Tijekom bolovanja ili privremene nesposobnosti za rad, osiguranik i dalje ima pravo na naknadu plaće, no plaća se može smanjiti tijekom određenih uvjeta. No više o svemu, u nastavku koji slijedi.
Tko sve ima pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad odnosno tijekom bolovanja:
- osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
- osobe koje su izabrane na stalne dužnosti u tijelima državne vlasti,
- osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije,
- članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava,
- osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno posebnim propisima,
- osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
- osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,
- svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo,
- osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema postojećim propisima,
- osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja i druge osobe iz. čl. 7. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Dužinu trajanja bolovanja odnosno privremene nesposobnosti za rad određuje liječnik na temelju vrste bolesti ili uzroka privremene nesposobnosti za rad. Liječnik odluke donosi u skladu s postojećim smjernicama i pravilnicima koje propisuje ministar zdravstva.
Koliko je manja plaća na bolovanju?
Tijekom prva 42 dana, odnosno za 7 dana (pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno pravna ili fizička osoba – poslodavac) za osiguranika radnika – invalida rada, plaću isplaćuje poslodavac. U tom vremenu naknada plaće se isplaćuje sukladno općem aktu poslodavca, ali ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu.
Od 43. dana, odnosno osmog dana privremene nesposobnosti za rad, naknadu isplaćuje poslodavac ali na teret HZZO-a. Tijekom prvih šest mjeseci plaća iznosi 70% od osnovice. U slučaju bolovanja koje traje više od 6 mjeseci, naknada plaže iznosi 80% od osnovice za naknadu.
Nakon isteka 18 mjeseci privremene nesposobnosti po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, naknada plaće se umanjuje za 50%. Plaća na bolovanju ne umanjuje se onim osiguranicima koji su privremeno nesposobni za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranicima kojima je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranicima čija je privremena nesposobnost u vezana za provođenje hemodijalize i sl.
Kada se plaća ne umanjuje?
Naknada plaće ovisi o čimbenicima odnosno o razlozima privremene nesposobnosti za rad.
Naknada plaće iznosi 100% od osnovice u slučajima:
- privremene nesposobnosti ozljede ili bolesti nastale kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
- bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
- korištenja rodiljnog dopusta iz članka 39. točke 7. Zakona o obveznom zdravstveno osiguranju
- korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta
- privremene nesposobnosti za rad radi njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života
- privremene nesposobnosti zbog transplantacije tkiva ili organa
- privremene nesposobnosti zbog ozljede zadobivene na radu
U slučaju privremene nesposobnosti za rad radi djeteta starijeg od 7 godina, naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Isti vrijedi i za njegu djeteta u dobi od 3 do 7 godina. Jedina je razlika u dužini trajanja bolovanja.
Natrag