Radni odnosi u vrijeme pandemije

Globalno gledano, koronavirus je prvenstveno zdravstveni, ali odmah potom i ekonomski problem. U svijetu gotovo pa nema djelatnosti koja nije i neće biti pogođena kriznom situacijom nastalom uslijed njegovog širenja. Jednako važno je za napomenuti da nema ni naznaka koliko bi trenutna situacija mogla potrajati.

Budući da je svim poslodavcima pao je ili će pasti promet uslijed pandemije, nekima i drastično, to za sobom povlači i pitanje statusa njihovih zaposlenika. U nastavku ćemo kroz prizmu odredbi Zakona o radu skrenuti pažnju na opcije koje stoje poslodavcima na raspolaganju, a o kojima svakodnevno razmišljaju. Navedeno se ne odnosi na radnike koji su u izolaciji i samoizolaciji zbog koronavirusa. Dok su u izolaciji i samoizolaciji, njihova prava su regulirana odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Može li poslodavac izvanredno otkazati ugovor o radu?

Poznata fraza „izvanredne/drastične situacije zahtijevaju izvanredne/drastične mjere“ je prema svemu sudeći izvedena iz aforizma najpoznatijeg liječnika antičke Grčke, Hipokrata; koji je tvrdio da „izvanredne bolesti zahtijevaju izvanredne metode liječenja“. Dakle, one koje inače ne bi bile prihvatljive.

Ovim putem apeliramo na poslodavce da ovu izvanrednu situaciju ne smatraju valjanom osnovom za izvanredne otkaze ugovora o radu, jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Da bi poslodavac mogao izvanredno otkazati ugovor o radu mora se raditi o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa ili nekoj drugoj osobito važnoj činjenici, ali pored razloga moraju biti ispunjeni i dodatni uvjeti, a ti su da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka (dakle ne samo jedne), nastavak radnog odnosa nije moguć.

Može li poslodavac donijeti poslovno uvjetovani otkaz?

Poslodavci mogu razmatrati mogućnost poslovno uvjetovanog otkaza, no u tom slučaju vrijede sva pravila ove vrste otkazivanja kao i da nema proglašene pandemije. Drugim riječima, potrebno je dostaviti pisanu i obrazloženu odluku o otkazu radniku uz obvezu poštivanja najkraćeg trajanja otkaznog roka. Za vrijeme otkaznog roka poslodavac je dužan radniku isplaćivati plaću i sva druga prava, a po prestanku radnog odnosa dužan je radniku i isplatiti otpremninu ako su za to ostvareni uvjeti. Za poslodavce kod kojih je ustanovljeno radničko vijeće ili djeluje sindikat, prije otkazivanja mora se provesti postupak savjetovanja ili suodlučivanja s tim tijelima.

S obzirom na najave o paketu mjera koje Vlada RH priprema za pomoć gospodarstvu u borbi s  posljedicama epidemije koronavirusa, predlažemo prije bilo kakvih otkazivanja sačekati i vidjeti o kakvim se mjerama radi.

Što može radnik ako mu poslodavac da nezakoniti otkaz?

Ako smatra da je otkaz nezakonit radnik može osporavati takav otkaz podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu u roku od 15 dana od dana primitka odluke o otkazu odnosno u roku od 15 dana od dana saznanja za odjavu ako mu je poslodavac prethodno propustio uručiti odluku. Podsjećamo da za neuručivanje pisanog otkaza radniku poslodavac može i prekršajno odgovarati (61.000 – 100.000 kn novčana kazna za poslodavca pravnu osobu, te 7.000 – 10.000 poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi).

Može li poslodavac uputiti radnika na čekanje ili neplaćeni dopust?

Radnici koji nastavljaju s radom i dalje bi za svoj rad trebali nastaviti dobivati plaću kako su ugovorili s poslodavcem, neovisno od toga rade li od doma ili na uobičajenom radnom mjestu.

Neplaćeni dopust odobrava se po zahtjevu radnika pa prema tome, ako nema prethodnog zahtjeva radnika, poslodavac ne može radniku ni jednostrano odrediti neplaćeni dopust.

Zakon o radu i ostali radnopravni propisi ne poznaju niti predviđaju izraz „čekanja zbog nedostatka posla ili ekonomskih poteškoća.“

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Jedna od tih opravdanih okolnosti je svakako i zastoj odnosno prekid rada uslijed okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Pod te okolnosti se može svrstati i trenutna situacija.

Prema tome, oni radnici za koje poslodavac trenutno nema posla i poslani su doma „na čekanje“ i nadalje ostvaruju pravo na naknadu plaće. Visina naknade utvrđuje se prije svega ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ako takve odredbe nema, naknada plaće isplaćuje se u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

O uređenju radnih odnosa usred COVID-19 epidemije očitovalo se na traženje Hrvatske udruge poslodavaca i nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, o čemu više informacija OVDJE

___________________________________________

Relevantne odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 98/19): čl. 87., 95., 115., 116., 120., 122., čl. 150., 151., 229.

Detaljnije o temi pisati ćemo u sljedećem broju TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" (FIP br. 4/20)

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag