Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba bit će porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose, što znači da je obvezna primjena načela nepristrane transakcije (arm's length principle). Zakon o porezu na dobit izričito propisuje (čl. 13. st. 1.) da ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.
Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva (čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na dobit).
Odredbama Općeg poreznog zakona je propisano što se smatra povezanim društvima (čl. 46. OPZ-a), odnosno povezanim osobama (čl. 49. OPZ-a). Povezanim društvima u smislu OPZ-a smatraju se društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:
- društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja,
- ovisno i vladajuće društvo,
- društva koncerna,
- društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu,
- društva povezana poduzetničkim ugovorima, i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.
Povezane osobe, u smislu OPZ-a, su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
- za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima,
- za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge,
- između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa, jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje,
- za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu.
Dakle, prema novim odredbama OPZ-a povezanim osobama smatraju se i fizičke ili pravne osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu (čl. 49. st. 1. toč. 4. OPZ-a).
Treba napomenuti kako je čl. 119. OPZ-a, kojim se određuje načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor, propisano da kada porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, prije svega vodi računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu i svi porezni obveznici koji se smatraju povezanim osobama iz čl. 49. OPZ-a.
Sukladno čl. 7. Zakona o porezu na dobit, porezna osnovica se povećava za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama. Pravilnikom o porezu na dobit je pojašnjeno (čl. 26.a) kako se povezanim osobama iz čl. 7. Zakona smatraju rodbinski ili blisko povezane osobe.
Kontrolirano inozemno društvo
Zakonom o porezu na dobit je propisano pravilo o kontroliranim inozemnim društvima, pa se tako prema čl. 30.b kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- u slučaju subjekta, ako sam porezni obveznik ili zajedno s povezanim osobama sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta i
- stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili u inozemstvu (drugoj državi članici) manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
Dakle, za utvrđivanje kontroliranog inozemnog društva potrebno je utvrditi gdje porezni obveznik ima podređene (ovisne) povezane osobe, plaćaju li poreze u tim poreznim jurisdikcijama, te kolike su porezne obveze tih povezanih osoba. Za ove se potrebe primjenjuje posebna definicija povezanih osoba iz čl. 30.b Zakona, te se povezanim osobama smatraju samo osobe u kojemu porezni obveznik:
- izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog subjekta,
- fizičke osobe ili subjekti koji izravno ili neizravno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika i
- ako fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama.
Kako bi se utvrdilo ispunjenje uvjeta iz čl. 30.b st. 1. toč. 2. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik će biti dužan Poreznoj upravi dostaviti iznos poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica obvezni platiti u inozemstvu, te izračunati iznos obveze poreza na dobit kada bi bila obračunata prema Zakonu, odnosno kolika bi se porezna obveza utvrdila društvu koje se nalazi u RH.
Podaci za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog inozemnog društva dostavljaju se na obrascu „Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrazac PD-KID“.
Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava (svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica), koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru, (glasačkim pravima) kapitalu ili dobiti subjekta te osnivanja stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju se na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje, koji je propisan Pravilnikom o primjeni Općeg poreznoga zakona.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag