Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak u sustav poreza na dohodak znatno je smanjen broj obveznika podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak. Za 2017. godinu prvi se puta primjenjuju zakonske odredbe o godišnjem/konačnom dohotku te ukazujemo što to konkretno znači za porezne obveznike.
Obveznici podnošenja godišnje prijave
Naime, obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su samo porezni obveznici koji su u 2017. ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti te djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti kao i porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi. Ovi su porezni obveznici obvezni u godišnjoj prijavi iskazati sve ostvarene oporezive dohotke, osim po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako ne podliježu oporezivanju dohotka sukladno posebnom propisu i dohotka koji RH izuzima od oporezivanja prema ugovorima te dohotka koji se smatra konačnim.
Što obuhvaća godišnji/konačni dohodak?
Godina 2017. je prva godina u kojoj se primjenjuju izmijenjena pravila oporezivanja. Za razliku od prethodnih godina, Zakonom o porezu na dohodak propisani su:
- godišnji dohodak, kojim se razumijeva ukupan dohodak od nesamostalnog rada (plaće), dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u 2017. godini i
- konačni dohodak, kojim se smatra dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te drugog dohotka koji se smatra konačnim.
Što je bitno drugačije u odnosu na 2016.?
Za osobe koje su prethodne godine ostvarile plaću te drugi dohodak (npr. primitak temeljem: ugovora o djelu, članstva u nadzornom odboru, autorskoga djela i sl.) Porezna uprava je provodila poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i pritom, ako je postojala temeljem zbrojenog iznosa plaće i drugog dohotka razlika za uplatu poreza, porezni obveznici nisu imali obvezu platiti tu razliku.
Međutim, za 2017. godinu, sukladno čl. 18. Zakona, godišnju poreznu osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos plaće, samostalne djelatnosti i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, umanjen za osobni odbitak. Na taj tzv. godišnji dohodak se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza (čl. 51. Zakona) što znači da će se u posebnom postupku osobama u radnom odnosu zbrojiti ostvarene plaće u 2017., ali i svi ostvareni primici temeljem drugog dohotka koji nisu konačni (autorska djela, ugovori o djelu i sl.). Ako zbroj poreznih osnovica od navedenih primitaka (plaće i drugog dohotka) prijeđe iznos od 210.000,00 kn, razlika iznad toga iznosa bit će oporeziva stopom od 36%. Izuzetak od navedenoga propisan je za slučaj kada iznos ostvarenog drugog dohotka ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka (što za 2017. iznosi 12.500,00 kn) u kojem slučaju će i taj iznos ostvarenog drugog dohotka biti oporeziv stopom od 24%. Međutim, ako je iznos ostvarenog drugog dohotka npr. 13.000,00 kn, tada cijeli iznos od 13.000,00 kn podliježe oporezivanju po stopi od 36%.
Natrag