Prema čl. 27. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 98/19; u nastavku: ZR) o donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim čl. 150. ZR-a. U pravilniku se mora naznačiti dan stupanja na snagu pri čemu ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. Način objave pravilnika o radu uređen je Pravilnikom o načinu objave pravilnika o radu (Nar. nov., br. 146/14)
U slučaju potrebe za izmjenom ili dopunom, pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na isti način koji je propisan ZR-om za njegovo donošenje, a radničko vijeće ovlašteno je od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.
U nastavku prenosimo mišljenje nadležnog ministarstva u odnosu na primjenu čl. 27. ZR-a te slučaj u kojem poslodavac novom sistematizacijom radnih mjesta ne predviđa radnikovo dosadašnje radno mjesto.
Poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o izmjeni i dopuni pravilnika o radu. Sukladno čl. 150. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19), poslodavac mora prijedlog izmijenjenog i dopunjenog pravilnika o radu dostaviti radničkom vijeću i po potrebi mu omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje. Radničko vijeće je dužno dostaviti svoje očitovanje o prijedlogu takvog pravilnika u roku od osam dana, ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno. Ako se radničko vijeće protivi odluci mora je obrazložiti, a poslodavac nije dužan uvažiti mišljenje radničkog vijeća. Međutim, ako se ne savjetuje na način propisan čl. 150. Zakona o radu, pravilnik će biti ništetan.
Doneseni izmijenjeni i dopunjeni pravilnik o radu ne može stupiti na snagu prije nego je objavljen u skladu s odredbama Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu (Nar. nov., broj 93/14). To znači da se navedeni pravilnik mora objaviti tako da bude dostupan na uvid svim radnicima na koje se odnosi i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog dana. Navedeni pravilnik se može učiniti dostupnim radnicima i njegovom objavom na internim mrežnim stranicama, odnosno na zahtjev radnika, dostavom elektroničkom poštom.
Ako to poslodavcu nije moguće, mora odmah po donošenju pravilnika, o tome obavijestiti radnike pisanom objavom na vidljivom mjestu u svojim prostorijama ili putem osobe koja rukovodi pojedinom skupinom radnika, te odrediti osobu ili osobe kod kojih radnici tijekom radnog vremena mogu iste dobiti na uvid, a može se objaviti i preko interne računalne mreže.
Radnik ima pravo dobiti presliku izmijenjenog i dopunjenog pravilnika, što mu je poslodavac dužan omogućiti, s time da troškove preslike snosi radnik.
Radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti izmijenjeni i dopunjeni pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.
Isto tako, navodimo da je propisana prekršajna odgovornost poslodavca u slučaju da se o izmjeni i dopuni pravilnika o radu ne savjetuje s radničkim vijećem. Za povrede obveza poslodavca iz radnih odnosa u području prekršajnih odredbi radnog zakonodavstva inspekcijski nadzor ovlašten je poduzimati Državni inspektorat, Inspekcija rada.
Nadalje, ukoliko poslodavac novom sistematizacijom radnih mjesta ne predviđa radnikovo dosadašnje radno mjesto, potrebno je uređivanje radnog odnosa obzirom je radno mjesto bitan sastojak sklopljenog ugovora o radu. Međutim, ukoliko bi radnik nastavio obavljati istovjetne poslove, to bi predstavljalo za radnika zadržavanje postojećih uvjeta rada bez obzira na promjenu radnih mjesta. Ukoliko bi se radilo o promjeni radnog mjesta, poslodavac je u mogućnosti donijeti odluku o otkazu s ponudom novog ugovora o radu.
Također, skrećemo pažnju kako radnik ima pravo na zaštitu svojih prava temeljem odredbe čl. 133. Zakona o radu. To znači da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Poslodavac ima petnaest dana da preispita svoju odluku, a ukoliko ne bi udovoljio pisanom zahtjevu ili se uopće ne bi očitovao, radnik ima pravo u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred sudom.
Ujedno, napominjemo kako ovo Ministarstvo, kao središnje tijelo državne uprave nije ovlašteno pružati pravnu pomoć, odnosno tumačiti ugovorne odnose ugovornih strana.
Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Klasa: 110-01/21-01/64
Urbroj: 524-03-01-01/4-21-2
9. travnja 2021.
Zapošljavate li 20 i više radnika?
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag