani prag stjecanja, isporuke dobara je oporeziva u PDV-om države članice u kojoj se nalazi porezni obveznik isporučitelj dobara. Jedan od temeljnih uvjeta za nastanak oporezivog stjecanja dobara u tuzemstvu je i fizička doprema dobara na područje RH. stoga, ako se dobra ne dopremaju fizički na područje RH, nego ostaju u državi članici u kojoj se obavlja isporuka, tada za tuzemnog poreznog obveznika nema oporezivog stjecanja u tuzemstvu, nego bi se predmetna isporuka trebala oporezivati PDV-om države članice u kojoj je i obavljena. Međutim, ako se dobra otpremaju u neku drugu državu članicu osim RH, koja nije država članica u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme, tada, prema odredbama čl. 27. st. 1. Zakona, dolazi do oporezivog stjecanja dobara za tuzemnog poreznog obveznika, ali u toj drugoj državi članici. U tom slučaju, tuzemni porezni obveznik bi trebao provjeriti svoje porezne obveze u toj drugoj državi članici EU-a. U takvim slučajevima, tuzemni porezni obveznik mora Poreznoj upravi dokazati da je PDV na stjecanje obračunan u toj drugoj državi članici, kako se predmetno stjecanje ne bi oporezivalo i tuzemnim PDV-om (čl. 27. st. 2. Zakona).

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Operativni najmovi kod obveznika MSFI-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Operativni najmovi kod obveznika MSFI-a

  U skladu s MSFI-om 16 - Najmovi, prilikom evidentiranja operativnih najmova, najmoprimci u poslovnim knjigama iskazuju imovinu koja je predmet najma te obveze s osnove najma za sve ugovore o najmu, osim za najmove ugovorene na razdoblje kraće od 12 mjeseci i najmove imovine male vrijednosti. U članku autorica na primjerima prikazuje računovodstveno priznavanje i mjerenje operativnih najmova u poslovnim knjigama najmoprimca.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić : Izuzimanja i skrivene isplate dobiti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić : Izuzimanja i skrivene isplate dobiti

  Porezni tretman troškova učinjenih u privatne, odnosno neposlovne svrhe određen je kroz nekoliko poreznih propisa. Zakon o porezu na dobit odredbama čl. 7. st. 1. određuje troškove koji se kod obveznika poreza na dobit ne priznaju pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. To su prvenstveno izdaci koji nisu rezultat obavljanja djelatnosti društva, odnosno nisu uvjetovani ostvarivanjem prihoda. U te izdatke svakako se ubrajaju i izuzimanja za privatne potrebe te skrivene isplate dobiti članova društva, dioničara ili njima povezanih osoba. Pri oporezivanju ovakvih izdataka treba postupati u skladu s odredbama čl. 7. st. 2. Zakona o porezu na dobit, kojima je utvrđeno da se osnovica poreza na dobit ne povećava za navedene rashode, ako se oporezuju porezom na dohodak. Obzirom da se radi o troškovima učinjenim za privatne potrebe vlasnika – fizičkih osoba, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, kojima je određeno što se smatra izuzimanjima, a što se tretira kao skrivena isplata dobiti, te način utvrđivanja oporezivog dohotka po toj osnovi. 

• mr. sc. Sani Ljubunčić : Zakon o poticanju ulaganja - sustav poticajnih mjera i programa potpora za ulaganje u RH - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Sani Ljubunčić : Zakon o poticanju ulaganja - sustav poticajnih mjera i programa potpora za ulaganje u RH

  Dana 26. veljače 2021. u Narodnim novinama, br. 20/21 objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o poticanju ulaganja, kojim se u sustav poticanja ulaganja u Republici Hrvatskoj uvode tri dodatne prijelazne poticajne mjere/potpore za ulaganje poduzetnicima - investitorima u razdoblju trajanja epidemije bolesti COVID-19. Sustav potpora za ulaganje, reguliran Zakonom o poticanju ulaganja sastoji se od 9 poticajnih mjera: porezna potpora, bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta, bespovratne novčane potpore za usavršavanja povezana s ulaganjem, potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, bespovratne novčane potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja, potpore za radno intenzivne projekte ulaganja, potpore za gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH, potpore za modernizaciju.

• Dinko Lukač: Isplata regresa u 2021. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Isplata regresa u 2021.

  Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres (prigodnu nagradu) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora ako ga na to obvezuju drugi izvori radnoga prava (kolektivni ugovor i/ili pravilnik o radu i/ili ugovor o radu). Odredbama navedenih izvora radnog prava koji primjenjuje poslodavac određuju se uvjeti i rok isplate regresa radniku, a propisi o porezu na dohodak uređuju uvjete za neoporezivu isplatu regresa. O ostvarivanju prava radnika na regres, isplati neoporezivog i oporezivog regresa radniku te izvješćivanju na Obrascu JOPPD od strane poslodavca pročitajte u tekstu članka.

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza (knjiženja na podskupini računa 915) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza (knjiženja na podskupini računa 915)

  „Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza“ pojam je uveden u proračunsko računovodstvo još 2001. godine i označava poslovne promjene koje se evidentiraju kao povećanje/smanjenje imovine/obveza (uključujući uknjiženje/isknjiženje tih stavaka), preko podskupine računa 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. To su one promjene imovine odnosno obveza koje nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija. O tim se promjenama izvještava u godišnjem financijskom izvještaju na obrascu: P-VRIO. Pravila knjiženja na podskupini računa 915, s pojašnjenjima (primjerima) poslovnih događaja, te način sastavljanja spomenutog financijskog izvještaja teme su koje se pojašnjavaju u ovome članku.

Neprofitne organizacije

• Slavica Malenica: Financijski nadzor neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Neprofitne organizacije

  Slavica Malenica: Financijski nadzor neprofitnih organizacija

  Za nadzor nad radom udruge, prije svega, nadležni su članovi same udruge, a tek nakon njih i ostala tijela državne uprave sukladno svojoj nadležnosti. Slično propisuju i posebni zakoni koji se odnose na zaklade i druge neprofitne organizacije. Ministarstvo financija je ovlašteno obavljati proračunski nadzor kao inspekcijski nadzor zakonitosti korištenja proračunskih sredstva koja su doznačena udrugama, zakladama i drugim neprofitnim organizacijama sukladno odredbama Zakona o proračunu kao i financijski nadzor sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Upravni nadzor nad provedbom Zakona o udrugama provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. U dijelu u kojem udruga obavlja gospodarsku djelatnost inspektori Porezne uprave ovlašteni su provoditi porezni nadzor. Također, inspekcijske poslove ispunjavanja uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti poput trgovine ili ugostiteljske djelatnosti, kao i iz područja radnih odnosa obavlja Državni inspektorat. U članku se pojašnjavaju vrste nadzora, nadležnost za obavljanje nadzora nad radom udruga, postupak nadzora i propisanih mjera po završetku nadzora, kao i neki primjeri nepravilnosti utvrđenih proračunskim nadzorom, sve s ciljem da se u budućem poslovanju neprofitnih organizacija izbjegnu slične nepravilnosti. 

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti

  Obavljanje obrtničke djelatnosti može se privremeno obustaviti zbog različitih razloga ((npr. bolesti obrtnika, nedostatka posla i dr.). Međutim, pritom i nadalje postoji obveza plaćanja propisanih davanja.

  Stoga autor u članku ukazuje na obveze obrta kod privremene obustave obavljanja djelatnosti te na primjerima pojašnjava evidentiranje poslovnih promjena u poslovnim knjigama.

  Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti s obzirom na vrijeme trajanja može biti u trajanju do jedne godine, a iznimno duljem od jedne godine (u slučaju bolesti ili nastupa više sile) odnosno do tri godine, kada koristi rodiljni/roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem HZZO-a.

Plaće i naknade plaća

• Gordana Lončar: Uvećani osobni odbitak po osnovi invalidnosti i druge olakšice osoba s invaliditetom u sustavu poreza na dohodak - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Plaće i naknade plaća

  Gordana Lončar: Uvećani osobni odbitak po osnovi invalidnosti i druge olakšice osoba s invaliditetom u sustavu poreza na dohodak

  Fizičke osobe mogu pri obračunu plaće/mirovine koristiti pravo na uvećani osobni odbitak temeljem vlastite invalidnosti/tjelesnog oštećenja, ali i temeljem invalidnosti/tjelesnog oštećenja za uzdržavane članove uže obitelji/uzdržavanu djecu uz uvjet da invalidnost dokažu vjerodostojnim ispravama nadležnih tijela te uz uvjet da su podaci o istom upisani na poreznoj kartici.

  Porezni obveznici kojima je utvrđen status HRVI-a mogu tijekom godine koristiti i poreznu olakšicu u obliku umanjenja porezne obveze temeljem tako stečenog statusa, a oni koji imaju prebivalište i borave na potpomognutom području mogu dodatno umanjiti poreznu obvezu po toj osnovi. Ukoliko porezni obveznici navedena prava ne iskoriste u tijeku godine, ista mogu iskoristiti u godišnjem obračunu odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak ili putem podnesene godišnje porezne prijave ako imaju obvezu podnošenja iste.

  O navedenom, kao i ostalim uvjetima za korištenje propisanih olakšica, piše autorica članka obrazlažući na praktičnim primjerima.

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Melita Buljan: Postupanja kod uvoza robe - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Melita Buljan: Postupanja kod uvoza robe

  Unos robe iz trećih zemalja na carinsko područje Europske unije i postupak puštanja te robe u slobodan promet, uz obračun carine i drugih davanja po podnesenoj carinskoj deklaraciji smatra se uvozom. O specifičnostima postupanja prilikom uvoza robe, obvezama i načinu postupanja kod pojedinih vrsta uvoza, ukidanju oslobođenja od PDV-a za male pošiljke do 22 eura te ostalim novinama vezanim uz e-trgovinu i obračun PDV-a od 1.7.2021. pročitajte u tekstu članka.

Poslovanje s inozemstvom

• mr. sc. Branka Tuđen: Registrirani izvoznici - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Poslovanje s inozemstvom

  mr. sc. Branka Tuđen: Registrirani izvoznici

  Sustav registriranih izvoznika je sustav samo-potvrđivanja podrijetla koji se počeo prvo postupno primjenjivati pri uvozu robe iz GSP zemalja, prilikom uvoza iz Prekomorskih zemalja i teritorija do primjene u svim novim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje je Unija ugovorila sa određenim zemljama ugovornicama (trenutno pri izvozu iz Unije u Kanadu, Japan, Vijetnam, Ujedinjenu Kraljevinu). Temelji se na načelu samo-potvrđivanja podrijetla tj. registrirani izvoznici samostalno sastavljaju tvrdnje o podrijetlu bez uplitanja carine u trenutku sastavljanja iste.

  O načinu na koji se postaje registrirani izvoznik, sastavljanju tvrdnji o podrijetlu te drugim specifičnostima korištenju REX sustava pročitajte u tekstu članka.  

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres u 2021. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres u 2021.

  Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih ustavnih prava na koje svaki zaposleni ima pravo i toga se prava ne može odreći. Važnost korištenja godišnjeg odmora proizlazi i ogleda se u činjenici da je to pravo zagarantirano ustavnom odredbom koja ujedno onemogućava odricanja od tog prava. Poslodavac se prilikom utvrđivanja i donošenja plana korištenja godišnjeg odmora mora pridržavati zahtijeva i pravila propisanih Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR).

  Uređujući ustavnu odredbu o prava na godišnji odmor ZR je propisao da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Propisujući pravo na godišnji odmor ZR je propisao samo minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati poslodavac kod određivanja prava radnika na godišnji odmor.

  Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je čl. 77. st. 1. ZR-a u tjednima i to na način da radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu.  Posebne skupine radnika kojima se štiti zdravlje i sigurnost na radu su maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja kojima je pravo na godišnji odmor određeno u trajanju od najmanje pet tjedana.

  ZR-om je izrijekom propisano da se pravo na godišnji odmor ostvaruje nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa, a ne neprekidnog rada. Godišnji odmor se ne može odrediti u trajanju kraćem od najkraćeg trajanja propisanog ZR-om, a ukoliko bi to bilo na takav način određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik bi unatoč tomu imao pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju propisan ZR-om.

  Plan (rasporeda) korištenja godišnjih odmora donosi poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZR-om najkasnije do 30.6. tekuće godine, s tim da poslodavac nema propisanu obvezu da o tom rasporedu obavijesti radnike.

  Planiranje i raspored korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavca koji ima obvezu donijeti dva dokumenta i to:

  • plan (raspored) korištenja godišnjeg odmora i
  • odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

  Više o pravo na godišnji odmor i regres u 2021. pročitajte u našem tiskanom izdanju.

• Vedran Jelinović: Radno vrijeme i nejednaki raspored - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Radno pravo

  Vedran Jelinović: Radno vrijeme i nejednaki raspored

  Poštujući minimalne zahtjeve iz Zakona o radu, naročito u pogledu dnevnog odmora i poštivanja promjene od najmanje tjedan dana unaprijed, mogući su svakojaki rasporedi radnog vremena prilagođeni potrebama posla, u jednakom ili nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima. U slučaju kad poslodavac u određenom razdoblju ima potrebu pojačanog tempa na način da bi se trebalo raditi duže, a ne želi taj rad povećano plaćati kroz prekovremene sate, može uvesti nejednaki raspored kojim će odrediti razdoblje dužeg trajanja rada koji neće biti tretiran kao prekovremeni rad, ali tom razdoblju u rasporedu mora postojati protuteža u kasnijem skraćivanju radnog vremena, jer ukupno radno vrijeme obuhvaćeno takvim rasporedom mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. U ovome članku se uz ogledne primjere nejednakog rasporeda pojašnjavaju ograničenja u organizaciji radnog vremena i preduvjeti za fleksibiln(ij)u organizaciju rada.

