arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 12/2018

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • mr. sc. Mladen Štahan: Que sera, sera, ili – što će (računovođama) donijeti 2019.?

Aktualno

  • mr. sc. Mladen Štahan: Najavljene izmjene Zakona o računovodstvu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    mr. sc. Mladen Štahan: Najavljene izmjene Zakona o računovodstvu

    Dana 15. studenog 2018. objavljen je na portalu E-savjetovanja Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o računovodstvu (ZOR) s Konačnim prijedlogom zakona. Ove izmjene i dopune biti će donesene po hitnom postupku, prije kraja 2018. godine. U završnim odredbama predviđeno je da će izmjene i dopune stupiti na snagu u roku od 8 dana od objave
    u Narodnim novinama, osim izmjena koje se odnose na čuvanje knjigovodstvenih isprava koje će se moći primijeniti od 1.1.2019. godine.

  • Renata Kalčić, dipl. oec.; Lidija Cvitić, dipl. oec.: Pregled izmjena na području PDV-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    Renata Kalčić, dipl. oec.; Lidija Cvitić, dipl. oec.: Pregled izmjena na području PDV-a

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost  donesen je na sjednici Hrvatskog sabora 21. studenoga 2018. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2019., osim odredbe o sniženju opće stope PDV-a s 25% na 24% koja stupa na snagu 1. siječnja 2020. Ovim  izmjenama Zakona primjena snižene stope PDV-a od 13% proširena je na određene proizvode i usluge. Izmijenjena je odredba čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u na način da se prijenos porezne obveze više ne primjenjuje ako isporuku obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Također, izvršena je dopuna odredbe čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u. U cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u sustav PDV-a izvršena je dopuna odredbe o upisu u sustav PDV-a. Uvodi se obveza podnošenja posebne evidencije o primljenim računima. Ovim Zakonom izvršeno je usklađenje odredbi o odbitku 50% pretporeza na način da se ukida vrijednosni praga za pretporez kod automobil,a kao i pravo na pretporez za plovila i zrakoplove u vezi s korištenjem za privatne i poslovne potrebe. U članku autorice pišu o najvažnijim izmjenama na području PDV-a.

  • Gordana Lončar: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    Gordana Lončar: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

    S 1. siječnjem 2019. godine na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Navedeni Zakon unosi brojne novine u sustav oporezivanja porezom na dohodak, o čemu potanje od autorice članka.

  • Jasna Prepeljanić: Novosti u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja od 1. siječnja 2019. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    Jasna Prepeljanić: Novosti u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja od 1. siječnja 2019.

    Sukladno izmjenama Zakona o doprinosima (Nar. nov, br. 106/18), od 1. siječnja 2019. ukidaju se doprinos za zapošljavanje te doprinos za ozljede na radu, a doprinos za zdravstveno osiguranje se povećava sa 15% na 16,5%. Navedene promjene se primjenjuju pri isplati plaće za siječanj 2019. i nadalje.

    Osim toga, izmjenama Zakona je propisana i minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa za članove uprave kao umnožak prosječne plaće (8.448,00), koeficijenta 0,65 i broja 12.

     

  • Bernardica Stipić: Izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1. siječnja 2019. (2021.) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    Bernardica Stipić: Izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1. siječnja 2019. (2021.)

    Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuje postupak fiskalizacije, kao skupa mjera kojima se uvodi nadzor nad izdavanjem računa u prometu gotovinom na području Republike Hrvatske. Prve izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji provedene su u sklopu prvog kruga porezne reforme 2016. radi nastavka unaprjeđivanja sustava fiskalizacije i podizanja fiskalne discipline. Navedene izmjene su stupile na snagu 1. siječnja 2017., odnosno dio odredbi je, radi prilagodbe obveznika fiskalizacije, stupilo na snagu 1. srpnja 2017. U sklopu trećeg kruga porezne reforme donesene su druge izmjene Zakona o fiskalizaciji, sa primjenom od 1. siječnja 2019. odnosno od 1. siječnja 2021. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji propisano je tko se smatra obveznikom fiskalizacije, odnosno koje su osobe dužne provoditi postupak fiskalizacije, pojam poslovnog prostora proširuje se i na svaki samoposlužni uređaj, a novost je i uvođenje obveze isticanja obavijesti na pratećem dokumentu, koji se izdaje prije računa kod obveznika koji provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. U članku su prikazane novosti u sustavu fiskalizacije od 1.12019. odnosno od 1.1.2021. propisane posljednjim izmjenama Zakona.

