Jedan od načina prestanka radnog odnosa je i sporazum poslodavca i radnika. Za razliku od otkaza koji predstavlja jednostrano očitovanje volje jedne od ugovornih strana (u pravilu uz pridržavanje otkaznog roka), sporazum nastaje kao rezultat suglasne i slobodne volje za okončanje ugovornog odnosa. Sukladno tome, ugovorne strane sporazumno određuju dan prestanka radnog odnosa, što može biti i dan sklapanja sporazuma ili neki kasniji datum, te neovisno od postojanja raznih okolnosti (npr. nalazi li se radnik na bolovanju, na korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili je već ranije možda donesena odluka o otkazu).
Budući da sporazum o prestanku ugovora o radu predstavlja dvostrani pravni akt koji se temelji na volji ugovornih strana, niti jedna od ugovornih strana nije ovlaštena jednostrano ga mijenjati niti ga stavljati izvan snage (VSRH, Rev 1839/99 od 6.2.2001.).
Oblik sporazuma
Zakon o radu propisuje da sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku. Navedena odredba je prisilne naravi pa nikakav usmeni dogovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu ne može obvezivati sudionike (ŽS u Zagrebu, Gž-2539/97 od 11.11.1997.).
Sam sporazum ne mora nužno biti u obliku dokumenta potpisanog od obje ugovorne strane. Naime, kada radnik dostavi pisanu ponudu poslodavcu u kojem predlaže sporazumni prestanak radnog odnosa, a poslodavac istu prihvati donošenjem odluke koju odmah dostavi radniku, tada je u smislu čl. 252. st. 1. Zakona o obveznim odnosima zaključen ugovor o sporazumnom prestanku radnog odnosa. Na takvo pravno shvaćanje nailazimo u niz sudskih odluka u kojima se ističe da kad jedna strana uputi drugoj potpisani prijedlog sporazuma u pisanom obliku, a druga strana u pisanom obliku prihvati prijedlog, time su radnik i poslodavac kao stranke ugovornog odnosa izrazile suglasnu volju za prestanak radnog odnosa i to baš u obliku propisanom Zakonom o radu (VSRH, Revr-300/09 od 3.9.2009 ili Revr 277/13 od 16.9.2014.).
Sadržaj sporazuma
Zakon o radu ne propisuje sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Mišljenja smo da je svakako nužno navesti barem datum prestanka radnog odnosa, dok je poželjno da se sporazumom urede i ostala pitanja koja proizlaze iz dotadašnjeg radnog odnosa (npr. pitanja godišnjeg odmora, novčanih dospjelih potraživanja ako postoje ili o druga prava odnosno obveze ili utvrđenje da ne postoje druga ili daljnja prava odnosno obveze u vezi s radnim odnosom).
U nastavku dajemo primjer Sporazuma o prestanku ugovora o radu.
Preuzmite primjerak sporazuma o prestanku ugovora o radu u word formatu spremnog za uređivanje na sljedećoj poveznici: Sporazum o prestanku ugovora o radu.
Detaljnije o temi:
FIP br. 6/17, D. Milković, str. 162
FIP br. 3/17, S. Dugonjić, str. 184
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag