Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.
Dvojno iskazivanje jedna je od obveza kod uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a trebala bi početi 5.9.2022. godine. Od toga datuma na računu izdanom potrošaču ukupni iznos računa mora biti iskazan u kunama i eurima uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 8. prosinca 2021. uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu, Odluke o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2022. i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu, donio i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. Stupanjem na snagu novog Zakona o proračunu od 1. siječnja 2022., koji u odnosu na raniji zakon drugačije uređuje procese vezane uz izvršavanje državnog proračuna, bilo je potrebno uskladiti postojeće odredbe važećeg Zakona o izvršavanju te propisati nove odredbe za koje obveza proizlazi iz novog Zakona o proračunu. S obzirom da se mijenjalo više od polovine odredbi do tada važećeg Zakona o izvršavanju, umjesto izmjena i dopuna istog, pristupilo se izradi novog zakona o izvršavanju.
Stoga je uz Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu na sjednici održanoj 27. svibnja 2022. Hrvatski sabor usvojio novi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. Stupanjem na snagu novog Zakona o izvršavanju, stavlja se van snage dotada važeći Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.
Autorice u članku daju pregled najznačajnijih promjena i novosti koje donosi novi zakon.
Potpora za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku: Zavod) je potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima: obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Potpora se može dodijeliti i za više nezaposlenih osoba ako će one zajednički osnovati i započeti s poslovanjem novog poslovnog subjekta, odnosno nastaviti s poslovanjem postojećeg poslovnog subjekta kojeg su preuzeli.
Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se u fiksnom i varijabilnom iznosu. Kada govorimo o evidentiranju primljenih iznosa potpore u poslovnim knjigama poduzetnika obveznika poreza na dobit, moramo naglasiti da se potpora za samozapošljavanje u računovodstvenom smislu tretira kao državne potpore. Državne potpore kod obveznika poreza na dobit moraju se evidentirati prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Iz zahtjeva nadležnih računovodstvenih standarda proizlazi se potpore za samozapošljavanje u poslovnim knjigama evidentiraju na dva različita načina ovisno o tome radi li se o fiksnom ili varijabilnom iznosu potpore. Radi činjenice da se fiksni iznos potpore za samozapošljavanje odnosi na podmirenje troškova poslovanja za prvih nekoliko mjeseci poslovanja subjekta, razvidno je da se u predmetnom slučaju radi o državnoj potpori koja se odnosi na pokrivanje specifičnih (namjenskih) rashoda te da bi taj dio potpore trebalo priznati u prihode razdoblja u kojem nastaju odnosni rashodi. S druge strane, varijabilni iznos potpore za samozapošljavanje odnosi se prvenstveno na nabavu dugotrajne i kratkotrajne materijalne te nematerijalne imovine subjekta. Radi navedenoga, varijabilni iznos potpore priznat će se u prihode u razdobljima i omjerima u kojima se priznaje trošak amortizacije te imovine, odnosno u razdoblju u kojem dolazi do utroška sirovine i materijala kao kratkotrajne materijalne imovine (zaliha).
Troškove posudbe vezane za stjecanje, izgradnju ili proizvodnju kvalificirane imovine obveznici MSFI-a obvezni su kapitalizirati, tj. uključiti u nabavnu vrijednost imovine. Obveznici HSFI-a nemaju obvezu kapitalizacije troškova posudbe, ali imaju mogućnost primjene.
Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima.
Dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava smatra se konačnim dohotkom. Za razliku od godišnjeg dohotka, konačni dohodak se ne može umanjiti za osobni odbitak, za taj dohodak nije moguće provesti poseban postupak niti je moguće podnijeti godišnju poreznu prijavu.
Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava. Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave, a mogu se priznati u izvješću koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
Dohotkom od imovinskih prava smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja imovinskih prava u roku kraćem od dvije godine od dana njegove nabave. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. Međutim, u određenim se slučajevima, propisanim Zakonom o porezu na dohodak, porez na dohodak ne plaća.
O navedenom, načinu utvrđivanja dohotka i iskazivanja u obrascu JOPPD pročitajte u navedenom članku.
Odlukom o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju ((Nar. nov., br. 37/22) uređeno je financiranje troškova korištenja stambenih jedinica u pojedinačnom smještaju za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine koje su napustile Ukrajinu od 24.2.2022. i došle na područje RH. Naime, vlasnicima stambenih jedinica koji su ustupili svoje nekretnine na korištenje navedenim osobama podmirivat će se, sukladno Odluci, troškovi korištenja stambenih jedinica.
Trošak korištenja stambene jedinice u pojedinačnom smještaju podmirivat će se vlasniku stambene jedinice jednom mjesečno, temeljem sklopljenog ugovora o najmu, a obuhvaća trošak najma prostora i trošak režija. Najviši iznos troškova korištenja stambene jedinice je 3.600,00 kn mjesečno.
Fizičke osobe kojima se temeljem sklopljenih ugovora o najmu s MUP-om podmiruju troškovi korištenja stambene jedinice, ostvaruju dohodak od imovine te su iste obveznici plaćanja poreza na dohodak po osnovi tako ostvarenog dohotka.
Promet nekretnina, koje se nalaze u RH, podliježe plaćanju prometnog poreza, odnosno podliježe oporezivanju PDV-om (25%) ili porezom na promet nekretnina (3%), što ovisi prvenstveno o vrsti nekretnine koja se stavlja u promet, ali i o poreznom statusu isporučitelja. Stoga je kod svakog prometa nekretnina potrebno odrediti da li će se u određenoj transakciji primijeniti odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina ili Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Svakim od ovih Zakona propisan je način oporezivanja ili moguća primjena poreznog oslobođenja. Ukoliko transakcija podliježe PDV-u, PDV se zaračunava na cjelokupni iznos nekretnine, uključujući i zemljište na kojemu se nekretnina nalazi, obzirom da se prema odredbama Zakona o PDV-u građevina i zemljište tretiraju kao jedinstvena cjelina na čiju isporuku se plaća PDV.
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisane su odredbe o oslobođenjima s pravom na odbitak pretporeza za isporuke izjednačene s izvozom. Tako su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji i organizacijama koje je osnovala EU, te isporuke dobara ili obavljanje usluga ostalim međunarodnim organizacijama. Oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije akreditirane u RH ostvaruje se kao izravno oslobođenje ili putem povrata poreza. Od 2020. godine omogućeno je diplomatskim i konzularnim predstavništvima te međunarodnim organizacijama sa sjedištem u RH podnošenje elektroničkog zahtjeva za povrat poreza.
Obveznici vođenja proračunskog računovodstva polugodišnje financijske izvještaje za 2022. godinu sastavljat će i predavati tijekom srpnja. U članku je dan kratak pregled obveznika sastavljanja i rokovi predaje financijskih izvještaja, osvrt na novi Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu te osvrt na najčešća pitanja i nedoumice u svezi Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i pitanja s kojima su se korisnici suočavali u procesu predaje kvartalnih financijskih izvještaja.
Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a od ove godine, izvještaji se predaju putem aplikacije Ministarstva financija Financijsko izvještavanje u sustavu proračuna i Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika - RKPFI.
Uporaba poslovnih kartica raširena je u primjeni i kod proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, budući da je i njima kao poslovnim subjektima, dozvoljeno za nabavu roba i usluga plaćanje putem poslovnih kartica (kreditnih i debitnih).
U ovome članku prikazuje se na koji način se te transakcije iskazuju u poslovnim knjigama te koja je dokumentacija potrebna za evidentiranje. Također prikazuju se i slučajevi kada se s poslovnim karticama podiže gotov novac na bankomatima, a daju se i neke napomene u vezi troškova reprezentacije kod proračuna i proračunskih korisnika.
Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo obvezne su sastaviti polugodišnji financijski izvještaj neprofitnih organizacija na Obrascu: PR-RAS-NPF i predati ga Fini do kraja srpnja.
Sve neprofitne organizacije koje u svojem sastavu imaju organizacijske dijelove (podružnice) a iste nemaju pravnu osobnost – svoj matični broj/OIB, podnose jedan Obrazac: PR-RAS-NPF na razini neprofitne organizacije. Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je predati u elektronskom obliku s ugrađenim kontrolama ili putem papirnatih obrazaca.
Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika platnog prometa bez uporabe novca. Obavlja se kompenzacijom (prijebojem), cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira potraživanja i obveza. Obrtnik ili slobodno zanimanje ne smije sklopiti ugovor radi obračunskog plaćanja dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.
U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan ukupan iznos isplaćene plaće radniku iskazati i u kunama i u euru na ispravi o isplati plaće, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Isprava o obračunu plaće treba sadržavati podatke propisane odredbama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine. Koju ispravu o isplati plaće poslodavac treba koristiti, kako treba iskazati dvojni iznos plaće u toj ispravi autor kroz primjere potanje piše u članku.
Društveno odgovorna javna nabava može biti alat za promicanje pravednih mogućnosti zapošljavanja i društvene uključenosti, osiguravanje prilika za društvenu ekonomiju u društvena poduzeća, promicanje dostojanstvenog rada, osiguravanje poštovanja socijalnih i radničkih prava, pristupačnost i dizajn za sve, poštivanje ljudskih prava i usmjerenost na pitanja etičke trgovine, pružanje visokokvalitetnih socijalnih/zdravstvenih/obrazovnih i kulturnih usluga i mnogo drugog. S ciljem poticanja naručitelja na primjenu društvenih elemenata u postupcima javnih nabava Europska komisija je 2020. godine izdala (na engleskom jeziku) priručnik naziva „Making socially responsible public procurement work: 71 good practice cases. Primjeri dobre prakse prikupljeni su u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2020. i to od naručitelja iz Europske unije, pa i šire, te je kao rezultat nastala kompilacija 71 primjera dobre prakse iz 27 zemalja. Primjeri iz ovog priručnika pokazuju da javna nabava može biti jaki alat za implementaciju javnih politika. Svrha ovog članka te primjera koji se obrađuju u ovom broju i koji će se obrađivati u sljedećim brojevima je pokazati javnim naručiteljima koliko se društvenih tema može riješiti koristeći postupke javne nabave.
Troškovi prijevoza na posao i s posla jedno je od materijalnih prava koje nije propisano Zakonom o radu, već se kao i druga materijalna prava uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Službenicima i namještenicima zaposlenim u državnim tijelima i javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla od 1.5.2022. ostvaruju pod uvjetima i na način propisan Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Temeljnim kolektivnim ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov. br. 56/22).
Pravo na naknada troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla ima zaposlenik pod uvjetom da je udaljenost od njegovog prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada najmanje dva kilometra koja se ostvaruje pod uvjetima i na način propisan čl. 52. KU-a i čl. 65. TKU-a. Pod poslom, na osnovu koga se ostvaruje pravo, smatraju se sve aktivnosti zaposlenika vezane uz radni odnos i sve aktivnosti na koje se zaposlenik obvezan odazvati kao i obveze sudjelovanja u tijelima upravljanja.
Udaljenost, za ostvarivanje prava na troškove prijevoza, je svaka pješačka ruta koja omogućuje sigurno kretanje pješaka od mjesta prebivališta odnosno mjesta boravišta sa koga zaposlenik dolazi do mjesta rada.
Zaposlenik ima prava na troškove prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla samo ako je udaljenost od njegovog prebivališta/boravišta do mjesta rada dva kilometra ili veća, a ukoliko je udaljenost od prebivališta/boravišta zaposlenika do mjesta rada manja od dva kilometra zaposlenik nema pravo na naknadu troškova prijevoza bez obzira da li ima organizirani bilo mjesni bilo međumjesni javni prijevoz.
Više o troškovima prijevoza na posao i s posla i pravu zaposlenika u državnim tijelima i javnim službama pročitajte više u tiskanom izdanju FIP-a.
Pitanje koje se pojavilo u upravnosudskoj praksi je, da li zaposleniku (državnom službeniku) pripada pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, kada je državna služba prestala na dan koji je zatražio službenik (radi prelaska kod drugog poslodavca), a službenik nije zatražio da u razdoblju do prestanka državne službe iskoristi preostali pripadajući mu dio godišnjeg odmora, odnosno njegov dio.
Predmet je razmatran u dva stupnja upravnog postupka, uz sudsku zaštitu u dva stupnja upravnog spora. Zbog višegodišnjeg trajanja drugostupanjskoga (žalbenog) stadija upravnog postupka, u međuvremenu je donesen novi Zakon o radu u kojem nije došlo do bitne promjene u sadržaju pravnih normi mjerodavnih za rješavanje ovog predmeta.
Donošenjem drugostupanjskoga (konačnog) rješenja Odbora za državnu službu dovršen je upravni postupak u navedenom službeničkom predmetu, te je službenik – u svojstvu tužitelja – pokrenuo upravni spor, protiv tuženika Odbora za državnu službu.
Upravni sud je, usvojivši tužbeni zahtjev tužitelja i reformacijskom presudom poništio drugostupanjsko rješenje Odbora za državnu službu, poništio prvostupanjsko rješenje Općinskog suda i sam riješio stvar, priznavši tužitelju pravo na naknadu umjesto korištenja 16 dana godišnjeg odmora.
Opširnije o navedenom primjer iz upravnosudske prakse pročitajte u tiskanom izdanju Fipa.
Nakon ulaska Republike Hrvatske (RH) u Europsku uniju (EU) carinjenje robe se može obaviti u bilo kojoj zemlji članici EU bez obzira na sjedište ili poslovni nastan uvoznika ili njegovog zastupnika. Roba koja je ocarinjena odnosno puštena u slobodni promet na području EU slobodno se kreće na cijelom carinskom području bez provođenja carinskih formalnosti. O mogućnostima carinjenja i pravilima postupanja u RH kao i nekim državama članicama EU, provođenju carinskih postupaka te novostima od 1.1.2023. autorica potanje piše u članku.
Za obavljanje djelatnosti turističke agencije potrebno je osnovati trgovačko društvo ili otvoriti obrt registriran za obavljanje djelatnosti turističke agencije, imati poslovni prostor (poslovnicu) osim u slučaju internet agencije, zaposliti najmanje jednog zaposlenog voditelja poslova u punom radnom vremenu. Prije početka pružanja usluga turističke agencije potrebno je dostaviti Ministarstvu turizma i sporta prijavu o početku pružanja usluga. Prilikom pružanja usluga, turistička agencija dužna je pridržavati se svih obveza propisanih Zakonom o pružanju usluga u turizmu.
Sastavljanje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave putem elektronskog sučelja i kao elektronske isprave započelo je u jesen prošle godine. Iako je od onda već prošlo više mjeseci, ipak je riječ o relativno novom postupku koji ima svoja pravila i ograničenja. Ovim člankom se praktično opisuje postupak kreiranja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u elektronskom obliku, u okviru sučelja eOvrha, kao i postupak dostavljanja zahtjeva za naplatu na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u Finu, također u elektroničkom obliku.
Da bi osobni podaci bili obrađivani zakonito,, obrada se mora temeljiti na jednoj od zakonskih osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka. Jedna od tih osnova je i privola. U praksi se javljaju pitanja o tome kako privola treba izgledati, odnosno je li svrha obrade dovoljno jasna ispitanicima, te može li ispitanik koji nije zadovoljan uslugom voditelja obrade prijaviti nadležnom tijelu da privola sadrži određene nedostatke, samo kako bi nanio štetu voditelju obrade. Odgovor na ova pitanja nalazi se u poštivanju načela obrade koje voditelj obrade mora biti u mogućnosti dokazati.