eRačun i eOdobrenje

Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16 - 121/19), kao i posebnim poreznim propisima. Prema čl. 78. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13- 121/19), svaki porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz čl. 79. ovog Zakona. Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Elektronički račun, odnosno kako se uobičajeno u poslovnoj praksi naziva eRačun postaje sve zastupljeniji u svakodnevnom poslovanju između poreznih obveznika (B2B), te između poduzetnika i tijela javne uprave (B2G). Treba napomenuti kako je poreznim propisima predviđena mogućnost, ali ne i obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku. Međutim, ova je obveza propisana Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Nar. nov., br. 94/18) i to za sve sudionike u sustavu javne nabave. Ovim je Zakonom uvedena obveza zaprimanja eRačuna u postupcima javne nabave od 1.12.2018., te obveza izdavanja eRačuna u postupcima javne nabave od 1.7.2019.

Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa.

Sukladno propisima o PDV-u (čl. 80. Zakona i čl. 161. Pravilnika o PDV-u), računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.  Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Format sadržaja može se konvertirati u druge oblike pod uvjetom da sadržaj računa nije izmijenjen.

Računi u elektroničkom obliku prenose se izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili im kupac može pristupiti preko web portala ili na neki drugi način.

Računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti pomoću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga.

Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u identitet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostojnost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu.

Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije. Ovakvom kontrolom poslovanja račun se provjerava kao jedan od dokumenata iz poslovanja i računovodstvenog procesa, a ne kao neovisan i samostalan dokument. Naime, računi su samo jedan u nizu dokumenata (uz narudžbenicu, ugovor, prijevozničke isprave, obavijest o plaćanju i sl.), koji se odnose na poslovni događaj i dokumentiraju ga. Ukoliko se računi ispostavljaju i primaju u e-obliku, svi popratni dokumenti također se mogu razmjenjivati elektroničkim putem.

Naknadno odobreni popusti

Naknadno odobrenje temelji se na prethodno ispostavljenom računu za obavljenu isporuku/uslugu, te se njime naknadno smanjuje porezna osnovica i razmjerni iznos obveze PDV-a – kod isporučitelja, te iznos  pretporeza kod primatelja isporuke. Pravilnikom o PDV-u je u čl. 43. propisano da ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u. Prema čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u, ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako:

  • porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja (kada je kupac tuzemni porezni obveznik) ili
  • porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge, koji nema sjedište u RH i nije registriran za potrebe PDV-a u RH pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a u RH.

Obzirom da odredbom čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u nije propisano da pisano izvješćivanje isporučitelja podrazumijeva isključivo izvješćivanje u papirnatom obliku, to može biti i u elektroničkom obliku.

Temeljem ispostavljenog eRačuna isporučitelj ispostavlja kupcu obavijest o naknadno odobrenom popustu kao eOdobrenje.

Primatelj isporuke izvješćuje isporučitelja o ispravku odbitka pretporeza u e-obliku.

Poslovne evidencije u elektroničkom obliku  

Sukladno čl. 67. OPZ-a, porezni obveznici koji obavljaju svoje poslovanje elektroničkim putem, moraju osigurati izvornost primljenih i izdanih isprava i drugih podataka te cjelovitost njihova sadržaja.

Porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice vode u elektroničkom obliku za svrhe oporezivanja moraju:

  • čuvati podatke u elektroničkom obliku,
  • dopustiti pristup tim podacima u elektroničkom obliku,
  • osigurati čitljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti promjene opreme korištenih sustava ili programa,
  • osigurati pravilno spremanje i čuvanje podataka za propisano razdoblje,
  • omogućiti pristup elektronički vođenim poslovnim knjigama, evidencijama, izvješćima i drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice i u slučajevima kada se čuvaju u elektroničkom obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama,
  • pohraniti i čuvati podatke u obliku koji dopušta nadzor u razumnom vremenu,
  • omogućiti kopiranje podataka s mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme.

Na zahtjev poreznog tijela porezni obveznici moraju staviti na raspolaganje dokumentaciju o elektroničkom sustavu korištenom za vođenje poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice.

Dokumentacija mora sadržavati opis: - elektroničkog sustava (dizajn, konstrukcija i rad) - podsustava i datoteka (sadržaj, struktura, linije za komunikaciju) - funkcionalnih procedura koje su dio elektroničkog sustava - kontrole koja osigurava točnost i pouzdanost postupaka i funkcioniranja elektroničkoga sustava - kontrole koja sprječava neovlaštene dopune, izmjene ili brisanja elektronički pohranjenih podataka. Svaka izmjena u elektroničkom sustavu (elektronički programi, procedure i datoteke) mora biti dokumentirana u vremenskom redoslijedu izmjena, s datumom izmjene i obrazloženjem razloga, tipa i posljedica izmjene.

! Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige ne mogu ni u kojem slučaju Poreznoj upravi dostaviti podatke u papirnatom obliku. Podaci moraju biti dostavljeni u formatu prilagođenom standardima koji se objavljuju na mrežnim stranicama Porezne uprave.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag