arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 4/2018

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • prof. dr. sc. Dubravka Miljković: Uvodnik

Aktualno

  • Ljubica Đukanović: Naknada troškova prijevoza u državnim i javnim službama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Aktualno

    Ljubica Đukanović: Naknada troškova prijevoza u državnim i javnim službama

    Novim Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17; u nastavku: TKU) i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 112/17; u nastavku: KU) prava zaposlenika u javnim i državnim službama su zadržana na dosadašnjoj razini a pojedina su i proširena. Jedno od prava koje je prošireno u najvećem opsegu odnosi se na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla.

    Uvjeti za ostvarivanja naknade troškova prijevoza određeni su na način da zaposlenik ima pravo na naknadu tih troškova pod uvjetom da je udaljenost od njegovog prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada najmanje 2 kilometra. Ovaj uvjet je opće postavljen uz izuzetke, tako da se isti ne primjenjuje na sve zaposlenike u javnim i državnim službama jer se on ne odnosi na zaposlenike:

    • koji imaju tjelesno oštećenje od 100%, odnosno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60%, utvrđeno rješenjem nadležnog tijela,
    • s navršenih 61 godinu.

    Ostvarivanje prave na naknadu troškova vezano je uz relaciju dolaska i odlaska s posla koja se određuje ovisno o prebivalištu, odnosno boravištu zaposlenika, s tim da se prebivalište, odnosno boravišta određuje sukladno Zakonu o prebivalištu kojim je propisano da je prebivalište mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi, a boravište mjesto i adresa u RH gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.

    Mišljenja smo da zaposleniku pripada pravo na troškove prijevoza od adrese s koje uobičajeno dolazi na posao i na koju odlazi s posla jer mnogi od zaposlenika ne prijavljuju ne samo boravište koje često mijenjaju nego ni prebivalište nadležnoj policijskoj upravi ili postaji i čest je slučaj ne prijavljivanja promjene prebivalište ili boravište, unatoč propisanoj novčanoj kazni od 500,00 do 5.000,00 kn za prekršaj fizička osoba koja u propisanom roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta, ne prijavi prebivalište ili boravište.

    Pored izuzeća koje se odnosi na zaposlenike koji imaju tjelesno oštećenje TKU-om i KU-om propisan je i izuzetak koji se odnosi na zaposlenike s navršenih 61 godinu, ako im je udaljenosti od njihovog prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada manja od 2 kilometra. Ovim zaposlenicima poslodavac će naknaditi troškove prijevoza za kupljenu godišnju kartu ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte, samo gdje takav prijevoz postoji.

    O novopropisanim uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu troškova za dolazak na posao i odlasku s posla pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.

  • mr. sc. Lidija Karačić: Izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Aktualno

    mr. sc. Lidija Karačić: Izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

    Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza donesen je kao novi propis radi  povećanja transparentnosti domaćeg zakonodavstva, kojim se propisuje automatska razmjena informacija između država članica i drugih jurisdikcija, te radi jednostavnijeg postupka preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije u području administrativne suradnje. Zakon uređuje administrativnu suradnju u području poreza između država članica Europske unije, automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, te provedbu Sporazuma između Vlade RH i Vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e. izmjenama Zakona propisana je mogućnost pristupa Porezne uprave informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu u skladu sa propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma (kreditne institucije, financijske institucije, odvjetnici, porezni savjetnici, revizori, vanjske računovođe i dr.), a koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da porezni obveznici pravilno provode postupke dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarne korisnike posredničkih struktura te o njima izvješćuju u skladu sa Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Čuvanje poslovne dokumentacije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Čuvanje poslovne dokumentacije

    Po završetka poslovne godine poduzetnik je dužan zaključiti poslovne knjige te ih čuvati u propisanim rokovima. Rokovi čuvanja poslovnih knjiga, knjigovodstvenih isprava i financijskih izvještaja propisani su Zakonom o računovodstvu i Općim poreznih zakonom, te poreznim propisima. Rokovi čuvanja druge poslovne dokumentacije propisani su posebnim propisima koji uređuju pojedine djelatnosti odnosno područja poslovanja. Ako su za neku dokumentaciju pojedinim propisima propisani različiti rokovi čuvanja, na čuvanje dokumentacije  primjenjuje se duži rok čuvanja. Na upravljanje i čuvanje računovodstvene, porezne i druge poslovne dokumentacije svih poslovnih subjekata, na odgovarajući način i u određenom obujmu, primjenjuju se i propisi o arhivskom gradivu i arhivima.

  • Jasminka Rakijašić: Povezane osobe - objavljivanja prema računovodstvenim zahtjevima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Financije i računovodstvo

    Jasminka Rakijašić: Povezane osobe - objavljivanja prema računovodstvenim zahtjevima

    Transakcije i odnosi  s povezanim osobama mogu utjecati na poslovanje poduzetnika. Stoga, poznavanje takvih transakcija može utjecati na ocjenu korisnika financijskih izvještaja o poslovanju društva. U članku se piše o tome koje se osobe u računovodstvenim smislu smatraju povezanim osobama i koja objavljivanja nalažu računovodstveni standardi.

  • Branka Viduka: Prekršajne odredbe radi ne predaje GFI-a i brisanje subjekata iz sudskoga registra - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Financije i računovodstvo

    Branka Viduka: Prekršajne odredbe radi ne predaje GFI-a i brisanje subjekata iz sudskoga registra

    Za poduzetnike i odgovorne osobe poduzetnika koji u propisanim rokovima nisu predali u Finu GFI i drugu propisanu dokumentaciju radi javne objave te za statističke i druge potrebe, Zakonom o računovodstvu propisane su novčane kazne. Zakon o sudskome registru, pak, propisuje postupak brisanja subjekata za one subjekte koji tri godine za redom ne dostave GFI radi javne objave.

Porezi i doprinosi

  • Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek: Porez na dohodak i kriptovalute - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Porezi i doprinosi

    Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek: Porez na dohodak i kriptovalute

    Autorice u članku obrazlažu način utvrđivanja dohotka i način oporezivanja kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama te način oporezivanja dohotka po osnovi korištenja te kriptovalute.

    Trgovanje kriptovalutama se smatra financijskom transakcijom te se na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka. Pritom se dohodak utvrđuje kao razlika između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za ev. troškove trgovanja. U članku se, pored ostalog, navode izuzeća od obveze utvrđivanja dohotka, obrazlaže utvrđivanje dohotka u posebnim slučajevima stjecanja (npr. kupnjom od online trgovca, putem donacija, prodajom vlastite imovine za bitcoine), rudarenjem itd.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Podjela pretporeza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Podjela pretporeza

    Pravo na odbitak pretporeza imaju poduzetnici, upisani u registar obveznika PDV-a, koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga, uz ispunjenje uvjeta propisanih za odbitak pretporeza. Podjelu pretporeza obvezno primjenjuju oni obveznici PDV-a koji istovremeno obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, te u okviru svoje gospodarske djelatnosti koriste dobra i usluge za transakcije (isporuke dobara i obavljanje usluga) po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za transakcije po kojima je isključen odbitak pretporeza. Podjela pretporeza utvrđuje se kada se na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije ne može izravno odrediti svotu pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Tada su poduzetnici, u sustavu PDV-a, obvezni utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga se koriste za one transakcije za koje se može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ulazne račune se ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. U članku je pojašnjeno kada se obvezno primjenjuje podjela pretporeza, odnosno kada je mogućnost odbitka pretporeza u potpunosti isključena.

  • mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje umjetnika (rezidenata i nerezidenata) – II. dio - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje umjetnika (rezidenata i nerezidenata) – II. dio

    Područja umjetničkog stvaralaštva su: književno, književno-prijevodno, kazališno, filmsko, glazbeno, glazbeno-scensko, baletno, plesno, uključujući umjetničko izvođenje autorskih djela u tim područjima, likovno i primijenjeno likovno (slikarsko, kiparsko, arhitektonsko), umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografija, multimedijalno stvaralaštvo i sl. Obzirom da su umjetnici autori, njihova prava su  regulirana Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, čije je tumačenje u nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Samostalni umjetnici mogu po osnovu svoje samostalne umjetničke djelatnosti utvrđivati i plaćati porez na dohodak, o čemu smo pisali u prethodnom broju časopisa, ali također mogu donijeti odluku da se njihovi primici oporezuju porezom na dobit ili su to obvezni po sili zakona. Uz zadovoljenje propisanih uvjeta, samostalni umjetnici se mogu odlučiti i za paušalno oporezivanje. U ovom, drugom dijelu članka, autorica piše o plaćanju poreza na dobit kod samostalnih umjetnika, te paušalnom oporezivanju.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Neoporezive isplate radnicima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Neoporezive isplate radnicima

    Poslodavac može radniku isplatiti određene naknade i nagrade  sukladno svojem općem aktu – pravilniku o radu ili ugovoru o radu te kolektivnom ugovoru odnosno odluci. Porezni propisi ne propisuju pravo radnika na isplatu određenih naknada već samo iznos koji se može neoporezivo isplatiti.

    Zakonom o porezu na dohodak (čl. 9.) te Pravilnikom o porezu na dohodak (čl. 5. i 7.) propisani su primici koje poslodavac, isplatitelj plaće, može isplatiti svojim radnicima neoporezivo. U članku se daje prikaz nekih od mogućih neoporezivih isplata kao i uvjeti njihove isplate.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Korištenje viškova i pokriće manjkova prihoda i primitaka u 2018. godini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Korištenje viškova i pokriće manjkova prihoda i primitaka u 2018. godini

    Kod većine proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika 2017. godina završena je s ostvarenim viškom ili manjkom prihoda i primitaka. U ovoj godini treba utvrditi iz kojih aktivnosti/projekata i unutar kojih izvora financiranja su proizašli viškovi i manjkovi prihoda i primitaka, mogu li se i na koji način koristiti/pokriti u ovoj godini i na koji je način pritom potrebno intervenirati u planskim aktima. Dok proračunski i izvanproračunski korisnici „raspodjeljuju“ viškove/manjkove prihoda koji su u iskazani u njihovim poslovnim knjigama na podskupini računa 922, proračuni „raspodjeljuju“ rezultat iz izvještaja o izvršenju proračuna, koji u pravilu odgovara saldu podskupine računa 922 iz konsolidirane bilance za 2017.

    U članku se pojašnjava što s ostvarenim iznosima viškova i manjkova prihoda, kako treba sastaviti odluke o njihovom korištenju/pokriću, koja su zakonska ograničenja korištenja pojedinih vrsta prihoda te kako iznose viškova i manjkova prihoda uključiti u ovogodišnji planski akt (proračun/financijski plan). Svaka promjena u financijskom planu proračunskog korisnika za 2018. godinu zahtijeva izmjenu (i dopunu) proračuna (državnog odnosno proračuna JLP(R)S-a) za 2018., budući da proračun kao akt čine financijski planovi proračunskih korisnika iz nadležnosti toga proračuna. Ako se financijski planovi proračunskih korisnika mijenjaju s uključivanjem prenesenih viškova odnosno manjkova prihoda i primitaka iz 2017., to se provodi uz suglasnost odnosno prema naputku nadležnih proračuna, koji se posljedično mijenjaju na isti način (kroz rebalans proračuna).

  • Nikolina Bičanić: Tromjesečni financijski izvještaji proračunskog računovodstva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Tromjesečni financijski izvještaji proračunskog računovodstva

    Obveznici vođenja proračunskog računovodstva prve kvartalne financijske izvještaje za 2018. godinu sastavljat će i predavati tijekom travnja. Izvještaji se sastavljaju u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

    Proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju i predočavaju Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE do 10. travnja. Razdjeli državnog proračuna izrađuju konsolidirani Izvještaj o obvezama do 16. travnja. Proračunski korisnici JLP(R)S-a sastavljaju i predočavaju Obrazac: PR-RAS do 10. travnja. JLP(R)S-i sastavljaju Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE te izrađuju Bilješke, do 10. travnja. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna popunjavaju Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE te izrađuju Bilješke, a izvanproračunski korisnici JLP(R)S-a Obrazac: PR-RAS, do 20. travnja.

Neprofitne organizacije

  • Nikolina Bičanić: Knjigovodstvene isprave - sastavljanje, odobravanje, čuvanje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Neprofitne organizacije

    Nikolina Bičanić: Knjigovodstvene isprave - sastavljanje, odobravanje, čuvanje

    Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje postupanja s knjigovodstvenim ispravama.  Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni i služi kao podloga za unos u poslovne knjige. U ovome tekstu se pojašnjavaju pitanja sastavljanja, prikupljanja, kontrole i odobravanja (likvidature), čuvanja knjigovodstvenih isprava kod neprofitnih organizacija.

Poslovanje obrtnika

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Kontrolni postupci pri verifikaciji porezne prijave obrtnika na obrascima DOH I DOH-Z za 2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Kontrolni postupci pri verifikaciji porezne prijave obrtnika na obrascima DOH I DOH-Z za 2017.

    Kontrolni postupci pri verifikaciji porezne prijave obrtnika, koji se provode u ispostavama Porezne uprave, uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su porezni obveznici iskazali u svojim prijavama na Obrascima DOH i DOH-Z.

    Obveza podnošenja godišnje porezne prijave na novim Obrascima DOH i DOH Z te utvrđivanje godišnjeg dohotka za 2017. godinu, propisana je za sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, a utvrđuju dohodak prema poslovnim knjigama. Ako su obrtnici dohodaši korisnici sustava ePorezne ili Jedinstvenog portala Porezne uprave, tada su u 2018. godini, Obrasce DOH i DOH Z za 2017. godinu, po prvi puta mogli dostavljati i elektroničkim putem.

    Neovisno do načina dostavljanja poreznih prijava (elektronički ili u papirnatom obliku), radi konačnog utvrđivanja porezne obveze za 2017. godinu, u ispostavama Porezne uprave (PU), provode se kontrolni postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih prijava, što je i tema ovoga članka.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Isplata jubilarne nagrade - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Isplata jubilarne nagrade

    Poslodavac isplatu jubilarne nagrade radniku obavlja tek nakon što radnik navrši određeni broj godina rada kod toga poslodavca. Radnik ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu sukladno izvoru radnog prava kojeg primjenjuje poslodavac tj. sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili drugom aktu radnog prava. Neoporezivi iznos jubilarne nagrade propisan je Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Autor u članku potanje piše o ostvarivanju prava na jubilarnu nagradu kod poduzetnika, u tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave te kroz primjere pojašnjava isplatu neoporezive i oporezive jubilarne nagrade kao i način izvješćivanja u Obrascu JOPPD.

Radno pravo

  • mr. sc. Zorislav Kaleb: Prava za vrijeme nezaposlenosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Radno pravo

    mr. sc. Zorislav Kaleb: Prava za vrijeme nezaposlenosti

    Tema ovoga članka je Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji, pored ostalog, uređuje prava za vrijeme nezaposlenosti, posebice u odnosu na novčanu naknadu i postupak za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti.

    Nezaposlena osoba stječe pravo na novčanu naknadu ako u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Novčana naknada pripada osobi koja podnese zahtjev od prvog dana po prestanku radnog odnosa, privremene nesposobnosti za rad, rodiljnog/roditeljskog dopusta i ostalim slučajevima propisanim Zakonom.  Zakonom su, pored ostalog, propisani i slučajevi kada se obustavlja isplaćivanje novčane naknade (čl. 48. Zakona), ali i slučajevi ponovnog stjecanja prava na naknadu.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Branka Tuđen: Status ovlaštenog izvoznika (OI-P) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Branka Tuđen: Status ovlaštenog izvoznika (OI-P)

    Izvoznici s poslovnim nastanom na području Europske unije (EU), proizvođači i trgovci, mogu podnijeti zahtjev za stjecanje statusa ovlaštenog izvoznika. Stjecanjem statusa ovlaštenog izvoznika izvoznik može samostalno potvrđivati podrijetlo robe korištenjem izjave o podrijetlu na računu ili drugom komercijalnom dokumentu neovisno o vrijednosti pošiljke za koju se izjava daje. Izjava mora biti u propisanom obliku i mora sadržavati broj ovlaštenja koji je Carinska uprava dodijelila. Izvoznici su često pri organiziranju izvoza od kupca robe zatraženi da uz robu prilože i dokaz o EU podrijetlu. Isto iz razloga kako bi se na predmetnu robu pri uvozu u državu ugovornicu primijenila povlaštena stopa carine. U članku autorica potanje piše o statusu ovlaštenog izvoznika te o pojednostavljenju koje taj status donosi pri izvozu robe.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Poništenje postupka javne nabave - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Poništenje postupka javne nabave

    Poništenje postupka jedan je od dva načina završetka postupka javne nabave. Iako postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o poništenju koju je donio naručitelj, do poništenja postupka može doći i temeljem odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, donesene u povodu izjavljene žalbe. Uz pregled relevantne prakse Državne komisije u ovom radu se daje osvrt na oba načina. U članku pišemo o razlozima poništenja, sadržaju odluke o poništenju kao i ostvarenju pravne zaštite u povodu nezakonite odluke o poništenju.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Bolovanje izaslanih radnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Bolovanje izaslanih radnika

    Način utvrđivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad  radnika, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u inozemstvo, ovisi o državi u koju je radnik upućen. Tako je poseban postupak propisan za utvrđivanje prava na naknadu plaće za radnika koji je upućen na privremeni rad u državu članicu Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarsku, a poseban postupak za utvrđivanje navedenog prava za radnika upućenog na privremeni rad u ugovornu ili tzv. treću državu. Pravo na naknadu plaće s osnova utvrđene privremene nesposobnosti za rad ostvaruju, pod propisanim uvjetima, i radnici koji su od strane svojih inozemnim poslodavaca upućeni na privremeni rad u Republiku Hrvatsku.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Produženo osiguranje u sustavu mirovinskog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Produženo osiguranje u sustavu mirovinskog osiguranja

    Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku, u  određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju, po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznog  mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja.

    Kod produženog osiguranja razlikujemo dvije vrste: kada je osoba sama obveznik plaćanja (npr. za vrijeme neplaćenog dopusta, mirovanja radnog odnosa itd.) te kada nije obveznik plaćanja (npr. stalni sezonski radnik, bračni drug profesionalnog ugovornog diplomata).

Obvezno pravo

  • Antonio Marečić: Ugovorna kazna - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2018

    Obvezno pravo

    Antonio Marečić: Ugovorna kazna

    Ugovorna kazna je ugovorna odredba kojom se nastoji osigurati da će dužnik vjerovniku u cijelosti, uredno i na vrijeme ispuniti nenovčanu obvezu. Ona se može ugovoriti za tri slučaja, i to za slučaj neispunjenja, neurednog ispunjenja i ispunjenja sa zakašnjenjem, pri čemu su ugovorne strane slobodne u određivanju njezine visine. Ipak, ugovorna kazna ne smije biti nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze. Cilj ovog članka je prikaz ugovorne kazne kako ju uređuje Zakon o obveznim odnosima, uz osvrt na primjenu tog instituta u praksi te nedoumice koje se pri tome javljaju.

Pitajte TEB

  • Jasminka Rakijašić: Obveza doprinosa za člana uprave koji radi u dopunskom radu
  • Dinko Lukač: Utvrđivanje dohotka od imovine i sklapanje ugovora sa samim sobom
  • Nikolina Bičanić: Proračunsko računovodstvo - Namjenski prihodi korisnika JLP(R)S-a
  • Ljubica Đukanović: Ugovor o djelu i rodiljni dopust

TEB-ov podsjetnik