Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Predrag Bejaković: Zašto su strani radnici potrebni Hrvatskoj?

Aktualno

• mr. sc. Ida Dojčić: Aktualne izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Aktualno

  mr. sc. Ida Dojčić: Aktualne izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u

  U Narodnim novinama br. 35 od 22.3.2024. objavljen je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, sa stupanjem na snagu 1. travnja 2024., kojim je primjena snižene stope PDV-a od 5% na isporuku energenata produžena za razdoblje do 31. ožujka 2025. Zakonske izmjene u primjeni snižene stope PDV-a od 5% na isporuku energenata pratile su i izmjene provedbenog propisa, te je u Narodnim novinama br. 39 od 3.4.2024. objavljen Pravilnik o izmjeni Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, čije su odredbe stupile na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

• Ljubica Đukanović: Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Aktualno

  Ljubica Đukanović: Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva

  Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva (Nar. nov., br. 39/24; u nastavku: KU) ugovorne stranke potpisnice uredile su međusobna minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika, kao i određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika u ugostiteljskoj djelatnosti.

  Ugostiteljska djelatnost na koju se primjenjuje KU ugostiteljstva obuhvaća djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: djelatnosti koje se vode pod brojem 55 i 56 – razred I NKD-a, a on obvezuje sve članice ugovornih strana koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

  Na koje sve osobe se KU primjenjuje propisano je novom odredbom čl. 2. st. 3. KU-a i on se primjenjuje na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) na:

  • sve državljane RH,
  • strane državljane koji su zasnovali radni odnos u RH i
  • radnike koje agencija za privremeno zapošljavanje ustupa poslodavcu.

  KU se primjenjuje od 1. travnja 2024., osim čl. 30. st. 1. koji se primjenjuje od 1. svibnja 2024., kojim je propisana osnovna plaću za tipične poslove u ugostiteljskoj djelatnosti koju je poslodavac dužan isplatiti. Rok za usklađivanje s KU-om je 60 dana od dana njegove primjene.

Financije i računovodstvo

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Operativni najmovi kod obveznika MSFI-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Operativni najmovi kod obveznika MSFI-a

  U skladu s MSFI-om - 16 Najmovi, prilikom evidentiranja operativnih najmova, najmoprimci će od prvog dana trajanja najma, za sve najmove, osim onih koji se smatraju kratkoročnim i najmovima male vrijednosti, priznati imovinu koja je predmet najma te obveze s osnove najma, trošak amortizacije i rashode od kamata. U članku autorica na primjerima prikazuje računovodstveno priznavanje i mjerenje operativnih najmova u poslovnim knjigama najmoprimca.

• Irena Slovinac: Ambalaža, naknada gospodarenja i povratna naknada - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Ambalaža, naknada gospodarenja i povratna naknada

  Ambalaža je kratkotrajna materijalna imovina koja se evidentira na odgovarajućim kontima razreda 3, a poduzetnici su dužni evidentirati sve poslovne događaje nastale s ambalažom od nabave, uporabe do otuđenja.

  Proizvođač koji na tržište RH stavlja proizvode pakirane u ambalažu obvezan je plaćati naknadu gospodarenja otpadom, a proizvođač koji na tržište stavlja pića pakirana u ambalažu u sustavu povratne naknade i ovu naknadu. U članku se pojašnjava porezni tretman i računovodstveno evidentiranje ovih naknada kod proizvođača, trgovaca, ugostitelja, reciklažnog dvorišta.

  Proizvođačem se smatra i osoba iz EU ili treće zemlje koja na teritoriju RH stavlja na tržište proizvode pakirane u ambalažu izravnom prodajom građaninu putem ugovora na daljinu.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Porez na dobit po odbitku - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Porez na dobit po odbitku

  Porez na dobit po odbitku je porez kojim se oporezuju dividende, autorske naknade, kamate te prihodi od određenih naknada, koje nerezidenti ostvare u RH. Na isplate naknada, koje između ostalog uključuju kamate, dividende, udjele u dobiti i autorske naknade, koje tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju, plaća se porez po odbitku, sukladno čl. 31. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 114/23) te čl. 49. - 51. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 156/23). Posljednjim izmjenama Zakona (Nar. nov., br. 114/23) ukinuto je plaćanje poreza po odbitku na usluge poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske usluge, te na usluge istraživanja tržišta, koje obave nerezidenti – pravne osobe tuzemnom poreznom obvezniku. U članku je prikazano obračunavanje i plaćanje ovog poreza, te novosti koje se primjenjuju od listopada 2023. godine.

• Sandra Pezo: Oporezivanje naknada šteta radnicima i drugim osobama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Oporezivanje naknada šteta radnicima i drugim osobama

  Do isplata naknada šteta može doći od strane poslodavaca prema svojim radnicima po više osnova. Također, do potrebe isplata naknada šteta može doći i prema drugim fizičkim osobama. Kakav je porezni tretman pojedinih naknada šteta, ovisno o tome kome se isplaćuju i po kojem osnovu, potanje obrazlaže autorica članka.

• Jasna Prepeljanić: Mirovanje obveze doprinosa obveznika doprinosa za osobno osiguranje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Porezi i doprinosi

  Jasna Prepeljanić: Mirovanje obveze doprinosa obveznika doprinosa za osobno osiguranje

  Za vrijeme korištenja određenih prava prema posebnim propisima, obveznici doprinosa koji su sami obveznici doprinosa za svoje osiguranje nemaju obvezu doprinosa za to razdoblje, odnosno obveza doprinosa im je u mirovanju. Primjenu predmetnog instituta na više primjera pojašnjava autorica članka.

• Gordana Lončar: Naknade za rad članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Naknade za rad članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora

  U vrijeme izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, aktualizira se i pitanje poreznog tretmana naknada koje će se isplatiti za rad članovima izbornih tijela (izbornih povjerenstava i biračkih odbora) koji su zaduženi za provođenje izbora i koji za svoj rad ostvaruju naknadu. U članku se daje kratak osvrt na odredbe posebnih propisa kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor nakon čega se govori o  poreznom tretmanu naknada koje se isplaćuju navedenim osobama.

• Dinko Lukač: Isplata otpremnine u 2024. godini - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Isplata otpremnine u 2024. godini

  Isplata otpremnine se veže uz prestanak ugovora o radu. Poslodavac isplaćuje radniku otpremninu u visini i na način kako je uređeno izvorom radnog prava koji on primjenjuje, a ovisno o razlozima prestanka ugovora o radu radnika kod tog poslodavca, npr. zbog odlaska u mirovinu, poslovno uvjetovanog otkaza. Neoporezivi iznos otpremnine i uvjete za neoporezivu isplatu otpremnine uređuju propisi o porezu na dohodak.

  U članku autor kroz primjere potanje piše o ostvarivanju prava na otpremninu, poreznom tretmanu iste te izvješćivanju na obrascu za isplatu otpremnine kao i na JOPPD obrascu u slučaju isplate te u slučaju neisplate otpremnine u 2024. godini.

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje predujmova - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje predujmova

  Predujmovi ili avansi su unaprijed dana ili primljena novčana sredstva. U ovome članku prikazuju se primjeri knjiženja primljenih i danih predujmova u proračunskom računovodstvu, uključujući i primjere kod JLP(R)S-a/proračunskih korisnika koji su upisani u registar obveznika PDV-a, a također se podsjeća i na propisane mogućnosti i ograničenja za plaćanja predujmom.

  Davanje (plaćanje) predujma dozvoljeno je samo iznimno, na temelju suglasnosti ministra financija, odnosno načelnika, gradonačelnika, župana. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez navedene suglasnosti do iznosa utvrđenog u zakonu o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odluci o izvršavanju proračuna te za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

  Predujmovi se u pravilu plaćaju/naplaćuju na temelju ponuda i/ili predračuna. Predračuni jednako kao ni ponude nisu knjigovodstvene isprave – isprave na temelju kojih se provode knjiženja u poslovnim knjigama. Predračun i ponuda služe kod likvidature ulaznog računa za isporuke koje slijede nakon plaćanja/naplate predujmom.  Pogreška koja se u praksi često događa je da se ponude i predračuni uvedu u knjigu ulaznih računa i potom evidentiraju kao rashodi.

  Knjiženje predujmova obavlja se na temelju izvoda žiro računa (ili druge odgovarajuće isprave kod korisnika koji posluju preko jedinstvenog računa riznice) na kojima se vide novčani priljevi (primljeni predujmovi) odnosno novčani odljevi (dani predujmovi). Primljeni predujmovi iskazuju se kao obveze, a dani predujmovi kao imovina (potraživanja).

  JLP(R)S, proračunski ili izvanproračunski korisnik koji je u sustavu PDV-a (upisan u registar obveznika PDV-a) za primljeni predujam mora izdati račun u kojem obračunava PDV. Iz tog računa zadaju knjiženje u poslovnim knjigama samo za iznos zaračunatog PDV-a.

  Kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika te JLP(R)S-a koji zaračunani PDV u računu za predujam ne mogu koristiti kao pretporez ne obavljaju knjiženja na temelju njega. Kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika te JLP(R)S-a koji su obveznici PDV-a (upisani u registar PDV-a) i koji u računu za predujam zaračunani PDV mogu koristiti kao pretporez (u cijelosti ili u nekom %), prema tom računu provode samo knjiženje za iznos zaračunatog PDV-a kojeg mogu koristiti kao pretporez.

• Mladenka Karačić: Proračunske klasifikacije - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Proračunske klasifikacije

  Proračuni i proračunski korisnici dužni su iskazivati prihode i primitke te rashode i izdatke prema proračunskim klasifikacijama u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja, a izvanproračunski korisnici u procesima planiranja i izvještavanja. Proračunske klasifikacije su: ▪ organizacijska ▪ programska ▪ funkcijska ▪ ekonomska ▪ lokacijska i ▪ izvori financiranja.

  Organizacijska klasifikacija iskazuje se kroz razdjele, glave i proračunske korisnike.

  Programska klasifikacija uspostavlja se definiranjem glavnih programa (isključivo u državnom proračunu), programa, aktivnosti i projekata.

  Funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni.

  Ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe, a razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune.

  Lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem RH, drugih država članica Europske unije te ostalih država.

  Izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene.

Neprofitne organizacije

• Nikolina Bičanić: Rashodi u neprofitnom računovodstvu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Rashodi u neprofitnom računovodstvu

  Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo priznaju rashode uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, a klasificiraju ih prema računskom planu koji je sastavni dio Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu. Računskim planom utvrđene su samo brojčane oznake i nazivi do razine odjeljka, a ne i osnovnih računa, tako da svaka neprofitna organizacija, prema svojim potrebama, u okviru tih odjeljaka može otvoriti osnovne (analitičke) račune za iskazivanje pojedinih rashoda.

  U članku se daju primjeri klasifikacije pojedinih rashoda s prijedlozima za njihovo evidentiranje unutar pojedinih propisanih odjeljaka: evidentiranje plaće i troškova prijevoza, rashoda za službeno putovanje radnika, rashoda za službeno putovanje volontera, naknade po ugovoru o autorskom djelu i troškova službenog putovanja koji su dijelom oporezivi, troškovi dodatnog ulaganja te održavanja dugotrajne nefinancijske imovine,  nabave opreme koja se razvrstava u sitni inventar, evidentiranje rashoda reprezentacije, amortizacije, donacija, transfera EU sredstava, rashoda za stručno usavršavanje i školarinu radnika i dr.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Izuzetno niske ponude - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Izuzetno niske ponude

  Pravila o izuzetno niskim ponudama omogućuju naručiteljima da izbjegnu negativne posljedice prihvaćanja ponude koja je toliko niska u ukupnosti ili u pojedinim dijelovima da je upitno je li održiva, odnosno hoće li ponuditelj moći izvršiti ugovor po ponuđenim cijenama. Ovim odredbama ujedno se štiti javni interes od rizika neizvršenja ugovora o javnoj nabavi ili njegova neurednog izvršenja, ali i održavanje zdrave konkurencije i tržišnog natjecanja među ponuditeljima. U ovome članku pišemo o tretmanu izuzetno niskih ponuda u postupcima javne nabave, ovlastima i obvezama naručitelja i ponuditelja u slučaju kad se tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda ustanovi da cijena ponude (ni)je izuzetno niska.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Godišnji odmori, dopusti i (ne)opravdani izostanci - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Godišnji odmori, dopusti i (ne)opravdani izostanci

  Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa koje je, osim Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 64/23; u nastavku: ZR) utemeljeno i čl. 56. Ustava Republike Hrvatske  prema kojemu svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći.

  Pravo na godišnji odmor pripada svakom radniku za svaku kalendarsku godinu, a ZR je uređujući pravo na godišnji odmor propisao minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati svaki poslodavac kod određivanja ovog prava.

  Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je u tjednima, na način da radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu (čl. 77. st. 1. ZR-a.), s tim da posebne skupine radnika, maloljetnici, osobe s invaliditetom i radnici koji rade na poslovima na kojima ih nije moguće zaštititi ih  od štetnih utjecaja, minimalno trajanje godišnjeg odmora je pet tjedana.

  Pravo na puni godišnji odmor stječe radnik koji se prvi put zaposli, odnosno koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca, a  ne stvarno izvršavanje ugovorene obveze rada (čl. 77. st. 3. ZR-a).

Mirovinsko osiguranje

• Vesna Dejanović: Prijava o promjeni podataka – M-3P/eM-3P - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Mirovinsko osiguranje

  Vesna Dejanović: Prijava o promjeni podataka – M-3P/eM-3P

  Prijava M-3P/eM-3P uspostavlja se za naknadnu promjenu ili ispravak podataka o osiguraniku koji su uneseni u matičnu evidenciju Zavoda prijavom o početku osiguranja M-1P/eM-1P ili prijavom o prestanku osiguranja M-2P/eM-2P. U kojim sve slučajevima je tu prijavu potrebno podnijeti i na koji način, pojašnjava se u članku.

Trgovina

• Darko Marečić: Obavljanje trgovine, ugostiteljstva i turizma stranih osoba u Republici Hrvatskoj - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Trgovina

  Darko Marečić: Obavljanje trgovine, ugostiteljstva i turizma stranih osoba u Republici Hrvatskoj

  Državljani druge države članice EU i ugovornice EGP-a u okviru slobode prekograničnog pružanja usluga mogu na području RH na povremenoj i privremenoj osnovi obavljati većinu djelatnosti, između kojih i djelatnost trgovine, ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu, bez potrebe registriranja te djelatnosti i na području RH, a na način i uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje obavljanje pojedine djelatnosti. Uz navedeno, djelatnost mogu obavljati i na trajnoj osnovi uz poslovni nastan (registriranje djelatnosti) i na području RH, pri čemu djelatnost obavljaju uz jednake uvjete kao i pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u RH. Državljani treće države s poslovnim sjedištem i registriranom djelatnosti u trećoj državi, djelatnost u RH mogu obavljati na trajnoj osnovi isključivo uz poslovni nastan u RH.

Zaštita osobnih podataka

• Mateo Gulam: Videonadzor i GDPR - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2024

  Zaštita osobnih podataka

  Mateo Gulam: Videonadzor i GDPR

  Videonadzor se sve češće koristi kao jedan od načina osiguravanja imovine, odnosno prevencije štetnih događaja na imovini. Istovremeno pojačana uporaba videonadzora na određeni način utječe na život i ponašanje ljudi. Sve učestalija primjena videonadzora kao sustava zaštite, ujedno i kontrole, stvara pritisak na bilo koga od nas, jer svi imamo potrebu za određenim stupnjem privatnosti, odnosno ljudi većinom ne žele da se snima i prati skoro pa svaki njihov korak. Videonadzor je tehnologija koja ograničava mogućnost anonimnog kretanja i korištenja određenih usluga, odnosno onemogućava da ostanemo neprimjetni kad to nama odgovara iz bilo kojeg našeg privatnog razloga. Upravo to ima vrlo velike posljedice kad govorimo o zaštiti osobnih podataka u kontekstu videonadzora. Stoga se prilikom uspostave i vođenja sustava videonadzora organizacije moraju pridržavati određenih pravila i standarda, a što je ujedno i tema ovoga članka.

Pitajte TEB

• Jasminka Rakijašić: Dodatak za minuli rad i minimalna plaća
• Irena Slovinac: Prodaja robe na štandu i primka za robu
• mr. sc. Ida Dojčić: Prekogranični cash pooling
• Vedran Jelinović: Izračun otpremnine
• Mladenka Karačić: Ograničenja plaća zaposlenih u JLP(R)S-ima

TEB-ov Poslovni info br. 5/24

• TEB-ov Poslovni info br. 5/24