Svođenje imovine na fer vrijednost je jedan od temeljnih zahtjeva računovodstvenih standarda koji je potrebno primjenjivati prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja. U vremenima krize odnosno poteškoća s naplatom fer vrijednost potraživanja od kupaca se smanjuje, stoga je potrebno voditi računa o računovodstvenom i poreznom aspektu takvog smanjenja.
Procjena naplativosti na kraju svake godine
Na kraju poslovne godine poduzetnici su dužni procijeniti postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja. Prema zahtjevima računovodstvenih standarda, objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja uključuje
- značajne financijske teškoće dužnika
- nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili zakašnjenja plaćanja, te
- mogućnost da će dužnik pokrenuti stečajni postupak ili postupak druge financijske reorganizacije.
Ako takav dokaz postoji, poduzetnici potraživanje moraju umanjiti do one vrijednosti za koju procjenjuju da će biti naplaćena, a iznos takvog umanjenja evidentirati u poslovnim knjigama kao rashod. Navedeno ne podrazumijeva i automatsko porezno priznavanje takvog rashoda.
Postupanje pažnjom dobrog gospodarstvenika
Naime, za privremeno porezno priznavanje takvog rashoda u godini u kojoj dolazi do otpisa potraživanja, prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit kumulativno moraju biti ispunjena tri uvjeta:
1. potraživanje ne smije biti u zastari odnosno u dospijeću preko tri (3) godine,
2. od dospijeća potraživanja, pa do kraja poreznog razdoblja (poslovne godine) mora proći više od 60 dana, te
3. potraživanje nije naplaćeno do 15. dana prije podnošenja prijave poreza na dobit.
Ako za otpisano (vrijednosno usklađeno) potraživanje u nekom od slijedećih razdoblja nastupi zastara, a poduzetnik s tim potraživanjem nije postupio pažnjom dobrog gospodarstvenika, rashod od otpisa evidentiran u prethodnom razdoblju postaje trajno porezno nepriznat i poduzetnik na takav rashod mora platiti porez na dobit odnosno uvećati osnovicu u Obrascu PD.
Smatra se da je poduzetnik postupio pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je s dužnikom, koji nije fizička ili povezana osoba, postignuta nagodba. Ako je bilo koja od navedenih radnji poduzeta, rashod od otpisa potraživanja postaje trajno porezno priznat.
Otpis bez plaćanja poreza
Zakon i Pravilnik o porezu na dobit dopuštaju porezno priznavanje otpisa zastarjelih potraživanja u visini do 5.000,00 kn po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba, bez obzira na činjenicu je li poduzetnik postupio pažnjom dobrog gospodarstvenika ili nije. Ako zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na iznos manji od 5.000,00 kn po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kn. Naglašavamo da za ove potrebe poduzetnici ne mogu koristiti djelomičan otpis računa (npr. 60% iznosa računa), kako bi ostvarili dopušteni cenzus od 5.000,00 kn.
Prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, porezno se priznaje i otpis potraživanja prema odobrenoj predstečajnoj nagodbi, odnosno tek kada je predstečajna nagodba sklopljena pred nadležnim trgovačkim sudom.
Što donose izmjena Zakona o porezu na dobit?
Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koje su u trenutku pisanja ovog teksta objavljene na internet stranicama Vlade RH, porezno bi se trebao priznavati i otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba u iznosu do 2.000,00 kn, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi navedeni iznos i ako je otpisano do 31. 12. 2013.