Iako je moguće radni odnos na određeno vrijeme prestane i na drugi način (npr. izvanrednim otkazom, redovitim otkazom ako je ugovorena takva mogućnost ili dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad), u pravilu bi trebao prestati istekom vremena, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Utjecaj bolovanja ili korištenja prava iz ZRiRP-a na istek ugovora
Na prestanak ugovora o radu istekom vremena ne utječe ni otvoreno bolovanje ni trudnoća ili korištenje nekog od prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (npr. rodiljnog ili roditeljskog dopusta. Dakle, kad istekne vrijeme na koje je ugovor sklopljen, isti prestaje po sili zakona, bez obzira na to koristi li se radnik nekim od navedenih prava i bez obzira kada se s njima počeo koristiti.
Radnje poslodavca prije isteka ugovora
Često pitanje u praksi je mora li poslodavac radnika obavijestiti o prestanku ugovora o radu tj. mora li mu dostaviti odluku s takvom namjerom ili ga obavijestiti o tome da mu neće produžiti ugovor. Odgovor na ovo pitanje je ne, a iz razloga što je radnik u pravilu upoznat s činjenicom dokad mu traje ugovor i da prestaje istekom vremena.
„Obavijest radniku o isteku ugovora o radu može biti dana i u usmenom obliku.“ (VSRH, Revr-694/04 od 17.1.2007.)
„Sama pak obavijest tuženika od 1. listopada 2012. o prestanku ugovora o radu niti sadržajno, a niti formalno ne predstavlja odluku poslodavca o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa. Tom obaviješću tuženik je tužitelja samo obavijestio o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme, jer je isteklo vrijeme za koje je taj ugovor sklopljen. Tu obavijest tuženik tužitelju nije niti bio dužan davati, jer ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje po samom zakonu i to istekom vremena na koje je sklopljen (čl. 104. toč. 2. ZR). Dakle, ta obavijest niti u sadržajnom, a niti u formalnom smislu ne predstavlja otkaz ugovora o radu, stoga dakle, pravilno su nižestupanjski sudovi postupili kada su odbili tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da netom navedena obavijest predstavlja otkaz ugovora o radu te da utvrđenje da bi taj otkaz ugovora o radu bio nedopušten i da ne proizvodi nikakve pravne učinke.“ (VSRH, 1417/13 od 23.9.2014.)
Pa ipak, smatramo da je dobra praksa pravovremeno obavijestiti radnika, makar i usmeno od neposredno nadređenog voditelja da mu ugovor neće biti produžen i da prestaje istekom vremena.
Zamjena privremeno nenazočnog radnika
Ugovor o radu na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika može trajati duže od 3 godine, a traje do povratka privremeno nenazočnog radnika na rad. U ovom slučaju prestanak ugovora je vezan uz nastup određenog događaja, a to je povratak privremeno nenazočnog radnika na rad pa bi s tim danom trebao i prestati ugovor radniku koji ga mijenja.
Ukoliko privremeno nenazočan radnik postane trajno nenazočan (npr. smrt, otkaz, trajna nesposobnost) takva okolnost bi isto morala biti razlogom za prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme radniku koji je mijenjao nenazočnog radnika.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Prava radnika kojem je istekao ugovor o radu
Radnik kojem je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme u pravilu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene pod uvjetom da je u trenutku prestanka radnog odnosa imao najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (čl. 46. st. 1. Zakona o tržištu rada, Nar. nov., br. 118/18).Zavodu se mora prijaviti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Iznimno, radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu ako je taj radni odnos trajao kraće od 3 mjeseca, a prethodni radni odnos odnosno služba su prestali na jedan od načina za koji mu ne pripada pravo naknadu (npr. sporazumom ili je skrivio ili dao otkaz osim u slučaju izvanrednog otkaza uzrokovanim ponašanjem poslodavca, nije zadovoljio na probnom radu ili pripravničkom stažu) odnosno ako prethodna samostalna djelatnost koju je obavljao nije prestala zbog neopravdanih razloga (čl. 48. st. 2. ZTR-a).
Ukoliko radnik nije iskoristio sve dane godišnjeg odmora, pripada mu i pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
S druge strane i neovisno od trajanja radnog odnosa, radnik kojemu je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme ne ostvaruje pravo na otpremninu, bar ne zakonsku, već samo ako je ugovoreno, a takva otpremnina u cijelosti je oporeziva.
Detaljnije o temi pročitajte u časopisu "Financije, pravo i porezi":
- Vedran Jelinović: Sklapanje i prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme (FIP 12/2018)
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Polugodišnju pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ za 2019. možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a po cijeni od 650,00 kn.
Natrag