Izmjene Zakona o porezu na dobit

Izmjenom i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 50 od 1.6.2016.), u sustav poreza na dobit uvodi se Direktiva Vijeća (EU) 2015/121 od 27. siječnja 2015. (SL L 21, 28.01.2015.), kojom je izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja, a koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica EU-a. Ovom se zakonskom izmjenom propisuje minimalno opće pravilo protiv zlouporabe, kako bi se suzbilo agresivno porezno planiranje od strane povezanih društava.

Zakonom o porezu na dobit propisano je neoporezivanje prihoda od dividendi i udjela u dobiti, te neoporezivanje isplate dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitku, pod određenim uvjetima, a radi otklanjanja dvostrukog oporezivanja. Međutim, kako se navedeno izuzeće ne bi zlouporabilo, Direktivom Vijeća (EU) 2015/121 propisano je minimalno pravilo protiv zlouporabe prema kojemu se ne mogu koristiti izuzeća od oporezivanja u slučaju osnivanja aranžmana ili niza aranžmana koji nisu autentični. Stoga se u sustav poreza na dobit RH uvelo minimalno pravilo protiv zlouporabe kako bi se suzbilo agresivno porezno planiranje, a koje će se primijeniti u slučaju osnivanja aranžmana, koji s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti nisu autentični, tj. koji ne odražavaju gospodarsku stvarnost.

Aranžman predstavlja bilo koju poslovnu transakciju, aktivnost, shemu, sporazum, obvezu ili događaj, a može se sastojati od više mjera ili dijelova. Aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani radi valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost, odnosno ako su osnovani radi utaje ili izbjegavanja poreza.

Ovim se izmjenama Zakona uvodi odredba o mogućnosti osporavanja prava korištenja određenih pogodnosti u smislu umanjenja porezne osnovice ili porezne obveze, izuzeća, oslobođenja od plaćanja poreza na dobit i poreza po odbitku, u slučaju kada se utvrdi da je porezni obveznik osnovao određene aranžmane samo radi ostvarivanja navedenih pogodnosti.

Umanjenje osnovice za primljene dividende i udjele u dobiti
U sustavu oporezivanja dobiti porezna osnovica se može, pod određenim uvjetima, smanjiti za prihode od dividendi i udjela u dobiti, a kojima se smatraju prihodi:

  • čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit ili istovjetne vrste poreza, 
  • čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit, i
  • koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak.

Kada su prihodi od dividendi ili udjela u dobiti ostvareni iz država članica EU-a, smatra se da su ispunjeni potrebni uvjeti, ako je isplatitelj:

  • obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u Dodatku F Pravilnika o porezu na dobit, i
  • društvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u Dodatku E Pravilnika o porezu na dobit, i
  • rezident države članice EU-a.

Izuzeće od plaćanja poreza na dobit po odbitku

Sukladno čl. 31.e Zakona o porezu na dobit i čl. 51.b Pravilnika o porezu na dobit, porez po odbitku ne plaćakod isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih i povezanih društava iz različitih država članica, ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju društvu koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična i povezana društva iz različitih država članica EU-a. Kako bi se navedeno primijenilo, primatelj dividende ili udjela u dobiti treba imati najmanje 10% udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti i to u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca.

Primjena pravila protiv zlouporabe poreznih pogodnosti

Sukladno izmijenjenim odredbama Zakona, Porezna uprava može osporiti pravo korištenja propisanih pogodnosti (umanjenja porezne osnovice ili porezne obveze, izuzeća od plaćanja poreza po odbitku ili dr. pogodnosti), u slučaju kada se utvrdi da je porezni obveznik radi ostvarivanja navedenih pogodnosti (kao glavne svrhe ili jedne od glavnih svrha), osnovao aranžman/niz aranžmana koji, prema relevantnim činjenicama i okolnostima, nisu autentični.

Minimalno pravilo protiv zlouporabe bit će primijenjeno:

  • na propisana izuzeća i pogodnosti u svezi oporezivanja dividendi i udjela u dobiti i
  • u drugim slučajevima kada se uoči kako je porezni obveznik s ciljem korištenja određenih prava propisanih u svezi umanjenja porezne osnovice ili porezne obveze osnovao aranžmane koji nisu autentični. 

Osnivanje neautentičnih aranžmana najčešće je kod povezanih osoba, a uočavaju se u situacijama kada ti aranžmani uključuju elemente koji imaju učinak međusobnog prebijanja ili poništavanja, kružnih transakcija, kada se aranžmani provode na način koji se ne bi inače upotrebljavao u razumnom poslovnom ponašanju, odnosno kada pravne značajke pojedinih mjera od kojih se sastoji aranžman nisu u skladu s pravnim sadržajem aranžmana kao cjeline, ili kada se utvrdi da su namjere poreznog obveznika u suprotnosti s ciljem, duhom i svrhom određenih pogodnosti propisanih Zakonom.

Treba napomenuti da se propisuje retroaktivna primjena ovih odredbi, koja će obuhvatiti porezna razdoblja od 1. siječnja 2016. Naime, prilikom provjere zlouporabe nekog aranžmana, porezne uprave država članica trebale bi provesti objektivnu analizu svih relevantnih činjenica i okolnosti, koje se mogu utvrditi uzimajući u obzir podatke iz godišnje prijave poreza na dobit (PD obrasca), kao i iz podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu, računovodstvenim standardima i financijskim izvještajima, a koja se sastavljaju na temelju posebnih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka, koji su sastavni dio godišnje prijave poreza na dobit).

Natrag