arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 11/2025

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • mr. sc. Ivana Jakir-Bajo: Rame uz rame: gotovina i digitalni euro u svakodnevnom životu

Aktualno

  • mr. sc. Silvana Zovko Marić: Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (KPD) 2025. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Aktualno

    mr. sc. Silvana Zovko Marić: Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (KPD) 2025.

    Od 1.1.2026. kreće razmjena eRačuna između poreznih obveznika, pri čemu će biti obvezna uporaba KPD šifre na svakoj stavci eRačuna. Novi Zakon o fiskalizaciji propisuje da su obveznici primjene ovog Zakona dužni podatak o stavci robe i usluge u eRačunu povezati s ispravnom klasifikacijskom oznakom i istu iskazati u eRačunu s najmanje šest znamenki. Uz KPD oznaku svaka stavka mora imati i naziv proizvoda, odnosno uobičajeni trgovački naziv. U članku se pojašnjava kako pravilno odrediti KPD oznaku.  

Financije i računovodstvo

  • Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha

    U slučajevima kada je tržišna (neto utrživa) vrijednost zaliha u poslovnim knjigama poduzetnika niža od njihove knjigovodstvene vrijednosti, poduzetnik bi trebao obaviti vrijednosna usklađenja na niže kako bi se knjigovodstvena vrijednost svela na neto utrživu vrijednost. Otpisivanje vrijednosti zaliha ispod knjigovodstvene do neto utržive vrijednosti u skladu je s računovodstvenim načelom opreznosti odnosno iskazivanjem imovine u iznosima koji nisu veći od iznosa koji se očekuje realizirati njihovom prodajom ili uporabom. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Rashodi koji nastaju od vrijednosnim usklađenjem zaliha porezno se priznaju u onom razdoblju (poslovna godina) u kojem su zalihe prodane, utrošene, na drugi način otuđene ili uništene. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2025. te u istom poreznom razdoblju na jedan od propisanih načina „realizirao“ takve zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno priznati u 2025. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2025., a u istom poreznom razdoblju nije uspio „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno nepriznati u 2025., što će za posljedicu imati povećanje porezne osnovice u prijavi poreza na dobit za 2025. u visini iskazanog rashoda od vrijednosnog usklađenja. U nekom od slijedećih poreznih razdoblja u kojima poduzetnik uspije „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja u 2025. postaju porezno priznati te poduzetnik za taj iznos ima pravo na umanjenje porezna osnovice u prijavi poreza na dobit.  Kada poduzetnik u jednom poreznom razdoblju vrijednosno uskladi zalihe, a u istom poreznom razdoblju ih ne realizira, nego to obavlja u nekom od slijedećih poreznih razdoblja, nastaje privremena razlika između računovodstvene i porezne osnovice zaliha, te obveza iskazivanja odgođene porezne imovine.

  • Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika

    Popis imovine i obveza mora se obaviti najkasnije s krajem poslovne godine. Popisom treba obuhvatiti svu imovinu i obveze, kao i tuđu imovinu koja se nalazi kod poduzetnika, te vlastitu imovinu koja se nalazi kod drugih osoba.

    Popis obavlja komisija o čemu sastavlja izvještaj. Temeljem izvještaja komisije direktor ili druga ovlaštena osoba dužna je donijeti odluku o postupanju s utvrđenim inventurnim razlikama. Za utvrđeni manjak treba teretiti odgovornu osobu. Ako osoba koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe to ne učini, u skladu s propisima o porezu na dohodak, utvrđeni manjak uvećan za obračunani PDV smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada te osobe. PDV na manjak utvrđen godišnjim popisom treba iskazati u obrascu PDV za prosinac. Porezna osnovica u prijavi poreza na dobit uvećava se za manjak knjižen na teret društva ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

  • Đurđica Mostarčić: Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom u ugostiteljstvu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Financije i računovodstvo

    Đurđica Mostarčić: Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom u ugostiteljstvu

    Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom u ugostiteljstvu određen je Odlukama HGK i HOK-a i smatra se porezno priznatim rashodom. Dopušteni manjak u smislu ovih Odluka je manjak koji je nastao kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnji koje se neophodno poduzimaju pri skladištenju i rukovanju proizvodima prilikom obrade i/ili prilikom posluživanja, a mora ga utvrditi komisija zapisnikom. Za proizvode za koje ne postoji odluka ili propis kojim se utvrđuje visina dopuštenog manjka, ugostitelji mogu manjak priznati na temelju posebnog obrazloženja dostavljenog HGK/HOK-u.

Porezi i doprinosi

  • Andreja Kajtaz: Fiskalizacija 2.0 i razmjena eRačuna - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Porezi i doprinosi

    Andreja Kajtaz: Fiskalizacija 2.0 i razmjena eRačuna

    Cilj projekta Fiskalizacija 2.0 je stvaranje preduvjeta za nastavak digitalizacije poslovanja na način da se utvrdi obveza izdavanja elektroničkog računa te stvaranje novog izvještajnog sustava. Novi izvještajni sustav stupa na snagu 1. siječnja 2026., a temelji se na obveznom izdavanju eRačuna na bazi programskog rješenja, koje će istovremeno uz izdavanje i zaprimanje eRačuna izdvojiti fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi, koja dobiva podatke o obavljenim isporukama fiskalizacijom podataka iz razmijenjenih eRačuna. Proces fiskalizacije eRačuna sastoji se od nekoliko jasno definiranih koraka, koji su pojašnjeni u članku.

    Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 10/25, u članku "Servisna djelatnost – računovodstveni i porezni aspekt“, autora/autorice Irene Slovinac.

    ----------

    Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnostiDetaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:

  • mr. sc. Ida Dojčić: Porezno (ne)priznati troškovi donacija kod poduzetnika za 2025. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Porezno (ne)priznati troškovi donacija kod poduzetnika za 2025.

    Porezni propisi određuju svrhu i iznos donacije, kao porezno dopustivog rashoda poduzetnika. Odredbe o utvrđivanju porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja kod obveznika poreza na dobit sadržane su u Zakonu o porezu na dobit. Pravilnikom o porezu na dobit propisani su Obrasci PD prijava za porezna razdoblja od 1.1.2024. nadalje, u kojima je dodan novi dio (X. u PD, odnosno XI. u PD-NN obrascu) u kojem se prikazuju rashodi darovanja po namjenama i po primateljima. U članku je pojašnjen porezni tretman donacija danih u 2025. godini, te iskazivanje danih donacija u poreznim prijavama poduzetnika – obveznika poreza na dobit, te obrtnika u prijavama poreza na dohodak.

  • mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje digitalne ekonomije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje digitalne ekonomije

    IKT revolucija učinila je tehnologije jeftinijima, snažnijima i široko standardiziranima, poboljšavajući poslovne procese i potičući inovacije u svim sektorima gospodarstva. Na primjer, trgovci omogućuju kupcima online narudžbe i mogu prikupljati i analizirati podatke o kupcima kako bi pružili personaliziranu uslugu i oglašavanje; logistički sektor transformirao se mogućnošću praćenja vozila i tereta na različitim kontinentima; pružatelji financijskih usluga sve više omogućuju kupcima upravljanje financijama, obavljanje transakcija i pristup novim proizvodima online i sl. Mnoge kompanije koje pretežno posluju digitalno, ostvaruju znatne prihode poslujući izvan svoje zemlje sjedišta uz plaćanje relativno niskih poreza, što izaziva zabrinutost u pogledu pravednosti i gubitka javnih prihoda. Rješavanje tog izazova bio je politički prioritet EU-a već prije desetak godina, što je dovelo do prijedloga Europske komisije iz 2018. o porezu na digitalne usluge (Prijedlog Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga i Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti) – nametu od 3% na određene digitalne prihode. Ti prijedlozi do danas nisu usvojeni zbog nedostatka konsenzusa među državama članicama i zbog toga što su međunarodni pregovori u okviru OECD-a zaustavili napredak. Umjesto jedinstvene direktive EU-a, mnoge pojedinačne države članice od tada su uvele vlastite nacionalne poreze na digitalne usluge (Digital Service Tax - DST), a EU je sada preusmjerio svoj fokus na druge inicijative za digitalno oporezivanje, poput globalnih pravila o minimalnom porezu i Akta o digitalnim uslugama (DSA).

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić, Mladenka Karačić: Godišnji popis imovine i obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić, Mladenka Karačić: Godišnji popis imovine i obveza

    Inventuru (godišnji popis imovine i obveza) JLP(R)S-i, proračunski i izvanproračunski korisnici moraju obaviti i krajem ove godine, sa stanjem na dan 31. prosinca. Popisati se moraju cjelokupna imovina, sve obveze i izvanbilačni zapisi.

    Oštećena i neupotrebljiva imovina, te sumnjiva i sporna potraživanja i obveze popisuju se na posebnim listama, a u izvještaju u popisu predlaže se daljnje postupanje s njima (prijedlog imovine za rashodovanje, prijedlog za ispravak vrijednosti potraživanja, otpis obveza i dr.).

    Popisne liste moraju sadržavati nazive predmeta popisa, količine i vrijednosti, za popisno (stvarno) stanje i knjigovodstveno stanje. Popisne liste moraju biti vjerodostojne i istinite što svojim potpisima ovjeravaju članovi povjerenstva za popis.

    Nakon popisa obveza povjerenstva za popis je sastaviti izvješće o popisu i dostaviti ga čelniku. Čelnik je obvezan donijeti odluku o popisnim razlikama (viškovima i manjkovima, rashodovanju imovine i dr.) i dostaviti ju u računovodstvo na evidentiranje.

    Rezultati popisa za 2025. godinu moraju se iskazati u poslovnim knjigama za 2025. godinu.

Neprofitne organizacije

  • Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2025. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Neprofitne organizacije

    Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2025. godinu

    Svaka neprofitna organizacija, bez obzira vodi li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo, obvezna je popisati svu svoju imovinu i obveze sa stanjem na dan 31. prosinca 2025. Izuzetak je jedino popis knjiga, kod neprofitnih organizacija koje obavljaju knjižničnu djelatnost, koji se može obavljati svake 3 godine.

    Zakonski zastupnik neprofitne organizacije određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama te na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista te sukladno ovlastima koje proizlaze iz statuta ili drugih najviših općih akata neprofitne organizacije odlučuje o rezultatima popisa.

    Popisne liste trebaju sadržavati podatke o popisnom (stvarnom) i knjigovodstvenom stanju imovine i obveza (predmeta popisa), u naturalnim i vrijednosnim izrazima.

    Povjerenstvo je obvezno nakon završetka popisa sastaviti izvještaj na temelju popisnih lista i svojih zapažanja i predati ga zakonskom zastupniku.

    Rezultati popisa za 2025. godinu (viškovi, manjkovi i dr.) moraju se evidentirati u poslovnim knjigama za 2025. godinu.

Poslovanje obrtnika

  • Irena Slovinac: Izlazak obrtnika iz sustava PDV-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Poslovanje obrtnika

    Irena Slovinac: Izlazak obrtnika iz sustava PDV-a

    Obrtnici i druge osobe koje obavljaju samostalnu djelatnosti čija je vrijednost isporuka u 2025. godini manja od 60.000,00 eura i nisu ušli u sustav PDV-a u 2025. godini mogu izaći iz sustava PDV-a od 1.1.2026. Pri izlasku iz sustava PDV-a treba napraviti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu (osim ako je isteklo razdoblje za ispravak ili pretporez nije korišten) i ispravak pretporeza za zalihe. Iznos ispravka pretporeza iskazuje se u obrascu PDV i obrascu KPI.

    U obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja (12 mj.) treba iskazati obvezu PDV-a po svim računima za obavljene isporuke i usluge neovisno jesu li naplaćene ili ne, te priznati pretporez iskazan u ulaznim računima za primljena dobra i usluge prije izlaska iz sustava PDV-a.

    Porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a i prestankom obrta odnosno trajnim prestankom obavljanja djelatnosti. U tom slučaju nema obvezu ispravka pretporeza. No, prije odjave djelatnosti mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza.

  • Krešimir Vranar: Razlikovanje izuzimanja i korištenja dobara u obrtu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Razlikovanje izuzimanja i korištenja dobara u obrtu

    Nabavljena dobra i usluge za obavljanje obrtničke djelatnosti, obrtnik u svakodnevnom poslovanju može izuzimati i za vlastite (nepoduzetničke) potrebe ili koristiti za druge potrebe u obavljanju svoje djelatnosti, različite od onih za što su bile nabavljene. U članku autor na primjerima pojašnjava razliku između izuzimanja dobara i usluga u obrtu za nepoduzetničke potrebe i korištenja nabavljenih dobara i usluga za druge potrebe kod obavljanja obrtničke djelatnosti te evidentiranje u poslovnim knjigama i evidencijama.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaće u 2025. godini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaće u 2025. godini

    U prosincu 2025. godine poslodavac obvezno utvrđuje godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada kada isplaćuje zadnji primitak od nesamostalnog rada (plaću) u 2025. godini radnicima koji nisu iskoristili osobni odbitak u cijelosti zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski dopust, bolovanje iznad 42 dana i ostvarivanja naknade plaće na teret HZZO-a, većeg poreznog opterećenja tijekom godine.

  • Sandra Pezo: Oporezivanje plaća koje se isplaćuju temeljem izvansudske nagodbe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Plaće i naknade plaća

    Sandra Pezo: Oporezivanje plaća koje se isplaćuju temeljem izvansudske nagodbe

    Ako poslodavac radniku ili bivšem radniku ne isplati novčano potraživanje na koje radnik ima ili je imao pravo temeljem Zakona o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa o radu, radnik i poslodavac sklapaju sporazum kojim rješavaju međusobni nesporazum (sklapaju izvansudsku nagodbu). Poslodavac i radnik nagodbom utvrđuju iznos primitka odnosno plaće, razlike plaće, naknade plaće  ili drugog novčanog prava koje je radniku trebalo biti isplaćeno, u bruto ili neto iznosu, kao i iznos eventualne zatezne kamate zbog zakašnjenja u ispunjavanju novčanih obveza. Svi primici koji se u poreznom smislu smatraju plaćom podliježu obvezi plaćanja obveznih doprinosa i poreza na dohodak bez obzira pod kojim je nazivom isplaćen i temeljem kojeg akta.  

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Jamstvo za ozbiljnost ponude u novijoj praksi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Jamstvo za ozbiljnost ponude u novijoj praksi

    Naručitelj može tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude za slučaj:

    1. odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti,
    2. nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata sukladno čl. 263. ZJN 2016,
    3. neprihvaćanja ispravka računske greške,
    4. odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili
    5. nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje.

    Vrstu, sredstvo i uvjete jamstava određuje naručitelj u dokumentaciji o nabavi. Ponuda u cijelosti mora odgovarati zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, a ti isti zahtjevi obvezuju naručitelja u postupku pregleda i ocjene ponuda. Stoga je važno da ponuditelji pažljivo čitaju dokumentaciju i striktno se pridržavaju propisanih uvjeta. Također, s gledišta naručitelja važno je kvalitetno pripremiti dokumentaciju o nabavi pri čemu se između ostalog mora znati i razlika između određenih sredstava jamstva i načina njihove naplate.

    Koje sredstvo tražiti kao jamstvo, kako definirati dostavu jamstva za zajednice gospodarskih subjekata, tražiti li dostavu preslike jamstva u elektroničkoj ponudi, te kako definirati primitak novčanog pologa, pitanja su od velike važnosti za naručitelje u pripremi dokumentacije, jer bogata praksa Državne komisije i Visokog upravnog suda pokazuje da baš način kako je naručitelj to odredio u dokumentaciji o nabavi čini presudnu razliku u tome je li jamstvo dostavljeno i uredno, te posljedično tomu i presudnu razliku u mogućnostima traženja pojašnjenja i upotpunjavanja ponude u tom pogledu.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Plaće i materijalna prava u JLP(R)S-ima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Plaće i materijalna prava u JLP(R)S-ima

    Plaća, prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 64/23; u nastavku: ZR), je primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu, a dužan ga je obračunati i isplati ti prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Plaća se određuje i ugovara u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima.

    Plaća lokalnih dužnosnika odnosno župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika uređena je Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 28/10 i 10/23; u nastavku: Zakon), a  čini je umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.

    Koeficijenti za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika nisu propisani Zakonom, već se oni određuju ovisno o koeficijentu župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, a mogu iznositi najviše do 85% koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika.

    Što se tiče plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLP(R)S-a nju čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

    Osnovica za obračun plaće se ugovara kolektivnim ugovorom. Ako u JLP(R)S-u nema potpisanog kolektivnog ugovora, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika, utvrđuje odlukom župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.

Ovršno pravo

  • Sandra Cindrić: Europski nalog za blokadu računa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Ovršno pravo

    Sandra Cindrić: Europski nalog za blokadu računa

    Europski nalog za blokadu računa treći je u nizu instrumenata prekogranične prisilne naplate koje obrađujemo u našem časopisu Financije pravo i porezi.

    Za razliku od europskog naloga za izvršenje i europskog platnog naloga, europski nalog za blokadu računa je sredstvo osiguranja (tražbine) koje vjerovniku omogućava učinkovitu i brzu blokadu novčanih sredstava na bankovnom računu dužnika u nekoj državi članici, ako postoji opasnost da, bez takve mjere, naknadno izvršenje njegove tražbine prema dužniku bude spriječeno ili znatno otežano.

    Postupak ishođenja naloga za blokadu pokreće se zahtjevom za nalog za blokadu (u nastavku: zahtjev) koji vjerovnik podnosi na propisanom obrascu sudu države koji je nadležan za odlučivanje o meritumu stvari odnosno sudu države u kojoj je odlučeno o meritumu stvari.

Turizam

  • Darko Marečić: Izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Turizam

    Darko Marečić: Izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu

    Izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 11.10.2025. otklonjeno je različito tretiranje u pružanju usluga turističkog vodiča od strane državljana drugih država članica OECD-a pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija koje su ujedno i članice ugovornice EGP-a, od onih država koje to nisu. Ujedno, turističkim vodičima državljanima drugih država članica EGP-a i Švicarske omogućuje se pružanje usluga turističkog vodiča u RH na privremenoj i povremenoj osnovi i na ili u zaštićenim cjelinama vezanim za Domovinski rat, samo ako polože poseban dio stručnog ispita za te zaštićene cjeline.

Mirovinsko osiguranje

  • Marko Josipović: Novi podzakonski akti u području matične evidencije HZMO-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Mirovinsko osiguranje

    Marko Josipović: Novi podzakonski akti u području matične evidencije HZMO-a

    Donošenje Jedinstvenih metodoloških načela za vođenje matične evidencije o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja  uvjetovano je potrebom usklađivanja s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25, u nastavku: Zakon) koji je donio određene izmjene.

    Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u nastavku: Zavod) u skladu s čl. 103. st. 4. Zakona utvrđuje jedinstvena metodološka načela (u nastavku: JMN) i kodeks šifara za vođenje matične evidencije. Nova JMN u primjeni su od 9.10.2025., a zamijenila su dotadašnja načela  koja su se primjenjivala od 1.1.2021. Sadržajno su definirana kroz tri poglavlja, odnosno opće odredbe, obilježja i definicije te završne odredbe.

    Uspoređujući sadržaj novog akta s prethodno važećim proizlazi zaključak da tekst u većoj mjeri nije mijenjan, međutim prisutne su određene izmjene i novine na koje je važno ukazati.

    Pod podacima za osiguranike zamjetna je izmjena obilježja koje je prethodno imalo naziv „Matični broj građana“, a sada glasi „Datum rođenja i spol“. Riječ je o izmjeni sukladno Zakonu o prestanku važenja Zakona o matičnom broju  koji je stupio na snagu još početkom 2023. JMN sada definiraju samo da se u matičnu evidenciju bilježi datum rođenja i spol tako da se vodi dan, mjesec i godina rođenja te oznaka spola osiguranika: 1 za muški i 2 za ženski.

    Zakon više ne radi razliku između državljana trećih zemalja i državljana RH, EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije, te se koristi zajednička osnova osiguranja, pod nazivom radni odnos kod pravne osobe ili radni odnos kod poslodavca fizičke osobe ili samostalnih obveznika doprinosa.

    Zakon i JMN više ne navode kao posebnu kategorija produženo osiguranje osoba zaposlenih u inozemstvu u međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nisu obvezno osigurani u RH, odnosno ako uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno.

    "Samostalna djelatnost" dobila je novi naziv "Osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost", ali i drugačiji opis, a kategorija vrhunskih sportaša u novim JMN izdvojena je kao posebna kategorija.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika upućenih na privremeni rad u drugu državu članicu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2025

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika upućenih na privremeni rad u drugu državu članicu

    Radnik koji je upućen na privremeni rad u drugu državu članicu na razdoblje do godine dana, odnosno do 365 dana, smatra se da on u drugoj državi članici boravi privremeno i ima pravo koristiti nužnu, odnosno neodgodivu zdravstvenu zaštitu na teret sredstava HZZO-a. Tu zdravstvenu zaštitu radnik koristi na temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO) koja se izdaje na osobni zahtjev, besplatno, a osobi u radnom odnosu ona se izdaje na razdoblje od tri godine.

    Jedini uvjet za izdavanje ove kartice je uredan status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, a u slučaju prestanka navedenog statusa unutar razdoblja na koji je kartica izdana, kartica se više ne smije koristiti i osoba je obvezna vratiti karticu HZZO-u u roku od najviše 30 dana od dana gubitka statusa osigurane osobe. Korištenje EKZO, unatoč gubitku statusa, HZZO ima pravo potraživati naknadu troškova korištene zdravstvene zaštite.

    Zahtjev za izdavanje EKZO moguće je podnijeti putem HZZO-ovog web portala (https://eusluge.hzzo.hr/EKZO/EKZO/Default.aspx) ili osobno, dolaskom u najbliži područni ured HZZO-a.

    Radnik koji je upućen na privremeni rad koji traje duže od godinu dana može od HZZO-a zatražiti izdavanje potvrde S1, te ako udovoljava svim uvjetima za izdavanje navedene potvrde ostvarit će pravo na punu zdravstvenu zaštitu u državi upućivanja, na teret HZZO-a. Potvrda S1 izdaje se na zahtjev radnika, a uz zahtjev je potrebno priložiti dokaz o upućivanju na privremeni rad na razdoblje dulje od godinu dana što će biti preslika obrasca A1 izdanog od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i potvrdu  Ministarstva unutarnjih poslova o privremenom odlasku izvan RH na razdoblje dulje od godinu dana.

    Radnik - osiguranik HZZO-a,  koji se razboli za vrijeme boravka ili prebivališta u drugoj državi članici i ima potreba za privremenom nesposobnosti za rad, tu privremenu nesposobnost mu može evidentirati ugovorni doktor koji je obuhvaćen javnim sustavom obveznog zdravstvenog osiguranja države boravka. Isti doktor u tom slučaju treba ispuniti potvrdu o evidentiranoj privremenoj nesposobnosti za rad koja se treba dostaviti inozemnom nositelju obveznog zdravstvenog osiguranja u mjestu boravka ili prebivališta u drugoj državi članici.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Ida Dojčić: Neprofitna organizacija prodaje sportske majice
  • Irena Slovinac: Valuta računa
  • Dinko Lukač: Darovanje osnovnih sredstava zaposlenicima
  • mr. sc. Nenad Kukić: Pripis troškova odvjetničkih usluga vrijednosti stečene nekretnine
  • Mladenka Karačić: Podnošenje izvještaja o izvršenju financijskog plana
  • Vedran Jelinović: Produljenje dozvole za boravak i rad

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 11/25

  • TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 11/25

TEB-ov Poslovni info br. 11/25

  • Domagoj Zaloker: Fiskalizacija i eRačuni – obveznici i rokovi primjene
  • mr. sc. Mladen Štahan: Kapital i revizija kapitala
  • Irena Slovinac: Izdavanje računa i fiskalizacija kod OPG-a
  • Antea Kaleb: Primici fizičkih osoba po osnovi nagradnih natječaja
  • mr. sc. Ida Dojčić: Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji
  • Dinko Lukač: Privremena nesposobnost za rad obrtnika u 2025. godini
  • Ksenia Cipek: Oporezivanje nekretnina stečenih ugovorom o doživotnom uzdržavanju
  • mr. sc. Nenad Kukić: Paušalni obrt – je li sve tako jednostavno?
  • Mladenka Karačić: Javno savjetovanje o proračunu
  • Nikolina Bičanić: Financijsko izvještavanje – izmjene i dopune Pravilnika
  • Vedran Jelinović: Naučene lekcije u primjeni direktiva iz javne nabave (EK)
  • Ljubica Đukanović: Prekid zastare podnošenjem tužbe