Tijekom bolovanja ili privremene nesposobnosti za rad, osiguranik i dalje ima pravo na naknadu plaće, no plaća se može smanjiti tijekom određenih uvjeta. No više o svemu, u nastavku koji slijedi.

Tko sve ima pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad odnosno tijekom bolovanja:

  • osobe  u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
  • osobe koje su izabrane na stalne dužnosti u tijelima državne vlasti,
  • osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije,
  • članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava,
  • osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno posebnim propisima,
  • osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
  • osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,
  • svećenici i drugi vjerski službenici vjerske  zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo,
  • osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema postojećim propisima,
  • osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja i druge osobe iz. čl. 7. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Dužinu trajanja bolovanja odnosno privremene nesposobnosti za rad određuje liječnik na temelju vrste bolesti ili uzroka privremene nesposobnosti za rad. Liječnik odluke donosi u skladu s postojećim smjernicama i pravilnicima koje propisuje ministar zdravstva.

Koliko je manja plaća na bolovanju?

Tijekom prva 42 dana, odnosno za 7 dana (pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno pravna ili fizička osoba – poslodavac) za osiguranika radnika – invalida rada, plaću isplaćuje poslodavac. U tom vremenu naknada plaće se isplaćuje sukladno općem aktu poslodavca, ali ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu.

Od 43. dana, odnosno osmog dana privremene nesposobnosti za rad, naknadu isplaćuje poslodavac ali na teret HZZO-a. Tijekom prvih šest mjeseci plaća iznosi 70% od osnovice. U slučaju bolovanja koje traje više od 6 mjeseci, naknada plaže iznosi 80% od osnovice za naknadu.

Nakon isteka 18 mjeseci privremene nesposobnosti po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, naknada plaće se umanjuje za 50%. Plaća na bolovanju ne umanjuje se onim osiguranicima koji su privremeno nesposobni za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranicima kojima je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranicima čija je privremena nesposobnost u vezana za provođenje hemodijalize i sl.

Kada se plaća ne umanjuje?

Naknada plaće ovisi o čimbenicima odnosno o razlozima privremene nesposobnosti za rad.

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice u slučajima:

  1. privremene nesposobnosti ozljede ili bolesti nastale kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
  2. bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
  3. korištenja rodiljnog dopusta iz članka 39. točke 7. Zakona o obveznom zdravstveno osiguranju
  4. korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta
  5. privremene nesposobnosti za rad radi njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života
  6. privremene nesposobnosti zbog transplantacije tkiva ili organa
  7. privremene nesposobnosti zbog ozljede zadobivene na radu

U slučaju privremene nesposobnosti za rad radi djeteta starijeg od 7 godina, naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Isti vrijedi i za njegu djeteta u dobi od 3 do 7 godina. Jedina je razlika u dužini trajanja bolovanja. 

Natrag