Uzdržavane osobe u 2018. i 2019.

Zakonom o porezu na dohodak propisani su koeficijenti povećanja osnovnog osobnog odbitka za porezne obveznike koji uzdržavaju djecu i druge članove uže obitelji.

Tako se za prvo uzdržavano dijete te uzdržavane članove uže obitelji osobni odbitak povećava za koeficijent 0,7 od osnovice osobnog odbitka (osnovica iznos 2.500,00 kn). Za drugo dijete, koeficijent uvećanja iznosi 1,0, za treće 1,4 itd. (koeficijenti su propisani čl. 14. Zakona). Osnovni osobni odbitak se povećava i temeljem invalidnosti poreznog obveznika, ali i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta, i to za 0,4. Ako je invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili pravo na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika/pravo na osobnu invalidninu poreznog obveznika ili uzdržavanog djeteta odnosno člana uže obitelji, propisani koeficijent uvećanja iznosi 1,5.

Uzdržavana djeca i članovi uže obitelji

Djecom se smatraju djeca koju uzdržavaju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici, kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.  Ako djetetu radni odnos prestane, dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji.

Od 1.1.2019. djecom se opet smatraju i djeca koju uzdržavaju maćehe i očusi te je stoga potrebno pravovremeno izmijeniti podatke na Obrascu PK.

Članovima uže obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug poreznog obveznika odnosno životni partner i neformalni životni partner, roditelji poreznog obveznika te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Od 1.1.2019. uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava.

Tko se smatra uzdržavanom osobom?
Sukladno čl. 17. Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki  iznos osnovice osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini što za 2018. iznosi 15.000,00 kn godišnje. U taj se iznos ne ubrajaju primici propisani čl. 17., i to: primici po osnovi socijalnih potpora, doplatak za djecu, novčane potpore za rodiljne i roditeljske potpore, potpore za novorođenče/opremu novorođenog djeteta, obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, darovanja za zdravstvene potrebe do visine stvarnih izdataka te naknada troškova prijevoza na posao i s posla i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa.

U slučaju ostvarivanja primitaka iznad 15.000 kn osoba gubi status uzdržavane osobe za cijelo porezno razdoblje.

Od 1.1.2019. u navedene se primitke ne uračunavaju niti: odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti  - stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa EU i drugih međunarodnih fondova i program prema posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja  - potpore djetetu za školovanje do 15. godine života/do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke od nesamostalnog rada.

Ako uzdržavano dijete/član uže obitelji, za koje je porezni obveznik tijekom godine koristio dio osobnog odbitka, ostvari primitke veće od 15.000,00 kn, tada se ne može smatrati uzdržavanom osobom za cijelu godinu. To znači da porezni obveznik ne može koristiti osobni odbitak za tu osobu cijelu godinu. Uključivanjem u posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza od strane Porezne uprave poreznom obvezniku će se, u pravilu, utvrditi obveza plaćanja razlike poreza i prireza.

Natrag