  • Mia Horvat: Zakon o obavljanju studentskih poslova - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Aktualno

    Mia Horvat: Zakon o obavljanju studentskih poslova

    Prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja studentskoga posla kao i ostala pitanja vezana uz obavljanje ovih poslova od 8.11.2018. uređuju se na način propisan Zakon o obavljanju studentskih poslova (Nar. nov., br. 96/18; u nastavku: Zakon).

    Zakon ne propisuje što se smatra studentskim poslom već studentski poslovi prije svega predstavljaju povremene i privremene poslove koji se javljaju kod pravnih i fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti.

    Zakona definiran je pojam studenta na način da se studentima smatraju osobe koje pohađaju preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) i građani su RH i građani Europske unije s prebivalištem u RH koji studiraju na visokim učilištima izvan RH ili studenti na razmjeni za vrijeme studiranja u RH, a koji nemaju zasnovan radni odnos odnosno koji ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja odnosno poljoprivrede i šumarstva.

    Zakon se odnosi i na druge osobe kao osobe u postupku upisa na studij ili osobe koje su završile studij na visokom učilištu u RH, a nemaju zasnovan radni odnos ili građani Europske unije s prebivalištem u RH koji su završili studij na visokom učilištu izvan RH, a nemaju zasnovan radni odnos.

    Druge osobe mogu ostvarivati prava najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj su završile srednjoškolsko obrazovanje, odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj su završile studij ili do isteka razdoblja od tri mjeseca od završetka studija.

    O svim drugim novostima uz primjenu Zakona pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika za 2018. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika za 2018.

    Na kraju poslovne godine računovodstvo treba popisati svu imovinu i obveze, uskladiti potraživanja i obveze s dužnicima, vjerovnicima, kreditorima i dr. osobama, provjeriti početna stanja, sastaviti i provjeriti ranije sastavljene obračune (amortizacije, revalorizacije, rezerviranja, vrijednosnih usklađenja, kamata, plaća, kalkulacija i dr.), provjeriti i uskladiti analitičke evidencije s glavnom knjigom, i dr.

  • Daniel Šulentić: MSFI 16 - Najmovi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Financije i računovodstvo

    Daniel Šulentić: MSFI 16 - Najmovi

    Od 1. siječnja 2019. u primjeni je MSFI 16 – Najmovi, koji za najmoprimce donosi bitne promjene u računovodstvenom tretmanu operativnih najmova. O tim novinama, s posebnim osvrtom na prijelazne odredbe tog standarda, više od autora članka.

  • Domagoj Zaloker: Godišnji obračun amortizacije za 2018. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Godišnji obračun amortizacije za 2018.

    Posljedica korištenja dugotrajne imovine u poslovnom procesu je fizičko i ekonomsko trošenje njene nabavne (početne) vrijednosti. U tu svrhu za svaku poslovnu godinu izračunava se potrošeni dio nabavne vrijednosti dugotrajne imovine, koji se kao trošak iskazuje u financijskim izvještajima poduzetnika, vodeći pritom računa o zahtjevima računovodstvenih i poreznih propisa. Imovina koja podliježe obračunu amortizacije je imovina za koju se očekuje da će se koristiti duže od jednog razdoblja (12 mjeseci), koja ima ograničeni vijek uporabe i koristi se u poslovne svrhe. Računovodstveni postupak u svezi s amortizacijom uređen je zahtjevima računovodstvenih standarda, dok je porezni tretman priznavanja troškova amortizacije dugotrajne imovine propisan Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit. U članku pišemo o računovodstvenom i poreznom aspektu amortizacije dugotrajne imovine poduzetnika.

Porezi i doprinosi

  • Marica Houška: Promjene u Općem poreznom zakonu od 1.1.2019. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    Marica Houška: Promjene u Općem poreznom zakonu od 1.1.2019.

    Opći porezni zakon donijet je kao dio paketa zakona iz nacionalnog programa reformi za 2016. godinu, te se primjenjuje od početka 2017. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, koje su usvojene od strane Hrvatskog sabora 21. studenog 2018., dio su trećeg kruga poreznog rasterećenja i predstavljaju nastavak ranije započete porezne reforme. Izmjenama OPZ-a proširuje se pojam porezne tajne, propisuje se da se od 1. siječnja 2019. obvezujuća mišljenja mogu zatražiti za bilo koju temu, regulira provedba zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese, uvodi nova definicija stalne poslovne jedinice nerezidenta, proširuje krug povezanih osoba, uvode nove odredbe vezane uz daljnju digitalizaciju Porezne uprave,  smanjena je dinamika podnošenja OPZ-STAT obrasca na jedanput godišnje, uvedene su promjene kod provođenja poreznog nadzora, kao i u provođenju ovrhe.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Godišnje usklađenje PDV-a za 2018. kod poduzetnika i proračunskih korisnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Godišnje usklađenje PDV-a za 2018. kod poduzetnika i proračunskih korisnika

    Zakon o PDV ne nalaže obvezu sastavljanja kumulativnog obračuna PDV-a, ali je propisana  obveza godišnjeg usklađenja obveze i pretporeza u prijavi PDV-a koju obveznici PDV-a sastavljaju za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Stoga su porezni obveznici u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2018. obvezni napraviti sva usklađenja i ispravke koje se odnose na tu kalendarsku godinu. Isto su obvezni napraviti i poduzetnici koji prestaju s poslovanjem. Porezni obveznik koji prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja. Navedeno su obvezni napraviti i porezni obveznici koji su obavljali isključivo oporezive isporuke dobara i usluga, a počinju obavljati isključivo isporuke dobara i usluga oslobođene PDV-a u roku iz čl. 85. st. 6. Zakona o PDV-u za ono razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do promjene. Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (posljednji mjesec ili tromjesečje) napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu, kao što su ispravci pretporeza za dugotrajnu imovinu, usklađenje postotka (%) podjele pretporeza u odnosu na privremeni postotak (%) za tekuću godinu, utvrditi obvezu PDV-a po manjkovima dobara utvrđenim po inventuri, napraviti ispravke pogrešaka iz ranijih razdoblja oporezivanja itd.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Novosti u oporezivanju prometa nekretnina - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Novosti u oporezivanju prometa nekretnina

    Zakon o porezu na promet nekretnina stupio je na snagu s 1. siječnja 2017. Stupanjem na snagu danas važećeg Zakona izvršeno je, između ostalog, porezno rasterećenje snižavanjem stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Izmjenom Zakona u okviru aktualne porezne reforme propisuje se smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3% s primjenom od 1. siječnja 2019.

  • Domagoj Zaloker : Ulazak i izlazak iz registra obveznika PDV-a od 1.1.2019. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    Domagoj Zaloker : Ulazak i izlazak iz registra obveznika PDV-a od 1.1.2019.

    Fizička i pravne osobe koja obavljaju bilo koju gospodarsku djelatnost smatraju se poreznim obveznicima te su dužni voditi računa o ispunjavanju zakonskih uvjeta za upis u registar obveznika PDV-a. Također, svi porezni obveznici u registru obveznika PDV-a, koji to više ne žele biti, moraju znati pod kojim uvjetima se iz njega može izaći. Porezni obveznici izvan registra obveznika PDV-a, a koji tijekom 2018. obave isporuke dobara ili usluga u iznosu većem od 300.000,00 kn obvezni su upisati se u registar obveznika PDV-a od 1.1.2019. Isporuke na koje se primjenjuje propisani prag od 300.000,00 kn propisane su odredbama čl. 90. st. 5. i 6. Zakona o PDV-u. Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji tijekom 2018. nisu ostvarili vrijednost isporuka dobara ili usluga u iznosu većem od 300.000,00 kn, mogu, temeljem svojeg zahtjeva Poreznoj upravi, izaći iz registra obveznika PDV-a od 1.1.2019. Prema izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje se primjenjuju od 1.1.2019., mijenjaju se, između ostaloga, i pravila ulaska u registar obveznika PDV-a pa će porezni obveznici koji se nalaze izvan registra obveznika PDV-a, biti obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a u trenutku kada vrijednost njihovih isporuka dobara i usluga u tekućoj godini premaši iznos od 300.000,00 kn, odnosno više neće čekati do 1.1. slijedeće godine za ulazak u registar obveznika PDV-a.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2018. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2018.

    Troškovi promidžbe i reprezentacije, uključujući dane donacije i sponzorstva, uobičajeni su rashodi poslovanja, evidentirani u knjigovodstvu poduzetnika. Međutim, obzirom na njihovu specifičnost, regulirani su poreznim propisima na način da je zakonodavac propisao uvjete i vrijednosna ograničenja tih izdataka priznatih u porezne svrhe. Troškovi promidžbe (reklamiranja) poreznog obveznika ili njegovih proizvoda (usluga) uglavnom su u potpunosti porezno dopustiv rashod. Međutim, kada poreznom obvezniku i u svrhe promidžbe nastanu troškovi koji se u smislu poreznih propisa smatraju reprezentacijom, za dio tih troškova se uvećava osnovica poreza na dobit. U slučaju danih donacija, bez obzira radi li se o donaciji u novcu ili u materijalnoj imovini, propisane su namjene za koje se može darivati, kao i iznosi do kojih se može ići u iskazivanju tih rashoda. Za razliku od donacija, kod sponzoriranja nema vrijednosnih ograničenja kao ni određenja osoba s kojima se ugovor o sponzorstvu može sklopiti. U članku se pojašnjava koji će oblik ovakvih poslovnih aktivnosti i uz koje uvjete biti porezno dopustiv rashod za 2018. godinu, te kakav je porezni tretman ovakvih isporuka prema odredbama o oporezivanju PDV-om.

  • prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi (stanje na 31.12.2017.) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Porezi i doprinosi

    prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi (stanje na 31.12.2017.)

    Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2017) (kolovoz 2018., pravno stanje na datum 31. prosinca 2017.). Autor je u članku pripremio prilagođeni hrvatski prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima (nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba, opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima 2017., porezi na imovinu, oporezivanje financijskog sektora i dr.).

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu

    Krajem godine obavlja se godišnji popis imovine i obveza te preispituju, usklađuju i ispravljaju knjigovodstveni podaci. O popisu je pisano u prošlom broju FIP-a, a u ovome tekstu podsjećamo na uobičajene kontrolne i druge postupke koje je korisno provesti kao pripremne radnje za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja.

Neprofitne organizacije

  • Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2018. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Neprofitne organizacije

    Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2018. godinu

    Krajem svake godine obavljaju se pripremne radnje za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja. One obuhvaćaju: kontrolne i druge postupke kojima se provjeravaju knjiženja poslovnih događaja i knjigovodstvena dokumentacija te organizaciju i provedbu godišnjeg popisa imovine i obveza. Inventuru (godišnji popis imovine i obveza) neprofitne organizacije trebaju
    obaviti i krajem ove godine. U ovome tekstu podsjeća se na tu obvezu, prikazuje se način organizacije i provedbe popisa, pojašnjavaju se postupci s imovinom za rashodovanje te prikazuju primjeri knjiženja popisnih razlika.

  • Hajdica Filipčić: Dopuna Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu i izmjene u izvještavanju - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Neprofitne organizacije

    Hajdica Filipčić: Dopuna Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu i izmjene u izvještavanju

    U Narodnim novinama, br. 96/18 objavljen je Pravilnik o dopuni Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (u nastavku: Dopuna Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu) koji se primjenjuje u 2018. godini samo za planiranje prihoda i rashoda u financijskom planu za 20191. U pripremi su i dopune Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom
    računovodstvu i registru neprofitnih organizacija2, koje će se primjenjivati za izvještaje koji će se sastavljati za 2019. godinu.

Poslovanje obrtnika

  • Sanja Želinski Matunec: Otvaranje obrta - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Poslovanje obrtnika

    Sanja Želinski Matunec: Otvaranje obrta

    Obrt je jedan od mogućih oblika registriranog obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj (RH), a po odredbama Zakona o obrtu definiran je kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, u pravilu od strane fizičke osobe s ciljem postizanja dohotka ili dobiti.

    Autorica u članku potanje piše o oblicima obrta, općim i posebnim uvjetima za otvaranje obrta u RH, postupku i troškovima otvaranja obrta te drugim specifičnostima vezanim uz obrt koji obavlja fizička osoba kao pojedinac ili zajednički u partnerstvu ili kao drugu djelatnost uz radni odnos.    

  • Krešimir Vranar: Paušalno oporezivanje dohotka od samostalnih djelatnosti obrtnika i poljoprivrednika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Paušalno oporezivanje dohotka od samostalnih djelatnosti obrtnika i poljoprivrednika

    Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti mogu, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, izabrati i plaćanje paušalnog poreza na dohodak. U članku autor piše o prijavi u Registar poreznih obveznika, utvrđivanju paušalnog poreza na dohodak s primjerom plaćanja paušalnog poreza, poslovnim knjigama i evidencijama i dr.

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Dugotrajna imovina obrtnika i slobodnih zanimanja i obračun amortizacije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Dugotrajna imovina obrtnika i slobodnih zanimanja i obračun amortizacije

    Ako se fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti većoj od 3.500,00 kn i vijeku trajanja duljem od godine dana, tada dugotrajnu imovinu iskazuju u Popisu dugotrajne imovine (Obrascu DI). Obrazac DI sastavlja se na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije.

    Fizičke osobe su dužne voditi i posebnu evidenciju o primljenim državnim poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunane amortizacije, ako je dugotrajna imovina nabavljena temeljem državnih pomoći, poticaja i potpora u skladu s posebnim propisima.

    Međutim, fizičke osobe koje na dan 31.12.2018. imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2,0 mil kn, dužne su provjeriti ispunjavaju li dva od propisana uvjeta za prelazak u sustav poreza na dobit i o tome podnijeti pisano izvješće nadležnoj ispostavi Porezne uprave, do kraja 2018., a najkasnije do 15.1.2019.

Plaće i naknade plaća

  • Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman naslijeđenog dohotka i dohotka isplaćenog bivšim radnicima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Plaće i naknade plaća

    Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman naslijeđenog dohotka i dohotka isplaćenog bivšim radnicima

    U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

    Autorica članka ukazuje koje se obveze moraju platiti i na čije ime ako se radi o isplati plaće bivšeg radnika nasljedniku odnosno što se može isplatiti neoporezivo.

  • Dinko Lukač: Plaća i materijalna prava za nepuno radno vrijeme - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Plaća i materijalna prava za nepuno radno vrijeme

    Radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme zasniva se pisanim ugovorom o radu, a isti se sklapa za puno (40 sati tjedno) ili za nepuno radno vrijeme (svako radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno). Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje, ako ima pisanu suglasnost prvog poslodavca. I radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili više poslodavaca, a radno vrijeme kod istih je 40 sati tjedno, također može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, ako ima pisanu suglasnost od postojećih poslodavaca. Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    U članku se potanje piše o sklapanju ugovora o radu sa radnikom za rad u nepunom radnom vremenu te obračunu plaće i ostvarivanju materijalnih prava iz radnog odnosa i prikazivanju na Obrascu JOPPD.

  • propisamr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i darovi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Plaće i naknade plaća

    propisamr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i darovi

    Poslodavci isplaćuju prigodne nagrade, u koje su uključene i božićnice, sukladno svojim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu odnosno odlukama pri čemu je kao neoporeziv iznos propisan 2.500,00 kn. Sukladno izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 106/17), koji se primjenjuje od 1.12.2018., poslodavac može neoporezivo isplatiti do 5.000,00 kn za nagrade za radne rezultate i druge oblike nagrađivanja.

    S obzirom na nova saznanja u odnosu na trenutak pisanja članka, ukazujemo na još nerazjašnjenu situaciju uz mogućnost odnosno nemogućnost neoporezive isplate nagrade za rezultate rada obrtnicima te se o navedenom očekuje očitovanje nadležnog tijela. Naime, iako je čl. 35. Pravilnika o porezu na dohodak propisano da se izdacima po osnovi samostalne djelatnosti smatraju i iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 7. ovoga Pravilnika, ipak se o ev. isplati te nagrade samim obrtnicima očekuje dodatno pojašnjenje.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan: Carinsko postupanje pri unosu robe na carinsko područje EU - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan: Carinsko postupanje pri unosu robe na carinsko područje EU

    Strana roba koja se unosi na carinsko područje Europske unije (EU) podliježe carinskim mjerama sve dok se ista ne pusti u slobodni promet. Sva roba koja se želi unijeti na carinsko područje EU mora se najaviti ulaznom skraćenom deklaracijom, tj. o namjeri unošenja robe obavještava se carinsko tijelo na propisan način i u propisanom obliku prije nego je roba stigla na područje Unije. Navedenu ulaznu skraćenu deklaraciju obično podnosi prijevoznik robe, a može ju podnijeti i uvoznik te carinski zastupnik, zasebno ili u okviru ''druge'' carinske deklaracije.

    Autorica u članku potanje piše o carinskom postupanju pri unosu robe na carinsko područje EU, podnošenju ulazne skraćene deklaracije, obvezama nakon unosa robe na carinsko područje EU te postupanju za koje se ne provodi carinski postupak.   

Radno pravo

  • Vedran Jelinović: Sklapanje i prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Radno pravo

    Vedran Jelinović: Sklapanje i prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme

    Hrvatska spada među zemlje Europske unije s najvećim udjelom radnika zaposlenih na određeno vrijeme. Kako je riječ o nesigurnijem obliku zapošljavanja koji je predviđen kao iznimka uz pridržavanje određenih uvjeta i ograničenja, u ovome članku se obrađuju okolnosti koje bi poslodavci i radnici trebali uzeti u obzir prilikom zasnivanja i prestanka takvog radnog odnosa.

Zdravstveno osiguranje

  • Ljubica Đukanović: Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Zdravstveno osiguranje

    Ljubica Đukanović: Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti

    Dosadašnji Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije predstavlja odgovarajući normativni okvir za cjelovitu reorganizaciju sustava zdravstvene zaštite, stoga je donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18 ; u nastavku: Zakon) kojim se namjerava osigurati i ustrojiti zdravstveni sustav koji je prilagođen potrebama građana i ima za cilj biti financijski održiv, a da pritom korisnicima zdravstvene zaštite i svim građanima Republike Hrvatske (u nastavku: RH) pružam zdravstvenu sigurnost putem  kvalitetne i dostupnu zdravstvenu zaštitu.

    Intencija Zakona je da putem novog normativnog okvira omogući preustroj zdravstvenog sustava na način da zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge budu prilagođene potrebama građana RH i da uspostavljeni sustav bude financijski usklađen i održiv.

    Ukupna zdravstvena zaštita mora biti sveobuhvatna i univerzalna, dostupna, usmjerena pacijentu i zadovoljiti potreba pojedinca vezanih uz zdravlje a da pritom primarna zdravstvena zaštita, kao dio ukupne zdravstvene zaštite, zadovolji većinu tih potreba. Neophodno je postići partnerstvo liječnika i pacijenta s tim da primarna zdravstvena zaštita ima središnju ulogu u cjelokupnoj koordinaciji i kontinuiranosti zdravstvene skrbi za pacijente.

    Primarna zdravstvena zaštite ima posebno mjesto koja mora biti ustrojena i organizirana tako da omogućava dostupnost zdravstvenih usluga pacijentima a da je pritom skrbi za zdravlje primarni cilj. Sukladno navedenom Zakonom se  redefinira status i mjesto doma zdravlja koji postaje nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Naime, intencija Zakona je rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini zdravstvene djelatnosti tako da bi se većina zdravstvenih potreba trebala riješiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

    Do izmjena je došlo na svim razinama organiziranja zdravstvene djelatnosti o čemu pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

Mirovinsko osiguranje

  • Ljiljana Marušić: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Mirovinsko osiguranje

    Ljiljana Marušić: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju

    Predloženim izmjenama Zakon o mirovinskom osiguranju izvršene su izmjene uz propisivanje uvjeta za starosnu mirovinu (skraćuje se prijelazno razdoblje) te se svake godine uvjet za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pomiče za 4 umjesto 3 mjeseca; svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisan uvjet za starosnu mirovinu penalizira se sa 0,30% neovisno o dužini staža; za osobe koje idu u starosnu mirovinu temeljem dugogodišnjeg osiguranja u staž osiguranje se računa samo efektivni staž a ne i staž osiguranja s povećanim trajanjem i dr.

    Konačni prijedlog izmjene Zakona je usvojen na sjednici Vlade RH te se očekuje i rasprava te prihvaćanje na tekućoj sjednici Sabora.

Zaštita na radu

  • Nenad Puljić: Novosti u propisima zaštite na radu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Zaštita na radu

    Nenad Puljić: Novosti u propisima zaštite na radu

    Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 94/18; u nastavku: Zakon) došlo je do promjena obveza poslodavaca koje se odnose na provođenje mjera zaštite na radu koje se primjenjuju od 1.11.2018. Izmijenjenim propisima o zaštiti na radu se uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH), a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu te nadzor i prekršajna odgovornost.

    Ministar nadležan za zdravstvo obvezan je do 30.1.2019. donijeti pravilnik o poslovima koje mogu obavljati samo radnici koji ispunjavaju posebne uvjete koji se odnose na zdravstveno stanje odnosno psihofizičku sposobnost.

    Navedenim pravilnikom neće biti propisani uvjeti dobi, spola ni stručne osposobljenosti koji su riješeni samim Zakonom, stoga ih nije potrebno dodatno propisivati pravilnikom.

    Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (Nar. nov., br. 52/84) s 1.11.2018. prestao je važiti koji već niz godina nije bio u uporabi kao propis, te njegovo formalno ukidanje neće imati utjecaja na provedbu propisa zaštite na radu.

    Zakona ne odnose na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu.

    Obrtnik koji sam radi u svojem obrtu, prema propisima o obrtu i općim propisima o radu, ne smatra se poslodavcem pa se iz tog razloga i prije donošenja Zakona, na njega nije primjenjivao Zakon.

    Novost je i obveza poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod toga poslodavca (primjerice društvo s ograničenom odgovornosti kod kojeg je zaposlen samo direktor društva), u kojem slučaju se obveze toga poslodavca izjednačavaju s obvezama obrtnika koje su prethodno opisane.

    Obveza je poslodavcu da u postupak procjenjivanja rizika uključi radnike odnosno njihove predstavnike i to tako da o tome ima dokumentirane informacije.

    Pored navedeni promjena propisa zaštite o radu došlo je i do drugih promjena o kojima pročitajte opširnije u tiskanom izdanju.

Javna nabava

  • Ante Loboja: Sukob interesa u javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Javna nabava

    Ante Loboja: Sukob interesa u javnoj nabavi

    Sukob interesa općenito, odnosi se na sukob između osobnog (privatnog) interesa na jednoj strani i javnog interesa na drugoj strani. Za razliku od ranije važećih direktiva u području javne nabave iz 2004., nove direktive iz 2014. godine sadrže odredbe o sukobu interesa prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Te odredbe prenesene su i u Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016), koji je u bitnome zadržao i rješenja ovog instituta na način kako je to bilo regulirano ranijim Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11 – 13/14). Uz pojašnjenje zakonskih odredaba, u ovome članku daju se ogledni primjeri izjava predstavnika naručitelja, te se citiraju mišljenja nadležnog ministarstva i prikazuje praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Ugostiteljstvo

  • Darko Marečić: Novele Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 12/2018

    Ugostiteljstvo

    Darko Marečić: Novele Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

    Dana 17. studenog 2018. stupile  su na  snagu izmjene i dopune  Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Izmjenama Zakona proširuje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti na sve zdravstvene ustanove i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvene radnike, omogućuje se obavljanje ugostiteljske djelatnosti pružateljima usluga socijalne skrbi za potrebe svojih korisnika, proširuje se popis osoba izuzetih od primjene Zakona, proširuju se obveze kojih se moraju pridržavati sudionici proslava i manifestacija koji nisu ugostitelji, propisuje se usklađivanje standarda (uvjeta i kategorija) objekata iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1.9.2017., propisuju posebni standardi za objekte iznajmljivača i OPG-a, uvodi obveza isticanja PDV identifikacijskog broja u slučaju pružanja ugostiteljskih usluga posredstvom online platformi i turističkih agencija sa sjedištem u EU, uvodi nadzor nad zabranom kampiranja od strane komunalnih redara, te druge novine.

Pitajte TEB

  • Jasminka Rakijašić: Mlada osoba kao član uprave
  • Dinko Lukač: Isplata naknade članovima savjetodavnog odbora iz Srbije
  • Irena Slovinac: Ispravak (storno) računa i smanjenje porezne osnovice
  • Vedran Jelinović: Izdavanje e-računa u javnoj nabavi

TEB-ov podsjetnik

TEB-ov Poslovni info

  • TEB-ov Poslovni info br. 12/18