arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 5/2023

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Igor Pureta: Radnik treba izaći iz ureda

Aktualno

  • Nevenka Mirković, Dijana Vuksan: Novine u obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Aktualno

    Nevenka Mirković, Dijana Vuksan: Novine u obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u nastavku: ZIDZOZO), objavljen je u Nar. nov., br. 33/23, a stupio je na snagu 1.4.2023. godine, osim čl. 19. st. 3. i 5., koji se odnose na povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji stupaju na snagu 1.1.2024.

    Jedna od mjera uvedena ZIDZOZO-om je i revizija osiguranih osoba HZZO-a prema osnovama osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju i u tu svrhu usklađivanje baza podataka s drugim mjerodavnim tijelima.

    Nadalje, uređuje se pitanje donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, preventivna zdravstvena zaštita, povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite, regulira se popis posebno skupih lijekova te uvođenje registra ishoda liječenja, uređuje se naknada plaće zbog privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu, kontrola privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad kao i izvori financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja te ustrojstvo i djelokrug HZZO-a kao provoditelja obveznoga zdravstvenog osiguranja.

  • Darko Marečić: Novele Zakona o trgovini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Aktualno

    Darko Marečić: Novele Zakona o trgovini

    Dana 1.7.2023. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kojim se ponovno uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, određuje ukupan broj tjednog fonda sati, omogućuje rad prodajnih objekata tijekom 16 nedjelja kroz godinu, propisuju iznimke u odnosu na pojedine prodajne objekte na koje se ne primjenjuje opće pravilo o neradnoj nedjelji i blagdanima, propisuju dodatni prekršaji za one trgovce koji se u svojem poslovanju ne pridržavaju odredbi Zakona. Nadalje, redefiniran je institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine u prodajnom objektu bez ishođenja novog rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta ako je za isti objekt već prethodno izdano rješenje.

  • mr. sc. Jasminka Katić-Bubaš: Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Aktualno

    mr. sc. Jasminka Katić-Bubaš: Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 33/23; u nastavku: Zakon) obavljene su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22 i 156/22; Zakon 2018) kako bi se zdravstveni sustav bolje organizirao, bio dostupniji, učinkovitiji i financijski održiv. Zdravstveni sustav bilo je potrebno modernizirati kako bi mogao odgovoriti na sve zahtjeve koji se pred njega postavljaju, te su radi toga novelirane mnoge odredbe Zakona 2018, a prijelaznim i završnim odredbama detaljno su razrađeni rokovi za primjenu pojedinih odredbi u kojima je posebno datumski izražen 1.1.2024. s kojim se osnivačka prava opće bolnice prenose na Republiku Hrvatsku (u nastavku: RH), dok su ostali rokovi propisani u mjesecima.

    Jedna od novina u Zakonu je uvođenje potpuno novog, suvremenog pristupa u područje zdravstvenog turizma na način da se kao oblici zdravstvenog turizma uvode medicinske usluge, lječilišne usluge i usluge medicinskog wellnessa.

    Pojam zdravstvenog turizma određen je kao pružanje zdravstvenih usluga, dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije uz mogućnost korištenja dijelova prirode koji povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprečavanje bolesti, kao i liječenje, oporavak i rehabilitacija.

    Zakonskom novelom uređen je i rad turističkih ambulanti, a ustrojava se i posebni Upisnik zdravstvenog turizma u kojem će se nalaziti svi pružatelji usluga zdravstvenog turizma, koji mogu ostvariti i pravo na korištenje  zaštićenog znaka zdravstvenog turizma.

    Izmjenama Zakona se mijenja osnivač opće bolnice koju osniva isključivo RH, a promjena je vezana uz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., te jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb (u nastavku: JP(R)S) prestaju biti osnivači općih bolnica 1.1.2024., a osnivačka prava se prenose bez naknade. Kako bi JP(R)S) i Grad Zagreb mogli utjecati na odluke važne za djelatnost općih bolnica propisano je da ravnatelja opće bolnice imenuje i razrješuje upravno vijeće, ali uz prethodno mišljenje nadležnog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba i uz suglasnost ministra zdravstva.

    Sustav primarne zdravstvene zaštite je unaprijeđen na način da je Zakonom propisano da dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem navedenih djelatnosti, a dom zdravlja je dobio ulogu koordinatora primarne zdravstvene zaštite i usklađivanje rada svih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe na svom području.

    Zdravstveni radnici koji rade u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač RH i JP(R)S u mreži javne zdravstvene službe mogu nastaviti raditi do navršenih 68 godina života uz prethodnu suglasnost poslodavca, a nakon navršenih 68 godina života uz prethodnu suglasnost poslodavca i ministra.

Financije i računovodstvo

  • Branka Viduka, Ivana Kalčiček: GFI poduzetnika u slučaju stečaja, likvidacije, statusne promjene, brisanja društva bez likvidacije te podružnica inozemnih osnivača sa sjedištem u drugoj državi članici EU - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Financije i računovodstvo

    Branka Viduka, Ivana Kalčiček: GFI poduzetnika u slučaju stečaja, likvidacije, statusne promjene, brisanja društva bez likvidacije te podružnica inozemnih osnivača sa sjedištem u drugoj državi članici EU

    U članku se obrađuju posebnosti sastavljanja i podnošenja GFI-a za statističke i druge potrebe te za javnu objavu poduzetnika u slučaju stečaja, likvidacije te statusnih promjena. Za razdoblja nakon 1.1.2023., GFI se sastavlja i predaje u eurima, na novom obrascu, koji omogućuje da se iznosi iskazuju sa centima.

  • Domagoj Zaloker: Osobni automobili - nabava i korištenje kod trgovačkih društva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Osobni automobili - nabava i korištenje kod trgovačkih društva

    U strukturi imovine i troškova trgovačkih društava osobni automobili gotovo su neizbježna stavka. Osobni automobili imaju ponešto drugačiji (nepovoljniji) porezni tretman prilikom nabave i korištenja, u odnosu na druga sredstva dugotrajne materijalne imovine. Navedeno proizlazi iz pretpostavke da ih učestalo koristimo i za privatne (nepoduzetničke) svrhe. U članku pišemo o računovodstvenom i poreznom aspektu nabave i korištenja osobnih automobila kada ih trgovačko društvo nabavlja u tuzemstvu i koristi za službene i/ili privatne potrebe. 

  • Irena Slovinac: Računovodstvo zadruga - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Računovodstvo zadruga

    Zadruga osnovana s ciljem stjecanja dobiti obvezna je voditi računovodstvo kao poduzetnici. Ustroj računovodstva ovisi o djelatnostima koje zadruga obavlja, te načinu na koji nastupa u pravnom prometu. Zadruga sastavlja i dostavlja Fini financijske izvještaje za statističke i druge potrebe.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Lidija Karačić: Proširenje automatske razmjene informacija u području poreza - obveze za operatere digitalnih platformi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Lidija Karačić: Proširenje automatske razmjene informacija u području poreza - obveze za operatere digitalnih platformi

    Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza obvezuju se operateri platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga, koji svoje usluge i dobra plasiraju putem digitalnih platformi. Obveznici izvješćivanja su operateri platformi, a informacije o kojima izvješćuju odnose se na  prodavatelje, koji putem digitalnih platformi obavljaju sljedeće aktivnosti: prodaju dobara, najam prijevoza, osobne usluge te najam nekretnina.  Pravila registracije za operatere platformi koji izvješćuju u Hrvatskoj, rok od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti (prva registracija će biti u siječnju 2024.) te rok za jedinstvenu registraciju u Hrvatskoj za strane operatere platformi (31.10.2023.) uređeni su Pravilnikom. Obvezi podnošenja informacija o prodavateljima koji posluju putem digitalnih platformi neće podlijegati samo EU  operateri  platformi, već i strani operateri platformi, ako na bilo koji način posluju na području EU-a.

  • Dinko Lukač: Isplata otpremnine u 2023. godini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Isplata otpremnine u 2023. godini

    Isplata otpremnine radniku veže se uz njegov prestanak radnog odnosa kod poslodavca. Poslodavac može radniku isplatiti otpremninu u visini i na način kako je uređeno izvorom radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac, a ovisno o razlozima prestanka ugovora o radu (odlazak u mirovinu, poslovno uvjetovani otkaz).

    Zakon o radu (ZR) uređuje pravo radnika na otpremninu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti (čl. 42. ZR), zbog prestanka radnog odnosa (čl. 126. ZR) te zbog kolektivnog viška radnika (čl. 127. ZR), a ne uređuje pravo radnika na otpremninu zbog odlaska radnika u mirovinu.  

    Neoporezivi iznos otpremnine, kao i uvjeti za neoporezivu isplatu otpremnine, uređeni su poreznim propisima tj. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.

    U članku autor kroz primjere potanje piše o ostvarivanju prava na otpremninu u 2023. godini, poreznom tretmanu iste te izvješćivanju na JOPPD obrascu u slučaju isplate te u slučaju neisplate otpremnine.

  • Dražen Opalić, Gordana Lončar: Novčana naknada za troškove radnika za rad na izdvojenom mjestu rada - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Porezi i doprinosi

    Dražen Opalić, Gordana Lončar: Novčana naknada za troškove radnika za rad na izdvojenom mjestu rada

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22), čije su odredbe u najvećem dijelu stupile na snagu 1.1.2023. je, između ostalog, detaljnije uređen način obavljanja rada na izdvojenom mjestu rada. Sukladno tome, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/23), koji je stupio na snagu 3.1.2023., omogućena je isplata neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za takav rad odnosno propisan je novi neoporezivi primitak „novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada u skladu s propisom koji uređuje radne odnose“.

    Poreznim propisima se ne utvrđuje obveza poslodavca da isplati određene vrste primitaka svojim radnicima već je istima uređen samo porezni tretman tih primitaka. Poslodavci mogu radnicima koji na temelju sklopljenog ugovora o radu ili iznimno bez izmjene ugovora o radu s radnikom (do 30 dana u iznimnim okolnostima) dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada da rade od kuće ili na drugom mjestu koje je privatni prostor radnika, na ime podmirivanja troškova neoporezivo isplatiti 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše do 66,37 eura mjesečno.

    Detaljnije o drugim uvjetima te obvezi iskazivanja u JOPPD obrascu možete pročitati u navedenom članku.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Plaće sezonskih radnika u poljoprivredi – isplata i obračun obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Plaće sezonskih radnika u poljoprivredi – isplata i obračun obveza

    Način zapošljavanja na privremenim/povremenim poslovima u poljoprivredi propisan je Zakonom o tržištu rada, a način obračuna propisanih obveza Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima te Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2023. godinu, što je i tema ovoga članka.

    Dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja poslodavac plaća unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona kojim se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio propisane doprinose. Dnevna osnovica za obračun doprinosa iznosi 18,23 eura, dnevni iznos neto place ne može biti niži od 14,58 eura.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Evidentiranje nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Evidentiranje nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila

    U ovome članku daju se primjeri evidentiranja nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila kod proračuna i proračunskih korisnika, ali i neke napomene o načinima njihove nabave i prodaje.

    Osobni automobili klasificiraju se pod dugotrajnu proizvedenu nefinancijsku imovinu.

    Rashodi za nabavu automobila priznaju se na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju (to je u trenutku nabave) te se ne iskazuju troškovi amortizacije. Nabava automobila evidentira se zaduženjem odgovarajućeg računa rashoda u razredu 4 i odobrenjem računa obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24. Istovremeno s evidencijom obveza i rashoda evidentira se zaduženje odgovarajućeg računa odjeljka 0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu i odobrenjem odgovarajućeg računa vlastitih izvora u skupini 91.

    Prodaja automobila evidentira se odobrenjem odgovarajućeg računa obračunatih prihoda od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 97 i zaduženjem odgovarajućeg računa potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 17. Istovremeno se odobrava račun prodane nefinancijske imovine u razredu 0 i zadužuje odgovarajući račun izvora vlasništva u skupini 91. Kada kupac plati kupljenu imovinu zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 17, istovremeno se zadužuje račun obračunatih prihoda u skupini računa 97 i odobrava odgovarajući račun prihoda od prodaje nefinancijske imovine u razredu 7. Prihodi od prodaje automobila priznaju se u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti.

Neprofitne organizacije

  • mr. sc. Ida Dojčić: PDV kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Neprofitne organizacije

    mr. sc. Ida Dojčić: PDV kod neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije mogu biti redovni obveznici PDV-a dobrovoljnim ulaskom u sustav obveznika PDV-a ili su to obvezni učiniti po sili Zakona, ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost. Te institucije također mogu biti registrirane za potrebe PDV-a ukoliko obavljaju transakcije unutar EU-a ili primaju dobra odnosno usluge od poduzetnika iz inozemstva. Neprofitna organizacija, koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, obvezna je po toj osnovi upisati se u registar obveznika PDV-a, ako je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini veća od praga propisanog za ulazak u sustav PDV-a (39.816,84 eura od 1.1.2023. odnosno 300.000,00 kn do 31.12.2022.). U članku pišemo o obvezi prijave neprofitnih organizacija u registar obveznika PDV-a, te registraciji za potrebe PDV-a u slučaju stjecanja dobara ili primanja odnosno obavljanja usluga sa poduzetnicima iz EU-a.

Poslovanje obrtnika

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Zahtjev za izmjenom predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Zahtjev za izmjenom predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

    Mjesečni predujam poreza plaća se na temelju podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, za koje Porezna uprava više ne donosi rješenje.

    Međutim, visina mjesečnog predujma može se i promijeniti tijekom poreznog razdoblja, na temelju pismenog zahtjeva poreznog obveznika koji se odnose na prethodno razdoblje tekuće godine, o čemu i piše autorica članka. Zahtjev se temelji na podnesku koji treba sadržavati sve bitne sastojke iz godišnje porezne prijave. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, tada donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev poreznog obveznika.

  • Krešimir Vranar: Sezonsko poslovanje obrta - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Sezonsko poslovanje obrta

    Fizičke osobe - obrtnici, uz propisane uvjete, mogu djelatnost obavljati i sezonski, ali najdulje do 9 mjeseci godišnje. U članku autor pojašnjava koje se djelatnosti mogu obavljati kao sezonski obrti, te piše o obvezama obrtnika kada djelatnost obavljaju sezonski.

Plaće i naknade plaća

  • Jasminka Rakijašić: Neplaćeni dopust radnika i obveze doprinosa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Plaće i naknade plaća

    Jasminka Rakijašić: Neplaćeni dopust radnika i obveze doprinosa

    U članku se pojašnjava u kojim slučajevima dolazi do obveze obračuna doprinosa za obvezna osiguranja primjenom najniže mjesečne osnovice kod korištenja neplaćenog dopusta radnika sukladno Zakonu o radu, te način kako se obračun provodi.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Novi Pravilnik o nabavi male vrijednosti za postupke obnove od potresa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Novi Pravilnik o nabavi male vrijednosti za postupke obnove od potresa

    Na temelju novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije donesen je i novi Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove. Pravilnikom se uređuju pravila o postupku nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove od potresa koju provode naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi, a čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova (manja je od nabave velike vrijednosti). U ovome članku pišemo o bitnim obvezama obveznika javne nabave u tim postupcima i razlikama u odnosu na dosadašnje uređenje i/ili u odnosu na uređenje po Zakonu o javnoj nabavi.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Godišnji odmor i regres u 2023. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Godišnji odmor i regres u 2023.

    Godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa koje je utemeljeno i čl. 56. st. 3. Ustava Republike Hrvatske, a uređeno Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22; u nastavku: ZR). ZR je propisao da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i odredio samo minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati poslodavac kod određivanja prava radnika na godišnji odmor.

    Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je čl. 77. st. 1. ZR-a u tjednima tako da radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu, a maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, pravo na godišnji odmor određeno je u trajanju od najmanje pet tjedana.

    Godišnji odmor se ne može odrediti u trajanju kraćem od najkraćeg trajanja propisanog ZR-om, a ukoliko bi to bilo na takav način određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik bi u tom slučaju imao pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju propisan ZR-om radi primjene povoljnijeg prava (čl. 9. st. 3. ZR-a).

    Broj dana godišnjeg odmora dulji od najkraćeg trajanja propisanog ZR-om može se, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, odrediti dulji od najkraćeg trajanja.

    Radnik koji ne ispunjava uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor u tekućoj godini ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora (čl. 78. ZR-a). Ako radnik u tekućoj godini ostvari pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora, taj razmjerni dio utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

    Određivanje godišnji odmora propisano je čl. 79. ZR-a prema kojem se trajanje, punog i razmjernog dijela godišnjeg odmora iz čl. 77. i 78. ZR-a, određuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

    Opširnije o pravu na godišnji odmor, najkraćem trajanju godišnjeg odmora, određivanju godišnjeg odmora, ništetnosti odricanja od prava na godišnji odmor, roku stjecanja prava na puni i razmjerni dio godišnjeg odmora, naknadi plaće koja radniku pripada za vrijeme godišnjeg odmora i kako se ona određuje, naknadi za neiskorišteni godišnji odmor, korištenju godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenje u sljedeću godinu kao i rasporedu korištenja pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.

  • Anita Brlas Matuš: Zapošljavanje u državnim i javnim službama te mogućnost rada u državnoj službi nakon 65. godine života - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Radno pravo

    Anita Brlas Matuš: Zapošljavanje u državnim i javnim službama te mogućnost rada u državnoj službi nakon 65. godine života

    Dvjema odlukama Vlade RH od 17.3.2022. propisane su iznimke od zabrane zapošljavanja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U ovome članku autorica pojašnjava pod kojim uvjetima i uz kakvu suglasnost se smije zapošljavati u državnim i javnim službama na određeno ili neodređeno vrijeme. Također, a s obzirom na posljednje izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima pojašnjavaju se uvjeti i mogućnosti rada u državnoj službi nakon 65. godine života.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Utjecaj europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2023

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Utjecaj europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta

    U slučaju da je radnica prije zaposlenja u RH određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarskoj, radni odnos iz druge države članice može utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u RH. Navedeni utjecaj ostvarit će se kroz primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 kojom se uređuje postupak provedbe Uredbe 883/04, što je i tema ovoga članka.

    Primjenjujući „Načelo asimilacije činjenica“, kod odlučivanja o pravu na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta radnice, koja je prije zaposlenja u RH radila i u drugoj državi članici EU/EEP/Švicarskoj, uzet će se u obzir sve plaće koje su joj isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvorila rodiljni dopust. To znači da će joj se, pored plaća isplaćenih od strane hrvatskog poslodavca, priznati i plaće koje joj je isplatio poslodavac druge države članice prema uredno potpisanim i ovjerenim potvrdama o plaći propisanim zakonodavstvom te druge države članice, a ako su one isplaćene u navedenom šestomjesečnom razdoblju.

Pitajte TEB

  • Dinko Lukač: Obračun plaće u podružnici
  • Jasminka Rakijašić: Neoporezivi primici i prestanak radnog odnosa
  • Vedran Jelinović: Evidentiranje radnog vremena za direktore
  • Irena Slovinac: Pravo na odbitak pretporeza kod ulaska u sustav PDV-a
  • mr. sc. Ida Dojčić: Porez po odbitku na kamate

TEB-ov Poslovni info br. 5/23 (TEB-ov podsjetnik)

  • TEB-ov Poslovni info br. 5/23 (TEB-ov podsjetnik) - Zakon o radu (pročišćeni tekst)