Radniku je dijagnosticirana teška bolest i odluka društva je da se radniku isplati pomoć. Naravno, svako društvo razmišlja na koji način pomoći radniku, a da pri tome nema obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa.
Da bi isplata bila neoporeziva potrebno je zadovoljiti određene uvjete. A ono što je osobito bitno je da se isplata mora izvršiti na žiro-račun. Pri tome, isplata može biti na žito-račun radnika (primatelja dara), ali ista se može izvršiti i direktno na žiro-račun zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu.
Iznos pomoći nije ograničen, ali mora biti isplaćen na žiro-račun.
Primitak koji fizička osoba (radnik društva ili bilo koja druga fizička osoba) ostvari s osnove darovanja u novcu i/ili u dobrima za zdravstvene potrebe ne smatra se dohotkom i nije predmet oporezivanja ukoliko su ispunjeni slijedeći uvjeti:
- vrijednost primitka je u visini stvarno nastalih izdataka za tu namjenu; i
- primitak je isplaćen za potrebe liječenja, operativnog zahvata, nabavku lijekova, nabavku ortopedskih pomagala; i
- zdravstvena potreba za koju je isplaćen primitak nije već plaćena osnovnim, dopunskim, dodatnim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem ili na teret sredstava fizičke osobe; i
- isplata je izvršena na žiro-račun (primatelja dara ili direktno zdravstvenoj ustanovi u tuzemstvu ili u inozemstvu); i
- fizička osoba i društvo isplatitelj dara posjeduju vjerodostojne isprave kao temelj isplate dara.
Vjerodostojnim ispravama smatraju se računi za izvršene zdravstvene usluge u tuzemstvu ili inozemstvu, računi za kupljene lijekove, dokazi o izvršenoj uplati na žiro-račun, potvrde o primitku dara, i slično.
Isplata pomoći biti će neoporeziva, uz ispunjenje određenih uvjeta.
Ukoliko dođe do isplate u vrijednosti koja premašuje visinu stvarnih izdataka (npr. isplaćen je novac za kupnju lijeka u inozemstvu, a po računu je vidljivo da je stvarna cijena lijeka manja), dakle primljena darovanja nisu u cijelosti utrošena, razlika se mora vratiti isplatitelju ili će se smatrati oporezivim primitkom.
Ako se radi o radniku društva, razlika će se smatrati dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom), a ako se radi o fizičkoj osobi koja nije radnik društva, primitak će se smatrati drugim dohotkom.
Društvo, davatelj darovanja, obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima. Evidencija nije propisana u obliku nekog obrasca, ali mora sadržavati minimalno ove podatke:
- datum isplate odnosno davanja,
- ime i prezime primatelja,
- OIB primatelja,
- način isplate dara (žiro-račun fizičke osobe, žiro-račun zdravstvene ustanove, u dobrima),
- vrijednost darovanja.
Osim navedenog, društvo ima mogućnost isplatiti radniku neoporezivo potporu zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana u iznosu do 2.500,00 kn godišnje.
Ako se isplati potpora u iznosu većem od neoporezivog, razlika će se smatrati dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom).
Razdoblje bolovanja od 90 dana ne mora biti vezano za jednu kalendarsku godinu.
Natrag