Koji rezultat „raspodjeljuju“ JLP(R)S-i – konsolidirani ili nekonsolidirani?

Kod većine proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika 2017. je završena s ostvarenim viškom ili manjkom prihoda i primitaka. U ovoj se godini utvrđuje iz kojih aktivnosti/projekata i unutar kojih izvora financiranja su proizašli viškovi i manjkovi prihoda i primitaka, mogu li se i na koji način koristiti/pokriti u ovoj godini i na koji ih je način pritom potrebno uključiti u izmjene i dopune financijskog plana/proračuna za 2018.

Dok proračunski i izvanproračunski korisnici „raspodjeljuju“ viškove/manjkove prihoda koji su iskazani u njihovim bilancama (i poslovnim knjigama) za 2017. na podskupini računa 922, postavlja se pitanje koji rezultat „raspodjeljuju“ proračuni: onaj iskazan u financijskom izvještaju za 2017. razine „22“ (nekonsolidirani) ili „23“ (konsolidirani)? Odgovor na postavljeno pitanje pojašnjava se u nastavku.

Proračun JLP(R)S-a i Izvještaj o izvršenju proračuna

Prema Zakonu o proračunu[1] proračun JLP(R)S-a je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci JLP(R)S-a za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo. Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini JLP(R)S-a i od plana razvojnih programa. Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja, a Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Proračun kao akt, kako za sam JLP(R)S tako i za proračunskog korisnika iz nadležnosti JLP(R)S-a, polazišna je točka za preuzimanje svake obveze. Prema čl. 44. st. 1. Zakona o proračunu, obveze se smiju preuzimati (znači smiju se stvarati rashodi) samo za namjene i do visine utvrđene financijskim planom/proračunom, ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti. 

Nadalje, Zakonom o proračunu propisano je da, između ostaloga, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sadrže:

  • opći dio proračuna (koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja),
  • posebni dio proračuna,
  • te (ako postoji) deficit općeg proračuna.

Dakle, jasno je da su proračun JLP(R)S-a te izvještaji o izvršenju JLP(R)S-a akti koji predstavljaju konsolidirane podatke JLP(R)S-a, tj. da prikazuju planirane odnosno izvršene prihode, primitke, rashode i izdatke odnosno rezultate (viškove/manjkove prihoda i primitaka) za JLP(R)S i sve korisnike iz nadležnosti JLP(R)S-a.

Budući da proračun za konkretnu godinu (s projekcijama), jednako kao i izvještaje o izvršenju proračuna donosi predstavničko tijelo JLP(R)S-a, jasno je da o rezultatu (suficitu/deficitu) odlučuje predstavničko tijelo, pri čemu odlučuje o sveukupnom višku ili manjku prihoda i primitaka koji je ostvaren na razini JLP(R)S-a.

Primjena proračunskih načela

Temeljna proračunska načela propisana Zakonom o proračunu (vidjeti čl. 4., 6. i 7.), između ostalih, jesu i:

  • načelo jedne godine, prema kojem se proračun donosi za proračunsku godinu (koja počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca kalendarske godine), koji vrijedi za tu godinu i u kojem se planiraju sredstva za pokriće preuzetih obveza iz prethodne godine, kao i sredstva za plaćanje obveza nastalih u tekućoj fiskalnoj godini za koju se proračun donosi te
  • načelo uravnoteženosti, prema kojem ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke. Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

Iako Zakonom nije izričito propisano, može se zaključiti da je uravnoteženje tekućeg (ovogodišnjeg) proračuna/financijskog plana obvezno i u slučaju prenesenog manjka prihoda koji, u pravilu, ima za posljedicu stvorene obveze koje sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine nisu izmirene s prihodima ostvarenim prethodne godine (i/ili drugim raspoloživim sredstvima iz prethodnog razdoblja), a podmirit će se iz ovogodišnjih prihoda i primitaka. Dakle, Zakon o proračunu zahtijeva da se u planskom aktu za jednu kalendarsku godinu uključe obveze preuzete iz prethodnog razdoblja (sve obveze, ne samo neke), na način da se za njihovo podmirenje osiguraju dostatni prihodi. Jednako tako, radi korištenja prenesenih viškova prihoda i primitaka, nastat će novi rashodi, tako da se u planskom aktu za jednu godinu trebaju uključiti preneseni viškovi, na način da se uvećaju rashodi i izdaci i postigne novo uravnoteženje.

Primjeri

1. Manjak prihoda kod proračunskog korisnika iz općih prihoda i primitaka

Proračunski korisnik nabavio je dugotrajnu nefinancijsku imovinu u 12/2017., u skladu s financijskim planom,  a nadležni JLP(R)S sredstva za podmirenje nastalih rashoda doznačio je prema dospijeću plaćanja obveza tek u ovoj godini. Navedeno je utjecalo na:

  • nastanak manjka prihoda za 2017. kod proračunskog korisnika, u izvoru općih prihoda i primitaka,
  • nastanak rashoda u 2017. koji su vidljivi u izvještaju o izvršenju proračuna JLP(R)S-a za 2017. (i u konsolidiranom financijskom izvještaju – razine „23“).

Upravljačko tijelo korisnika u ovoj je godini donijelo odluku o pokriću manjka prihoda iz prethodne godine, doznakom sredstava nadležnog proračuna u ovoj godini.

Predstavničko tijelo JLP(R)S-a u ovoj godini ne smije raspodijeliti nekonsolidirani rezultat (stanje viška/manjka prihoda koje ima iskazano u svojim poslovnim knjigama i nekonsolidiranoj bilanci razine „22“, na dan 31.12.2017.). Naime, u poslovnim knjigama JLP(R)S-a za 2017. nisu evidentirani rashodi koji su nastali kod proračunskog korisnika u nadležnosti JLP(R)S-a u 2017. (rashodi su evidentirani tek u 2018., u trenutku kada su korisniku i doznačena sredstva). Kada bi predstavničko tijelo JLP(R)S-a donijelo odluku  u kojoj bi „dijelili“ rezultat ostvaren na razini „22“, na taj način bi negirali stavku iskazanog nastalog rashoda iz godišnjeg  izvještaja o izvršenju proračuna – akta kojeg sami donose, i takvom odlukom bi odredili da se u 2018. neopravdano koriste sredstva koja su već potrošena u 2017.

2. Višak prihoda kod proračunskog korisnika iz namjenskih i vlastitih prihoda i primitaka

Proračunski korisnik u 2017. ostvario je višak prihoda i to: 10 tis. kn od obavljanja poslova na tržištu, 6 tis. kn od kapitalne donacije te 4 tis. kn od HZZ-a. Upravno vijeće je u 2018. donijelo odluku da  se  sredstva ostvarena temeljem vlastitih prihoda utroše za rashode poslovanja povezane s realizacijom tih prihoda, sredstva od kapitalne donacije za namjene koje je odredio donator (nabavu opreme), a sredstva od HZZ-a za rashode osoba na stručnom osposobljavanju za rad.

U godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna nadležne JLP(R)S za 2017. vidljivo je da su nastali svi gore navedeni  prihodi, koji su rezultirali s ostvarenjem viškova (10 tis. kn vlastitih i 10 tis. kn namjenskih prihoda), međutim te stavke nisu smjele biti iskazane kao prihodi u poslovnim knjigama JLP(R)S-a niti u financijskim izvještajima razine „22“ za 2017., pa nisu sadržane  niti u nekonsolidiranom rezultatu jedinice za 2017. Predstavničko tijelo JLP(R)S-a mora donijeti odluku o rasporedu konsolidiranog viška prihoda jedinice (koji uključuje viškove nastale kod proračunskog korisnika) i navesti za koje namjene će ta sredstva biti iskorištena. Za te iznose mijenja se (uvećava) i ovogodišnji proračun (te financijski plan proračunskog korisnika).

 

DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 4/18, N. Bičanić, str. 73

 

[1] Nar. nov., br. 87/08 – 15/15

Natrag