Umirovljenik – član uprave društva ili prokurist?

U poslovnom se životu često događa da direktori, menadžeri, ali i osobe koje su obavljale neke druge poslove, nakon stjecanja uvjeta za mirovinu nastave i dalje ili raditi ili su članovi uprave odnosno prokuristi.

Osoba koja nije ostvarila uvjete za starosnu mirovinu ne može se zaposliti a da joj se pritom mirovina ne obustavlja. Stjecanjem uvjeta za starosnu mirovinu osobi je, temeljem čl. 99. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), omogućeno da nastavi raditi s polovicom radnog vremena uz daljnje primanje mirovine. Navedenu mogućnost nemaju osobe koje su ostvarile pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu zbog dugotrajnog osiguranja (60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža).

Članovi uprave

Međutim, za osobe koje su ostvarile pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, ili starosnu mirovinu a ne sklope ugovor o radu, ako postanu članovi uprave situacija je znatno nepovoljnija. Naime, čl. 99. ZOMO-a je propisano da se korisniku mirovine koji počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje prestaje isplata mirovine. A članovi uprave moraju, sukladno čl. 12. ZOMO-a, ući u sustav obveznog osiguranja ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.

Član uprave je, ako nije osiguran po drugoj osnovi, obvezan plaćati doprinose na propisanu osnovicu (prosječna plaća RH za razdoblje I. – VIII. prethodne godine x 1,0) koja za 2016. iznosi 8.037,00 kn, a plaćaju se doprinosi  za MO, zdravstveno osiguranje, zaštitu zdravlja i zapošljavanje (čl. 91. Zakona o doprinosima). Za navedene osobe Porezna uprava rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa koje vrijedi do donošenja novoga ili promjene osnove ili prestanka osiguranja (čl. 183. Pravilnika o doprinosima). Ako se takvoj osobi isplaćuje naknada za rad tada je isplatitelj, uz  propisani dokaz (prema čl. 233. Pravilnika o doprinosima to je preslika pravomoćnog rješenja od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja mirovine), obvezan obračunati samo porez i ev. prirez, bez doprinosa. Navedeni se primitak smatra drugim dohotkom na koji se obračunava 25% poreza, a čl. 209. Zakona o doprinosima propisano je oslobođenje od plaćanja doprinosa pri isplati drugog dohotka umirovljenicima.

JOPPD propisana je obveza iskazivanja, pri čemu se na str. B pod 6.1. upisuje oznaka 4001 (nema obveze doprinosa), a pod 6.2. – 4014.

Ako za navedene poslove sklope ugovor o radu tada se ostvareni primitak smatra plaćom.

Prokuristi

Ali, ako je umirovljenik (bez obzira je li ostvario prijevremenu ili starosnu mirovinu) imenovan prokuristom tada prema ZOMO-u ne mora ući u sustav osiguranja što znači da mu se mirovina i nadalje isplaćuje. Pojam prokure kao i opseg ovlasti propisani su čl. 44. – 54. Zakona o trgovačkim društvima.

Isplaćena naknada za rad prokuristi, u poreznom se smislu smatra drugim dohotkom.

JOPPD propisana je obveza iskazivanja, str. B se popunjava na isti način kao i za članove uprave.

Nadoknade troškova službenih putovanja i automobila

U slučaju upućivanja članova uprave i prokurista koji nisu u radnom odnosu, na službeno putovanje svi troškovi koji im se nadoknađuju oporezuju se na način propisan za drugi dohodak. Naime, navedeni se troškovi mogu neoporezivo isplatiti samo radnicima što članovi uprave/prokuristi nisu.

Isti porezni tretman ima i davanje službenog automobila na korištenje u privatne svrhe. Pritom se vrijednost primitka u naravi utvrđuje na isti način kao i za radnike – 1% nabavne vrijednosti ili 20% od mjesečne rate za operativni lizing ili prema opsegu stvarnog korištenja (2kn/km). Utvrđeni iznos se smatra neto primitkom te se mora uvećati za propisana davanja, uz obvezu iskazivanja u obrascu JOPPD. 

Natrag