Piše: Irena Slovinac

Udruga je slobodno i dragovoljno udruženje više osoba (fizičkih ili pravnih) osnovano radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti.

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Udruga se upisuje u registar udruga  i mora voditi popis svojih članova te imati statut. Statutom udruge uređuju se ciljevi udruge i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, članstvo te prava i obveze članova, tijela udruge, stjecanje i upravljanje imovinom udruge, korištenje ostvarene dobiti, prestanak postojanja udruge, te druga pitanja od značaja za udrugu.

Može li udruga otvoriti kafić ili prodavati robu?

Udruga može uz djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi obavljati i djelatnost kojom stječe prihod. Ako udruga, u obavljanju svoje djelatnosti, ostvari dobit, ostvarena dobit se može koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge.
Udruge koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost navedene su u čl. 3. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06 – 80/13). Tako ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mogu obavljati:

  • lovačke i ribičke udruge, u svojim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce i ribolovce,
  • udruge pripadnika nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima za potrebe svojih članova i drugih pripadnika te nacionalne manjine u svrhu održavanja kulturnih i dr. događanja radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta te
  • amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslov¬nim prostorijama i prostorima.

Udruga ne smije ni jednu djelatnost obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Način i uvjeti pod kojim udruge mogu obavljati djelatnost trgovine propisani su Zakonom o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 – 68/13). Udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta, prodavati svoje proizvode na malo: na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl., putem kioska, prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.) te u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode. Udruge mogu svoje proizvode prodavati na navedenim mjestima ukoliko su ispunjeni minimalni tehnički uvjeti te opći sanitarni i zdravstveni uvjeti ukoliko udruga prodaje hranu.

Poslovne knjige i financijska izvješća

Udruge su dužne voditi poslovne knjige po načelu dvojnog knjigovodstva te sastavljati i predavati financijska izvješća.
Udruge čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kn i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kn nemaju obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja financijskih izvještaja. Ove udruge dužne su voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda.
Novoosnovane udruge obvezne su u prve tri godine obavljanja djelatnosti voditi dvojno knjigovodstvo te sastavljati i predavati financijske izvještaje. Po proteku tri godine, uz zadovoljenje prije navedenih uvjeta, mogu donijeti odluku o prestanju vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja te o promjeni obavijestiti Ministarstvo financija.

Platiti ili ne porez?

Budući da su udruge osnovane s ciljem zadovoljenja humanitarnih, kulturnih, nacionalnih, sportskih i sl. interesa svojih članova, a bez namjere stjecanja dobiti, u pravilu nisu obveznici poreza na dobit. No, ukoliko udruga obavlja gospodarsku djelatnost od koje ostvaruje dobit, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neoporavdanih povlastica na tržištu, obavezna je plaćati porez na dobit za tu djelatnost.

Natrag