Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Martina Šćukanec: Poduzetnici Hrvatske u 2024. ostvarili neto dobit u iznosu od 9,9 mlrd. eura

Aktualno

• Ružica Krizmanić: Zakon o fiskalizaciji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Aktualno

  Ružica Krizmanić: Zakon o fiskalizaciji

  Cilj projekta Fiskalizacija 2.0 je stvaranje preduvjeta za nastavak digitalizacije poslovanja na način da se utvrdi obveza izdavanja elektroničkog računa te stvaranje novog izvještajnog sustava koji je baziran na fiskalizaciji podataka iz razmijenjenih eRačuna. Na temelju završenog projekta donesen je novi Zakon o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25), koji stupa na snagu 1.9.2025. Zakonom o fiskalizaciji uređuje se fiskalizacija svih računa u krajnjoj potrošnji odnosno B2C segmentu, izdavanje i fiskalizacija eRačuna između poreznih obveznika sustava (B2B) te fiskalizacija računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela u B2G segmentu. U članku je dan detaljan prikaz odredbi novog Zakona o fiskalizaciji.  

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Servisna djelatnost – računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Servisna djelatnost – računovodstveni i porezni aspekt

  Poduzetnik koji želi obavljati servisnu djelatnost mora imati u registraciji upisanu neku od djelatnosti popravaka i održavanja imovine prema NKD 2025. Za popravke čija je vrijednost veća od 66,36 eura serviser mora ispostaviti ponudu. Usluge servisa (popravka) imovine predmet su oporezivanja PDV-om. Usluge popravka obavljene ino poreznim obveznicima oporezuju se  prema sjedištu primatelja. Usluge popravka građanima ili drugim osobama koje nisu porezni obveznici s prebivalištem odnosno sjedištem izvan RH obavljene u RH oporezuju se u RH. Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima su porezno priznati rashod.

• Domagoj Zaloker: Prijeboj (kompenzacija) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Prijeboj (kompenzacija)

  Poduzetnici međusobne obveze i potraživanja nerijetko namiruju bez uporabe novčanih sredstava, odnosno namiruju ih nekim oblikom tzv. obračunskog plaćanja. Najrašireniji oblik obračunskog plaćanja u tuzemstvu je prijeboj ili kompenzacija. Dvije najčešće vrste prijeboja u praksi su prijeboj jednostranom izjavom volje i ugovorni (višestruki) prijeboj. Prijeboj je uređen odredbama čl. 195. – 202. ZOO-a kojima su propisana pravila o općim uvjetima, izjavi, učincima i slučajevima kada je prijeboj zakonski isključen. Prijebojem dužnik podmiruje svoju obvezu vjerovniku bez prijenosa novčanih sredstava ili isporuke dobara ili usluga. Prema tome, prijebojem se prebijaju međusobna potraživanja dviju strana. Prebija se potraživanje koje vjerovnik „A“ ima prema svom dužniku „B“ s potraživanjem koje vjerovnik „B“ ima prema svom dužniku „A“. U prijeboju mogu učestvovati i pravne i fizičke osobe, čak i na način da na jednoj strani stoji pravna, a na drugoj strani fizička osoba. Ako se kojim slučajem radi o različitim iznosima međusobnih potraživanja, što je u praksi i najčešći slučaj, tada se prijeboj obavlja u iznosu potraživanja koji je jednak svim sudionicima u prijeboju što znači da će jedna tražbina potpuno prestati, a druga djelomično. Ugovorni odnosno višestruki prijeboj nije propisan ZOO-om. Odnosi subjekata u ugovornom ili višestrukom prijeboju, određeni su ugovornim, odnosno sporazumnim odnosom, a ne davanjem jednostrane izjave. U višestrukom prijeboju dobrovoljno može sudjelovati više subjekata. Među sudionicima višestrukog prijeboja ne postoji izravna uzajamnost, pa je stoga potrebno napraviti zatvoreni krug međusobnih tražbina i obveza. Međusobne obveze sudionika prestaju na dogovoreni dan, ali ne prije potpisa zadnjeg sudionika u prijeboju. Prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ovršenik - poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

• Domagoj Zaloker: Nadoknada troškova osnivanja trgovačkog društva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Nadoknada troškova osnivanja trgovačkog društva

  Pravo osnivača na nadoknadu troškova osnivanja trgovačkog društva propisana je odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Pod propisanim uvjetima, članovi društva, bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim osobama, imaju pravo na nadoknadu troškova osnivanja novoosnovanog društva, a članovi društva obveznici poreza na dobit i na porezno priznavanje takvih troškova. Ako članovi d.d.-a žele ostvariti pravo na nadoknadu troškova osnivanja društva, statutom društva je potrebno navesti troškove osnivanja i naknade koje će društvo nadoknaditi svojim osnivačima (dioničarima) ili trećim osobama. Ako statutom društva nisu navedeni troškovi osnivanja i predmetne nadoknade, svaka isplata nadoknada troškova osnivanja je bez pravnog učinka prema društvu. Ako članovi d.o.o.-a i j.d.o.o.-a žele ostvariti pravo na nadoknadu troškova osnivanja društva, društvenim ugovorom (izjavom o osnivanju) je potrebno navesti najvišu naknadu koja se može odobriti osnivačima kao nadoknada troškova osnivanja. Ako drugačije nije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva razmjerno svojim udjelima. mišljenja smo da nema zakonske zapreke da se izdaci za troškove osnivanja smatraju porezno priznatim rashodima ako su temeljeni na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama te ako je njihov nastanak motiviran osnivanjem društva radi obavljanja registrirane djelatnosti i namjerom ostvarivanja budućih prihoda u novoosnovanom društvu. Kako bi se izbjegle potencijalne nedoumice u svezi poreznog priznavanja troškova osnivanja u novoosnovanom društvu, ono u trenutku nadoknade troškova osnivanja treba posjedovati i izvornu dokumentaciju (ili njenu presliku) temeljem koje su predmetni izdaci nastali.

Porezi i doprinosi

• prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Prijevare povezane s PDV-om pri uvozu (prema izvješću Revizorskog suda i mišljenju Europske komisije) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Porezi i doprinosi

  prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Prijevare povezane s PDV-om pri uvozu (prema izvješću Revizorskog suda i mišljenju Europske komisije)

  Europski Revizorski sud je u svom priopćenju i tematskom izvješću iz ožujka 2025. ukazao na manjkavosti u primjeni pojednostavljenih carinskih postupaka pri uvozu dobara u EU, te posljedično tome nastanku PDV prijevara povezanih s uvozom dobara u tim postupcima. S obzirom na to da se u pojednostavljenim carinskim postupcima uvozi roba velike vrijednosti, zlouporabe i prijevarne radnje narušavaju tržišnu kompetitivnost unutar EU-a, te štete financijskim interesima država članica i proračuna EU-a. U članku je dan detaljan prikaz rezultata revizije Suda vezano uz primjenu pojednostavljenih carinskih postupaka pri uvozu te preporuka Suda dane Europskoj komisiji.

• Ksenija Cipek: Revizija prikupljanja podataka u porezne svrhe - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Porezi i doprinosi

  Ksenija Cipek: Revizija prikupljanja podataka u porezne svrhe

  Porezna politika se mijenja i prilagođava ovisno o novim ekonomskim modelima poslovanja, potrebama stanovništva, globalnim i regionalnim promjenama u okruženju, ciljevima razvoja i unapređenja ekonomije te socijalne pravednosti, učinkovitom sprečavanju poreznih prijevara i dr. Hrvatska, kao država članica Europske unije (EU), ima i obvezu redovitog usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Međutim, kao punopravna članica EU, Hrvatska može predlagati i aktivno kreirati europsku legislativu, pa tako i porezno-pravni okvir unutra zajedničkog tržišta.

  Kako bi se osiguralo pravedno i učinkovito oporezivanje, porezni sustav, temeljno usklađen s ciljevima porezne politke Vlade, mora biti podložan sustavnoj i redovitoj reviziji poreznog tijela. Što to zapravo znači? Vrlo pojednostavljeno, to bi značilo kontinuirano uklanjanje „uskih grla“ odnosno „problematičnih točaka“ kako bi porezni sustav i porezni postupci mogli zadovoljiti učinkovitost primjene i očekivanja poreznih obveznika.

• mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman i obveze doprinosa za primitke od prodaje vlastitih proizvoda - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman i obveze doprinosa za primitke od prodaje vlastitih proizvoda

  Fizičke osobe u domaćoj radinosti mogu proizvesti različite predmete (nakit, suvenire, cvjetne aranžmane, vrećice lavande, slike i sl.) koje onda prodaju na štandovima, tržnicama na malo, sajmovima, oglašavanjem putem društvenih mreža ili izravnom prodajom direktno kupcima kako bi ostvarile dodatne primitke. Oporezivanje tih primitaka ovisit će o organizacijskom obliku u kojem će poslovati ta fizička osoba, statusu te osobe, vrsti djelatnosti i o visini ostvarenih primitaka.

• mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje umjetnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje umjetnika

  Samostalnim umjetnicima smatraju se umjetnici izvan radnog odnosa kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje. Djelatnost samostalnih umjetnika smatra se samostalnom djelatnošću slobodnih zanimanja. Isti mogu utvrđivati dohodak temeljem poslovnih knjiga ili kao drugi dohodak, a jednako tako mogu utvrđivati i dobit temeljem poslovnih knjiga i plaćati porez na dobit.

Revizija

• mr. sc. Mladen Štahan: Obveza i ugovaranje revizije kod trgovačkih društava - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Revizija

  mr. sc. Mladen Štahan: Obveza i ugovaranje revizije kod trgovačkih društava

  Radi učestalih promjena propisa u praksi su se javile nedoumice o tome tko, kako, na koji rok i kada treba imenovati revizora i ugovoriti zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti. U članku se pojašnjava tko je sve obveznik revizije te rokovi u kojima se treba ugovoriti revizija za 2025., 2026. i naredne godine, a dan je i osvrt na dodatne odredbe vezano za provedbu i ugovaranje revizije s pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Evidentiranje povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Evidentiranje povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi

  Povrat poreza na dohodak poreznim obveznicima provodi Fina na teret prihoda od poreza na dohodak s računa za uplatu i raspored poreza na dohodak (u nastavku: račun vrste „17“) u korist kojeg su sredstva uplaćena. Nalog za povrat Fini dostavlja Porezna uprava.

  Ako na računu vrste „17“ nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga za povrat, nedostajuća sredstva za provedbu naloga namiruju se na teret jedinstvenog računa državnog proračuna. Sredstva korištena za izvršenje naloga za povrat na računu vrste „17“, koja su namirena na teret jedinstvenog računa državnog proračuna, vraćaju se na jedinstveni račun državnog proračuna iz prvoga priljeva sredstava na račun vrste „17“. Detaljan način povrata utvrđen je u Naputku načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2025. godini (Nar. nov., br. 22/25 i 68/25).

  U Okružnici o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. Ministarstvo financija dalo je novu uputu za evidentiranje namirenja nedostajućih sredstava JLP(R)S-a na računu za uplatu i raspored poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2024. Uputa se razlikuje od upute iz 2021.

  U članku se predlaže drugačiji način evidentiranja uz obrazloženje.

Neprofitne organizacije

• Bernard Iljazović: Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva u 2025. godini - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Neprofitne organizacije

  Bernard Iljazović: Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva u 2025. godini

  Projekti organizacija civilnoga društva ugovoreni u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova (u nastavku: EU projekti) financiraju se u velikom opsegu iz sredstava Europske unije i nacionalnih izvora, ali jedan dio sredstava moraju osigurati i same organizacije civilnoga društva.

  Ured za udruge Vlade RH omogućava podršku sufinanciranju obveznog doprinosa organizacijama civilnog društva koje su korisnice EU projekata i to temeljem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2025. Postotak sufinanciranja udjela nositelja projekta, odnosno partnera, koji može odobriti Ured za udruge definiran je za svaki pojedini program. Mogu se sufinancirati projekti udruga, zaklada, umjetničkih organizacija privatnih neprofitnih ustanova i zadruga koje su registrirane i djeluju u RH te su upisane u Registar neprofitnih organizacija, a čiji projekt se u cijelosti ili djelomično provodi u RH.

  Na temelju Odluke o sufinanciranju zaključuje se Ugovor o sufinanciranju projekta između Ureda za udruge s jedne strane, te nositelja projekta ili partnera na projektu iz RH s druge strane. U slučaju neizvršenja obveza, davanja neistinitih podataka, nenamjenskog trošenja sredstava ili neispunjavanja drugih odredbi ugovora na ugovoreni način ili u predviđenim rokovima, Ured za udruge ima pravo raskinuti Ugovor o sufinanciranju i zatražiti povrat sredstava s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

• Nikolina Bičanić: Revizija i revizijski uvid kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Revizija i revizijski uvid kod neprofitnih organizacija

  Zakonom o reviziji propisano je obavljanje revizorskih usluga (između ostaloga), a Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisana je obveza revizije financijskih izvještaja neprofitnih organizacija u RH na sljedeći način:

  • financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod od 168,43 eura do uključivo 1.327.228,08 eura podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima,
  • financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod iznad 1.327.228,08 eura podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima.

  Svrha obavljene zakonske revizije je osigurati viši stupanj povjerenja korisnika u godišnje financijske izvještaje.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Neisplata plaće - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Neisplata plaće

  Neisplatu plaće uređuju propisi o radu te propisi o doprinosima i propisi o porezu na dohodak.

  Po propisima o radu, poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je plaća dospjela za isplatu radniku dostaviti dva obračuna, jedan u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju i drugi obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju. Iako ne isplaćuje plaću radniku, poslodavac je dužan obračunati doprinose i porez na dohodak te podnijeti JOPPD obrazac.

  Po propisima o doprinosima, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Poslodavac obračunava doprinose za MO I. stup po stopi 20% ili 15%, za MO II. stup po stopi od 5%, za ZO po stopi 16,5%. Ako radnik ima status osobe koja se npr. prvi put zapošljava tada poslodavac ne obračunava doprinos za ZO za tu osobu. U slučaju neisplate plaće može se umanjiti osnovica za obračun doprinosa za MO I. stup, a iznos umanjenja ovisit će o visini plaće koja ne može biti veća od 1.300,00 eura. Umanjena plaća ne koristi se za obračun doprinosa za MO II. stup kao ni za obračun doprinosa za ZO.

  Po propisima o porezu na dohodak, poslodavac koji na dan dospjelosti nije isplatio plaću, a istodobno je po odredbama Zakona o radu obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku. Navedeni predujam poreza obračunava se primjenom stopa koje je svojom odlukom odredilo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, i to niže stope na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 5.000,00 eura te više stope na mjesečnu poreznu osnovicu koji prelazi iznos od 5.000,00 eura. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nije donijelo odluku do propisanog roka, tada se primjenjuje stopa od 20% na poreznu osnovicu do 5.000,00 eura mjesečno i stopa od 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos 5.000,00 eura mjesečno. Obračunani porez se može umanjiti ako su ispunjeni propisani uvjeti za umanjenje.  

  U slučaju neisplate plaće, predujam poreza na dohodak plaća se istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom a neisplaćenom primitku. U ovom slučaju JOPPD obrazac se dostavlja na zadnji dan mjeseca u kojem nije isplaćena plaća.

  Prilikom naknadne isplate ranije neisplaćene plaće poslodavac ne obračunava niti doprinose niti porez na dohodak. O isplati neto plaće izvješćuje putem JOPPD obrasca, a isti podnosi do 15-og dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca isplate, odnosno za isplatu plaće u prosincu 2025. poslodavac bi JOPPD obrazac mogao podnijeti do 15.1.2026., s tim da taj podneseni JOPPD obrazac mora imati oznaku dana 31.12.2025. i oznaku izvješća 25365.

Radno pravo

• Vedran Jelinović: Probni rad – pitanja i odgovori o ugovaranju i otkazivanju - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Radno pravo

  Vedran Jelinović: Probni rad – pitanja i odgovori o ugovaranju i otkazivanju

  U ovome članku se kroz odgovore na česta pitanja iz prakse analiziraju zakonske odredbe i sudska praksa koji uređuju mogućnosti ugovaranja probnog rada i njegovog otkazivanja. U odnosu na sklapanje ugovora o radu s probnim radom daju se odgovori na sljedeća pitanja: Koliko najduže smije trajati probni rad? Koliko iznosi otkazni rok kod probnog rada? Smije li se produljivati probni rad za razdoblja odsutnosti radnika s posla (npr. ako je radnik stanovito vrijeme bio na bolovanju ili je koristio očinski ili roditeljski dopust u razdoblju ugovorenog probnog rada)? Smije li se s istim radnikom više puta ugovarati probni rad? Kako se ugovara probni rad kod ugovora o radu na određeno vrijeme?

  Vezano uz otkazivanje ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu daju se odgovori na sljedeća pitanja: Dokad se mora otkazati ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu? Mora li otkaz biti u pisanom obliku i mora li se uručiti radniku? Može li se otkazati ugovor radniku koji je na bolovanju? Smije li poslodavac otkazati trudnici ili korisniku prava iz Zakona rodiljnim i roditeljskim potporama? Koliko detaljno se mora obrazlagati otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu? Može li radnik osporavati odluku o otkazu?

• Josipa Klišanin: Zahtjevi nove Direktive o jednakosti plaća - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Radno pravo

  Josipa Klišanin: Zahtjevi nove Direktive o jednakosti plaća

  Plaće žena i muškaraca u Europskoj uniji (u nastavku: EU) pa niti u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) još uvijek nisu takve da za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti istu plaću ostvaruju muškarac i žena. Zahtjevi

  nove regulative u području jednakosti plaća, doneseni su s ciljem da doprinesu jednakosti plaća muškaraca i žena i nastavku ranijih pokušaja da se na razini EU uspostavi jednakost u području plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Da bi se prenijeli svi zahtjevi ove Direktive trebat će vrlo skoro  izmijeniti i dopuniti nekoliko zakona.

  Veliki dio sadržaja odnosi se na materiju koju kod nas uređuje Zakon o radu, dok će u vezi određenih odredbi trebati mijenjati i dopunjavati Zakon o ravnopravnosti spolova. Sadržaj pojedinih odredbi Direktive, osobito onih koji se tiču vođenja sudskih postupaka,  trebat će usporediti s važećim Zakonom o parničnom postupku i Zakonom o suzbijanju diskriminacije  pa po potrebi uskladiti i te zakonske propise. Također, potencijalno postoji mogućnost uskladbe još nekih propisa, a krajnji rok za prijenos ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 7. lipnja 2026.

Ovršno pravo

• Sandra Cindrić: Instrumenti prekogranične prisilne naplate – europski ovršni naslov - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Ovršno pravo

  Sandra Cindrić: Instrumenti prekogranične prisilne naplate – europski ovršni naslov

  Pitanje prekogranične prisilne naplate postaje sve češće i aktualnije pitanje, posebice otkad je RH postala punopravna članica Europske Unije. Kada govorimo o prekograničnoj prisilnoj naplati, najbrži i najjednostavniji put je putem tri instrumenta naplate, a to su europski ovršni naslov, europski platni nalog i europski nalog za blokadu računa. U ovome članku autorica piše o europskom ovršnom naslovu; o pravnom okviru kojim je uređen, o uvjetima koji moraju biti ispunjeni za njegovo izdavanje, o izvršenju u inozemstvu europskog ovršnog naslova potvrđenog u RH kao i o izvršenju u RH europskog ovršnog naslova potvrđenog u nekoj drugog državi članici. U ovom posljednjem dijelu detaljno se pojašnjava i postupak izravne naplate  RH temeljem Ovršnog zakona.

Trgovina

• Darko Marečić: Obveze gospodarskih subjekata prema novoj Uredbi o općoj sigurnosti proizvoda - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Trgovina

  Darko Marečić: Obveze gospodarskih subjekata prema novoj Uredbi o općoj sigurnosti proizvoda

  Dana 1.5.2025. stupio je na snagu Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda kojom se propisuju osnovna pravila o sigurnosti potrošačkih neprehrambenih proizvoda te obveze gospodarskih subjekta u lancu opskrbe i distribucije neprehrambenih proizvoda, s ciljem da se na tržište EU stavljaju proizvodi sigurni za potrošače. Na koje se gospodarske subjekte primjenjuje Uredba i kojih se obveza moraju pridržavati, pišemo u nastavku članka.

Mirovinsko osiguranje

• Marko Josipović: Izmjene i dopune Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Mirovinsko osiguranje

  Marko Josipović: Izmjene i dopune Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a

  Zakonom o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25; u nastavku: Zakon) propisana je obveza vođenja matične evidencije koja sadrži niz podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja koju vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u nastavku: HZMO). Za razliku od Zakona, Pravilnikom o vođenju matične evidencije (Nar. nov., br. 153/23.; u nastavku: Pravilnik) propisan je način i postupak evidentiranja podataka u matičnoj evidenciji.

  Podaci iz matične evidencije koriste se za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu mirovinskog osiguranja te za druge potrebe određene zakonom i općim aktom HZMO-a , a na zahtjev osiguranika HZMO je dužan izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju koja ima svojstvo javne isprave.