Mirovinsko osiguranje

• Ljiljana Marušić: Ponovno određivanje mirovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Mirovinsko osiguranje

  Ljiljana Marušić: Ponovno određivanje mirovine

  Korisniku koji je već ostvario mirovinu može se u određenim slučajevima ponovno odrediti mirovina. Uvjeti za ponovno ostvarivanje mirovine ovise o vrsti mirovine koju je korisnik ostvario te o propisanim uvjetima za ostvarivanje nove mirovine. S tim u vezi autorica daje kratak prikaz uvjeta za ostvarivanje mirovine i prava na istodobno zaposlenje i primanje mirovine za pojedine kategorije, te ukazuje na uvjete i način ponovnog određivanja mirovine.

  Nova mirovina se određuje na zahtjev korisnika, pod uvjetom da je prestao sa zaposlenjem, odnosno obavljanjem djelatnosti na temelju koje je obvezno osiguran.

  Za ispunjavanje uvjeta o navršenoj godini dana staža osiguranja ne pribraja se staž ostvaren i po osnovi drugog dohotka na koji su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje,  ali se drugi dohodak uzima u obzir pri ponovnom izračunu mirovine.

Javna nabava

• Antonija Ćurić: Europski okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu ProcurCompEU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Javna nabava

  Antonija Ćurić: Europski okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu ProcurCompEU

  Svrha Europskog okvira kompetencija za stručnjake za javnu nabavu (ProcurCompEU), jest valorizirati profesiju nabave kao stratešku funkciju te je pripremiti za buduće izazove. ProcurCompEU je alat za potporu profesionalizaciji javne nabave. To je dobrovoljni instrument koji je razvila i omogućila Europska komisija (Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike), kojim se nastoji olakšati zapošljavanje, osposobljavanje i razvoj karijere stručnjaka; omogućiti organizacijama da usmjeravaju upravljanje ljudskim resursima tako da ono odgovara njihovim ciljevima; poboljšati razinu kompetencija svih radnika zaposlenih u javnoj nabavi te učiniti nabavu cjenjenijom zbog njezine multidisciplinarne i strateške dimenzije. U članku autorica piše o ovom paketu besplatnih alata koji pomaže naručiteljima (javnim i sektorskim) i pojedincima da procijene što je potrebno kako bi dobro obavljali posao, utvrde nedostatke te uvedu ciljane mjere za učenje i razvoj.

   

Trgovina

• Darko Marečić: Odgovori na pitanja veletrgovaca o obavljanju trgovine na malo i internet trgovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Trgovina

  Darko Marečić: Odgovori na pitanja veletrgovaca o obavljanju trgovine na malo i internet trgovine

  Sve više trgovaca registriranih za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko odlučuje se i za obavljanje trgovine na malo i/ili za prodaju robe putem interneta. Kada trgovac na veliko odluči svoju robu prodavati i na malo i/ili putem interneta ima dodatne obveze glede registriranja djelatnosti i ispunjenja minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine na malo odnosno internet trgovine. Osim toga, mora osigurati isprave o robi u skladu s odredbama Zakona o trgovini.

Parnični postupak

• mr. sc. Iris Gović Penić : Zastara povišenih iznosa naknade neimovinske štete temeljem novih Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2021

  Parnični postupak

  mr. sc. Iris Gović Penić : Zastara povišenih iznosa naknade neimovinske štete temeljem novih Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH

  Dana 5.3.2020. i 15.6.2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete. Međutim, u sudskoj praksi se kao sporno pojavilo pitanje zastare u predmetima u kojima su stranke tužbeni zahtjev uskladile s „novim“ pravnim shvaćanjem. Sudska praksa o ovom pitanju nije ujednačena, pa čak i kada je ishod isti, pravna argumentacija sudova zna biti različita.

  U ovome članku autorica analizira sudsku praksu, uključujući i praksu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH, a s obzirom na sporno pitanje u praksi: Jesu li u zastari iznosi naknade neimovinske štete povišeni temeljem novih Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH?

   

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Odbitak pretporeza za smještaj radnika na terenu
• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Isplata naknade članu upravnog odbora – nerezidentu
• Dinko Lukač: Isplata naknade za odvojeni život strancu
• Vedran Jelinović: Odricanje od otkaznog roka i otpremnine

TEB-ov Poslovni info br. 06/21

• TEB-ov Poslovni info br. 06/21