Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga, a stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost (čl. 5. Stečajnog zakona; Nar. nov., br. 71/15 i 104/17). Stečajni upravitelji obavljaju svoju djelatnost temeljem imenovanja od strane trgovačkih sudova. Prema čl. 76. Stečajnog zakona, sud u stečajnom postupku imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezne upute, u skladu s ovim Zakonom. Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova (čl. 94. Stečajnog zakona). Nagrada za rad i naknada troškova smatraju se oporezivim primicima stečajnog upravitelja. Obveza poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja prema nagradi za rad stečajnih upravitelja ovisi radi li se o primitku koji se isplaćuje stečajnom upravitelju koji obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja ili se radi o primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak.
Prema čl. 29. Zakona o porezu na dohodak, djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba, koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju: samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti.
Utvrđivanje poreza na dohodak
Stečajni upravitelj koji obavlja samostalnu djelatnost i utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak plaća sukladno čl. 29. do 35. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 – 138/20) te ima obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu, dakle do 28.2.2022. za 2021. godinu. U slučaju isplate primitka po osnovi nagrade stečajnom upravitelju koji obavlja samostalnu djelatnost isplatitelj je obvezan te naknade isplatiti na njegov žiro račun i nema obvezu obračunavanja i uplate doprinosa iz osnovice i na osnovicu niti obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jer se tako naplaćena nagrada/naknada smatra poslovnim primitkom poreznog obveznika, koji se unosi u propisane poslovne knjige.
Stečajni upravitelj koji utvrđuje drugi dohodak prema isplaćenoj naknadi sukladno čl. 39. st. 3. toč. 4. Zakona o porezu na dohodak, porez na dohodak utvrđuje od svakoga pojedinačnog primitka umanjenog za propisane izdatke, a izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 20% bez priznavanja osobnog odbitka.
Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, obveznik doprinosa iz osnovice je primatelj, a obveznik doprinosa na osnovicu isplatitelj primitka. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa je isplatitelj primitka, na način propisan čl. 111. do 117. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 – 106/18).
Tablica 1. Naknada stečajnog upravitelja kao drugi dohodak
Doprinosi se obračunavaju s obračunom primitka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom primitka, a o vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja tj. isplatitelj drugog dohotka (stečajni dužnik/stečajna masa) sastavlja obračunsku prijavu i Obrazac JOPPD.
PDV
»Porezni obveznik« u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 138/20) je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Vezano uz utvrđivanje poreznog statusa osoba koje obavljaju stečajno-upraviteljsku djelatnost, Središnji ured Porezne uprave je u svom mišljenju (Kl: 410-19/13-01/662, Ur. br: 513-07-21-01/13 od 20.12.2013.) naveo sljedeće: „… Samostalnost, koja je jedan od osnovnih uvjeta da bi se fizička ili pravna osoba smatrala poreznim obveznikom, ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca glede radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti. Prema tome, poreznim obveznicima ne smatraju se fizičke i pravne osobe u dijelu primitaka koje ostvare kao članovi predstavničkih tijela državne vlasti, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članovi skupština, upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba, suci porotnici, stečajni upravitelji i arbitražni suci. Stoga, ove osobe u dijelu u kojem obavljaju navedene poslove ne smatraju se poreznim obveznicima i nisu obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a.“
Obveznicima PDV-a se ne smatraju fizičke u dijelu primitaka koje ostvare kao stečajni upravitelji.
Stečajni upravitelji u dijelu u kojem obavljaju poslove stečajnog upravitelja nisu obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a.
Dakle, obveznikom PDV-a se ne smatra fizička osoba u dijelu primitaka koje ostvari kao stečajni upravitelj, ako tu djelatnost ne obavlja u svoje ime, za svoj račun i na vlastitu odgovornost te ako ne snosi gospodarski rizik povezan s obavljanjem te djelatnosti. Obzirom da nije ispunjen uvjet samostalnosti, stečajni upravitelj se ne smatra poreznim obveznikom u smislu PDV-a (čl. 6. Zakona o PDV-u), neovisno o izabranom načinu obračunavanja i utvrđivanja poreza na dohodak.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Natrag