arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 8/2022

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Branko Stanić, dr. sc. Martina Pezer: Javna nabava najviše podložna korupciji, energetski sektor jedan od glavnih problema sustava upravljanja

Aktualno

  • Branka Augustinović, Lucija Sušić, Hana Zoričić: Dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Aktualno

    Branka Augustinović, Lucija Sušić, Hana Zoričić: Dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti

    Autorice članka obrazlažu obvezu dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, poslovnih subjekata, ali i sektora opće države, a uz uvođenje eura kao službene valute RH.

    Obveza dvojnog iskazivanja započinje prvi ponedjeljak u rujnu 2022., a završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura, a provodit će se u skladu sa Zakonom o uvođenju eura, Zakonom o zaštiti potrošačate Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga.

    U razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja, koje započinje 5.9.2022. u 00:00 sati i traje do 31.12.2023. do 24:00 sata, poslovni subjekti obvezni su cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije koji iznosi 1 EUR = 7,53450 kuna.

    Poslovnim subjektima mogu započeti dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti i u kolovozu 2022., uz pretpostavku da su ostvareni svi tehnički preduvjeti.

    Obveza dvojnog iskazivanja u euru i kuni odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima.

    Dvojno iskazivanje ne obuhvaća trgovačke ugovore, odnosno račune između poslovnih subjekata (tzv. B2B), interne račune unutar istog društva te razne evidencije i izvještaje koje će biti potrebno slati javnim tijelima. Osim toga, Zakonom su propisana i druga izuzeća od obveze dvojnog iskazivanja.

    Poslovni subjekti u postupku izdavanja računa prema državnim institucijama (B2G) nemaju obvezu dvojnog iskazivanja cijena.

    Osim za poslovne subjekte, u određenim je slučajevima obveza dvojnog iskazivanja propisana i za sektor opće države.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Financijski leasing kod obveznika primjene HSFI-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Financijski leasing kod obveznika primjene HSFI-a

    Imovina nabavljena na financijski leasing u poslovnim knjigama najmoprimca evidentira se kao stavka dugotrajne materijalne imovine, a obveze za plaćanja po financijskom leasingu iskazuju se kao dugoročne i kratkoročne.
    Pravo na odbitak pretporeza kod financijskog leasinga nastaje u poreznom razdoblju u kojem je porezni obveznik primio objekt leasinga i ima račun za isti. U slučaju nabave putem financijskog leasinga osobnih automobila ne može se odbiti 50% pretporeza. Porezni obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim na­knadama, pravo na odbitak pretporeza po računu za leasing ostvaruje po plaćanju leasing rata.

  • Domagoj Zaloker: Prodaja dugotrajne materijalne imovine - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Prodaja dugotrajne materijalne imovine

    Dugotrajna materijalna imovina u poslovnim knjigama poduzetnika prestaje se priznavati u trenutku otuđenja (prodaje) ili kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od upotrebe ili otuđenja te imovine. Za razliku od prodaje kratkotrajne materijalne imovine (zaliha), gdje se prihodi i rashodi od prodaje priznaju primjenom tzv. bruto načela, dobici i gubici od prodaje dugotrajne imovine priznaju se primjenom tzv. neto načela. Kod prodaje kratkotrajne materijalne imovine (npr. trgovačke robe), poduzetnici prihode od prodaje utvrđuju u visini iskazanog potraživanja od kupca (umanjeno za obračunani PDV, ako je poduzetnik obveznik PDV-a), dok se rashodi od prodaje utvrđuju u visini knjigovodstvene vrijednosti kratkotrajne materijalne imovine. Kod prodaje dugotrajne materijalne imovine prihodi i rashodi (dobici ili gubici) od prodaje utvrđuju se na neto osnovi, odnosno utvrđuju se u visini razlike između neto iznosa potraživanja od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti imovine. Dobitak ili gubitak od transakcije prodaje dugotrajne materijalne imovine uključuje se u račun dobiti i gubitka.

Porezi i doprinosi

  • Marica Houška: Porezni postupak kod poreza po odbitku - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Porezi i doprinosi

    Marica Houška: Porezni postupak kod poreza po odbitku

    Porez po odbitku definira se kao sustav prikupljanja poreza, u kojem je platitelj poreza isplatitelj dohotka, koji zadržava određeni iznos poreza od dohotka kojeg isplaćuje primatelju dohotka i prosljeđuje  ustegnuti porez  poreznim tijelima u ime primatelja. U članku autorica daje pojašnjenje poreznog postupka kod obračuna poreza po odbitku te pregled svih instrumenata koji poreznoj administraciji stoje na raspolaganju prilikom prikupljanja ovog poreznog oblika, i to kod obračuna poreza na dohodak te kod isplata naknada inozemnim pravnim osobama koje podliježu porezom na dobit po odbitku.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje PDV-om usluga u turizmu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje PDV-om usluga u turizmu

    Turizam uključuje niz djelatnosti, od pružanja usluga smještaja gostiju, najma plovnih objekata i drugih prijevoznih sredstava, ugostiteljske usluge, izlete, usluge vodiča itd. U smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, usluge u turizmu su: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora, turističkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turističke ponude (turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge zdravstvenog turizma, turističke usluge u kongresnom turizmu, usluge aktivnog i pustolovnog turizma, turističke usluge ribolovnog turizma, turističke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgajalištu vodenih organizama, lovištu i u šumi šumoposjednika, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car), usluge turističkog ronjenja) i usluge iznajmljivanja opreme za šport i rekreaciju turistima. Kod turističke djelatnosti je dosta zastupljeno agencijsko poslovanje, obzirom da pružatelji usluga u turizmu mogu svoje usluge pružati direktno gostima ili putem putničke agencije. O načinu ugovorenog poslovanja će ovisiti i ispostavljanje računa, te oporezivanje pruženih usluga. U članku je pojašnjen porezni tretman različitih vrsta usluga uključenih u ukupnu turističku ponudu, odnosno kada se primjenjuje povlaštena (13%) a kada opća stopa PDV-a (25%), te primjena pravila o mjestu oporezivanja pojedinih usluga unutar turističke djelatnosti.

  • mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje dohotka od djelatnosti sportaša - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje dohotka od djelatnosti sportaša

    U članku autorica obrazlaže način oporezivanja djelatnosti sportaša porezom na dohodak te pojašnjava  odredbe Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak koje se odnose na oporezivanje djelatnosti športaša.

    Sukladno Zakonu o sportu, fizičkim osobama u sustavu sporta smatraju se sportaši, treneri, osobe osposobljene za rad u sportu, osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik) i menadžeri u sportu.

    Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, dohodak ostvaren po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša utvrđuje se kao dohodak od samostalne djelatnosti sukladno  čl. 30. do 35. Zakona ili kao drugi dohodak sukladno čl. 39. Zakona te su u članku detaljno razrađeni navedeni načini oporezivanja.

Proračunsko računovodstvo

  • Mladenka Karačić: Status vijeća nacionalnih manjina - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Proračunsko računovodstvo

    Mladenka Karačić: Status vijeća nacionalnih manjina

    Nacionalna manjina je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina  definirana kao skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. U čl. 3. toč. 49. ranije važećeg Zakona o proračunu  vijeća nacionalnih manjina bila su navedena kao proračunski korisnici, dok u novom Zakonu o proračunu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022., nema takve odredbe.

    Vijeća nacionalnih manjina i u 2022. imaju status proračunskih korisnika te kao takvi imaju sve obveze koje su imala ranijih godina. U proračunima JLP(R)S-a za razdoblje od 2022. do 2024. vijeća nacionalnih manjina planirana su kao proračunski korisnici.

    Međutim, vijeća nacionalnih manjina bit će po sili zakona brisana iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika s 31. prosincem 2022. Vijeća ne trebaju Ministarstvu financija poslati zahtjev za brisanje na obrascu B-RKP, ali trebaju dostaviti zahtjev za upis u Registar neprofitnih organizacija na obrascu RNO, s 1. siječnjem 2023. U proračunu za razdoblje od 2023. do 2025. JLP(R)S će planirati rashode za financiranje vijeća nacionalnih manjina na skupini 38 Ostali rashodi.

    Tijekom 2022. vijeća nacionalnih manjina trebaju se pripremiti za vođenje neprofitnog računovodstva od 1. siječnja 2023. prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija  te pravilnika donesenih temeljem toga Zakona.

Neprofitne organizacije

  • Ana Zorić: Prilagodbe aktivnosti neprofitnih organizacija u procesu uvođenja eura kao službene valute u RH - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Neprofitne organizacije

    Ana Zorić: Prilagodbe aktivnosti neprofitnih organizacija u procesu uvođenja eura kao službene valute u RH

    Prilagodbe aktivnosti neprofitnih organizacija u procesu uvođenja eura kao službene valute u RH. Kroz odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH razlikuju se dvije kategorije neprofitnih organizacija. 1) One NO koje su poslovni subjekt - one NO koje se bave proizvodnjom, prodajom robe ili pružanjem usluga radi ostvarivanja dobiti ili dohotka. Na ovu kategoriju NO odnose se sve odredbe Zakona o uvođenju eura koje se odnose općenito na poslovne subjekte. 2) NO koje nisu poslovni subjekti niti tijela javne vlasti. Na njih se odnose točno određene odredbe Zakona o uvođenju eura. U članku se pojašnjavaju temeljna načela i opća pravila Zakona te obveze za obje kategorije neprofitnih organizaciju u kontekstu primjene Zakona o uvođenju eura, s posebnim naglaskom na pravila preračunavanja, fiksni tečaj konverzije, zamjenu gotovog novca, predopskrbu, dvojno iskazivanje, preračunavanje plaća i drugih naknada, preračunavanje ugovora o djelu, izradu planskih akata, vođenje poslovnih knjiga, knjigovodstvene isprave i izvještavanje.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti

    Fizičke osobe mogu obavljati obrtničke djelatnosti i kao sporedno zanimanje ili kao domaću radinost, samo osobnim radom. Odobrenje za rad izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

    Sporednim zanimanjem smatra se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge, a pod domaćom radinošću se razumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom.

    Za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisano je ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem tih djelatnosti - bruto primici ne smiju iznositi više od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost što za 2022. iznosi 95.3700,00 kn.

    O navedenom, kao i iznosu paušalnog poreza te obvezi vođenja i predaje propisanih obrazaca možete pročitati u navedenom članku.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Obračun dodataka na plaću - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Obračun dodataka na plaću

    Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu koji je utvrđen izvorom radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac. Uz plaću za redovan rad, radnik ima pravo i na povećanu plaću po Zakonu o radu kada radi prekovremeno te kada radi nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi i kada radi u otežanim uvjetima. U članku autor potanje piše o načinu utvrđivanja dodataka na plaću u izvorima radnog prava, poreznom tretmanu uvećanja i izvješćivanju na propisanom obrascu.

  • Dražen Opalić, Gordana Lončar: Neisplata plaće - postupanje poslodavca - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Plaće i naknade plaća

    Dražen Opalić, Gordana Lončar: Neisplata plaće - postupanje poslodavca

    Sukladno Zakonu o radu, poslodavac je obvezan obračunati i isplatiti radniku plaću. U slučaju da poslodavac najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec zbog financijskih poteškoća nije u mogućnosti isplatiti radniku plaću, obvezan je do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec istom dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti te Poreznoj upravi Obrazac JOPPD putem kojeg će se zadužiti za predujam poreza i prireza porezu na dohodak te doprinose za obvezna osiguranja. O načinu popunjavanja obrasca JOPPD, obvezi dostavljanja Obrasca NP! te ostalim obvezama poslodavca u slučaju neisplate plaće piše se u nastavku članka.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Utjecaj uvođenja eura kao službene valute na javnu nabavu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Utjecaj uvođenja eura kao službene valute na javnu nabavu

    Stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (15.7.2022.) počelo je pripremno razdoblje za uvođenje eura koje će trajati do 1.1.2023., kada će euro postati službena novčana jedinica i jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Tijekom tog razdoblja, ali i prvih par mjeseci 2023. biti će puno pitanja u vezi prilagodbe novoj valuti plaćanja u svim sferama poslovnih procesa. Od toga nisu izuzeti ni javnonabavni procesi. To će se pogotovo odnositi na situaciju u kojoj je postupak javne nabave objavljen i ponuda predana u 2022., a pregled i ocjena se vrši u 2023. odnosno u kojoj je postupak javne nabave objavljen u 2022., a ponuda se predaje u 2023. godini. O navedenim temama te utjecaju uvođenja eura na sklopljene ugovore o javnoj nabavi i na izradu planova nabave za 2023. pišemo u ovome članku.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Privremeno ustupanje radnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Privremeno ustupanje radnika

    U cilju očuvanja radnih mjesta i zadržavanje radnika u svijetu rada i statusu zaposlenosti u čl. 10. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR)ZR-a, kojim je uređeno zasnivanje radnog odnosa, omogućeno je poslodavcu da, u slučaju kada nema potrebe za radom određenog radnika, svoga radnika privremeno ustupi u s njim prema  posebnom propisu povezano društvo. Ako poslodavac nema potrebe za radom radnika može ga, prema navedenoj odredbi ZR-a, ustupiti u povezano društvo i to najduže na šest mjeseci u povezano društvo u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) odnosno na dvije godine u povezano društvo u inozemstvu.

    Za ustupanje radnika u povezano društvo moraju biti ispunjene ZR-om propisane pretpostavke. Jedna od tih pretpostavki je da poslodavac nema potrebu za radom radnika. Ako je ova pretpostavka ispunjena poslodavac može radnika privremeno ustupiti u povezano društvo najduže nas šest mjeseci. Ustupanje se obavlja na temelju sklopljenog sporazuma između povezanih društava s čime se mora suglasiti i radnik koji se ustupa i dati pisanu suglasnost na ustupanje. Uvjeti rada ustupljenog radnika ne bi smjeli biti nepovoljniji od uvjeta rada prije ustupanja.

    Pretpostavke za ustupanje su:

    • nepostojanje potrebe za radom radnika,
    • postojanje povezanog društva,
    • sklopljen sporazum između povezanih poslodavaca i
    • pisana suglasnost radnika koji se ustupa.

    Da bi došlo do privremenog ustupanja radnika potrebno je i da povezano društvo kao poslodavac ima potrebu za radom toga radnika i  da ga namjerava primiti na rad. Namjeru preuzimanja radnika povezani poslodavac iskazuje sklapanjem sporazuma s društvom koje nema potrebe za radom radnika.

    Opširnije o privremenom ustupanju radnika i pretpostavkama ustupanja pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Matična evidencija u Zavodu i prijave za vođenje matične evidencije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Matična evidencija u Zavodu i prijave za vođenje matične evidencije

    Matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to na temelju podataka koje su dužni dostavljati obveznici doprinosa. O obveznim prijavama te rokovima njihova podnošenja autorica piše u nastavku članka.

    Matična evidencija je djelatnost prikupljanja, registriranja i vođenja podataka potrebnih za provedbu mirovinskog osiguranja. U matičnu evidenciju Zavoda unose se podaci o: razdobljima osiguranja, ostvarenim plaćama, obveznicima i podaci o korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja. S obzirom da se na osnovu evidentiranih podataka ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, Zavod je dužan osigurati cjelovitost i točnost tih podataka. To se postiže kontrolom u postupku evidentiranja podataka, u redovitim postupcima kontrole te u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.

    Za točnost podataka odgovara obveznik uspostavljanja prijava za vođenje matične evidencije. U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, temeljni elementi za priznanje i određivanje prava (mirovinski staž, plaća, naknade plaće, osnovice osiguranja) uzimaju se iz podataka koji su registrirani i pohranjeni u matičnoj evidenciji.

Poslovanje s inozemstvom

  • Martina Štorek: Državne potpore za zaštitu okoliša od 2020. do 2027. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Poslovanje s inozemstvom

    Martina Štorek: Državne potpore za zaštitu okoliša od 2020. do 2027.

    Cilj Europe je postati prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. U cilju postizanja te klimatske neutralnosti do 2050., Europska komisija predložila je i paket pod nazivom Spremni za 55% čiji je cilj smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990., a kojim se nastoji zakonodavstvo Europske unije (EU) uskladiti s postavljenim ciljem za 2030. U članku autorica potanje piše o načinu dodjele potpora za zaštitu okoliša i drugim specifičnostima vezanim uz zelenu preobrazbu gospodarstva EU.

Obvezno pravo

  • Vedran Jelinović: Dvojno iskazivanje kod ugovora o djelu i autorskih ugovora - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    Obvezno pravo

    Vedran Jelinović: Dvojno iskazivanje kod ugovora o djelu i autorskih ugovora

    U razdoblju dvojnog iskazivanja (5.9.2022. do 31.12.2023.) naručitelj je dužan u ugovoru o djelu i u autorskopravnom ugovoru dvojno iskazati ukupan iznos koji će biti isplaćen izvršitelju uz prikaz fiksnog tečaja konverzije (7,53450). S obzirom na dosadašnju praksu sukladno kojoj je iznos bio pretežito naznačen u pisanom ugovoru u bruto iznosu, u ovome članku daju se mogući primjeri ugovaranja naknade izvođaču odnosno autoru u razdoblju dvojnog iskazivanja te statusu ugovora sklopljenih prije obveze dvojnog iskazivanja.

EU fondovi

  • Dražana Halar: Pregled europskih fondova u višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2022

    EU fondovi

    Dražana Halar: Pregled europskih fondova u višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027.

    U tekstu autorica daje osnovne informacije o zajedničkom proračunu Europske unije te prikaz višegodišnjih financijskih okvira (VFO) u Europskoj uniji s osvrtom na prošli Višegodišnji financijski okvir 2014. - 2020. te novi Višegodišnji financijski okvir 2021. - 2027. Korišteni su službeni podaci europskih i nacionalnih institucija uključenih u taj proces, kao i primjeri iz dugogodišnjeg iskustva rada na poslovima vezanim uz fondove i programe Europske unije.

Pitajte TEB

  • Domagoj Zaloker: Primjena stope PDV-a na ugovornu kaznu iz Zakona o gospodarenju komunalnim otpadom
  • Dinko Lukač: Isplata paušalne naknade za prehranu
  • Ljubica Đukanović: Ugovaranje plaće direktoru menadžerskim ugovorom

TEB-ov Poslovni info br. 8/21

  • TEB-ov Poslovni info br. 8/21