  Pravilnik je izmijenjen i dopunjen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Nar. nov., br. 86/25; u nastavku: Pravilnik o izmjenama i dopunama)   koji je u primjeni od 12.6.2025. Iako se ne radi o velikom broju izmjena i dopuna, važno je istaknuti koje su to promjene u odnosu na dosadašnje odredbe i kakvog utjecaja imaju na matičnu evidenciju, odnosno osiguranike i obveznike.

  Novosti u matičnoj evidenciji odnose se na izmjene podataka koji se unose u matičnu evidenciju (izmjene naziva obilježja), zatim brisanje članka vezanog uz staž osiguranja za rad putem digitalnih radnih platformi po pozivu poslodavca te izmjene pojedinih prijava za vođenje matične evidencije.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od 1.8.2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od 1.8.2025.

  Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 - /25; u nastavku: Zakon) je  pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se osigurava i ostvaruje pod jednakim uvjetima i na način kao je ono uređeno propisima obveznog zdravstvenog osiguranja.

  Zakonom i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 - 76/23 – isp.; u nastavku: Pravilnik o pravima), u skladu s propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, uređeno je pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona.

  Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 105/25; u nastavku: Novela Zakona)  naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona (privremena nesposobnost) od kolovoza koja se isplaćuje u rujnu značajno je povećana.

  Najniži i najviši mjesečnog iznosa naknada plaće koje terete sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna za vrijeme privremene nesposobnosti zbog pojave zaraze u okolini osiguranika, za puno radno vrijeme je povećan od 1.8.2025. i za cijeli mjesec iznosi najniže 80% proračunske osnovice (353,15 eura), a  najviši iznos je 225,5% proračunske osnovice (995,45 eura). 

  Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripada osiguranicima kada su odsutni s rada zbog bolesti, ozljede odnosno drugih okolnosti radi kojih su spriječeni izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom i to samo za dane, odnosno sate za koje bi ti osiguranici imao pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu.

  Osiguraniku - radniku naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti pripada od  prvog dana te privremene nesposobnosti, a osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost - od 43. dana privremene nesposobnosti, s tim da ista pripada osiguraniku za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti, a najduže u trajanju propisanom Zakonom.

  U slučajevima u kojima se naknada plaće od prvog dana privremene nesposobnosti isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ta naknada pripada od prvoga dana i osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost (npr. komplikacije u trudnoći, rodiljni dopust).

EU

• Antonija Ćurić: Socijalni fond za klimatsku politiku - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2025

  EU

  Antonija Ćurić: Socijalni fond za klimatsku politiku

  Socijalni fond za klimatsku politiku uspostavljen je u okviru paketa Spremni za 55%. Iz Fonda se državama članicama pruža financijska potpora za mjere i ulaganja uključene u njihove socijalne planove za klimatsku politiku. Nacionalni socijalni planovi sadrže koherentan skup postojećih ili novih nacionalnih mjera i ulaganja za odgovor na učinak određivanja cijena ugljika na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza kako bi se osigurali cjenovno pristupačni grijanje, hlađenje i mobilnost, uz istodobno praćenje i ubrzavanje mjera potrebnih za postizanje

  klimatskih ciljeva EU-a. U ovome članku autorica piše o cilju i načelima Fonda, socijalnim planovima za klimatsku politiku, zaštiti financijskih interesa EU-a i glavnim zahtjevima za sustav unutarnje kontrole, te dokumentu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije stavljenog na javno savjetovanje o prijedlogu mjera i ulaganja u Socijalnom planu za klimatsku politiku RH. Članak utoliko može poslužiti kao smjernica za pripremu korisnika na prihvatljive mjere i ulaganja u nadolazećem razdoblju.

Pitajte TEB

• mr. sc. Ida Dojčić: PDV plaćen pri uvozu dobara male vrijednosti
• Irena Slovinac: Priznavanje troškova parkiranja
• Dinko Lukač: Računovodstveni i porezni tretman taksi usluge
• Mladenka Karačić: Ulaganje na tuđoj imovini
• Vedran Jelinović: Dostava odluke o otkazu radniku na mail

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 9/25

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 9/25

TEB-ov Poslovni info br. 9/25

• TEB-ov Poslovni info br. 9/25