arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 5/2022

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Tamara Vrhovec Sekač: Kako financijski prebroditi nesigurna vremena?

Aktualno

  • Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Promjene u porezu na dodanu vrijednost - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Aktualno

    Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Promjene u porezu na dodanu vrijednost

    U Narodnim novinama br. 39 od 30.3.2022. objavljene su aktualne izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost. S izmjenama Zakona usklađene su i odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, koja su objavljene u Narodnim novinama br. 41 od 1.4.2022. Ovim je izmjenama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisano smanjenje stope PDV-a sa 25% i 13% na 5% za određena dobra i usluge, sa stupanjem na snagu od 1. travnja 2022.

  • Ana Zorić, Ivana Žepić: Osvrt na Prijedlog zakona o uvođenju eura i uređenje prijelaza na euro kao službenu valutu u RH - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Aktualno

    Ana Zorić, Ivana Žepić: Osvrt na Prijedlog zakona o uvođenju eura i uređenje prijelaza na euro kao službenu valutu u RH

    Autorice u članku daju pregled odredaba Prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH kojeg je Hrvatski sabor u prvom čitanju prihvatio 11.3.2022. Očekuje se da će Hrvatski sabor ovaj zakonski prijedlog usvojiti u drugom čitanju početkom svibnja, s primjenom od 1.1.2023.

    Prijedlogom zakona o uvođenju eura utvrđeno je pet osnovnih načela na kojima se temelje sve odredbe Prijedloga, a to su:  načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.

    Prijedlogom zakona su utvrđena opća pravila za preračunavanje kao i matematička pravila zaokruživanja kako bi se izbjegla bila kakva arbitrarnost prilikom primjene utvrđenih pravila. Osim toga, uređena je opskrba gotovim novcem eura od strane HNB-a za potrebe predopskrbe, kao i posredna predopskrba, pojednostavljena posredna predopskrba, opskrba početnim paketima kovanica eura, a posebno su uređene odredbe posvećene zamjeni gotovog novca kuna za gotov novac eura.

    Posebno su obrađene odredbe vezane za razdoblje dvojnog optjecaja, pravila postupanja u tom razdoblju, kao i iznimke vezane za postupanje u ovom razdoblju, te odredbe o dvojnom iskazivanju kada su iznosi istovremeno istaknuti u kuni i u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Prijedloga zakona.

    Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema tom načelu uvođenje eura ne smije utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi kuna.

    Osim toga, utvrđena su i opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira, nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca i dr.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Servisna djelatnost – računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Servisna djelatnost – računovodstveni i porezni aspekt

    Poduzetnik koji želi obavljati servisnu djelatnost mora imati u registraciji upisanu neku od djelatnosti popravaka i održavanja imovine prema NKD 2007. Za popravke čija je vrijednost veća od 500,00 kn serviser mora ispostaviti ponudu. Usluge servisa (popravka) imovine predmet su oporezivanja PDV-om. Usluge popravka pokretnih dobara obavljene ino poreznim obveznicima oporezuju se  prema sjedištu primatelja. Usluge popravka građanima ili drugim osobama koje nisu porezni obveznici s prebivalištem odnosno sjedištem izvan RH obavljene u RH oporezuju se u RH. Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima su porezno priznati rashod.

  • Domagoj Zaloker: Računovodstvene pogreške prethodnog razdoblja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Računovodstvene pogreške prethodnog razdoblja

    Računovodstveni postupak ispravljanja pogreški prethodnih razdoblja utvrđen je zahtjevima HSFI-a 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške te istoimenog MRS-a 8.  Zahtjevi MRS-a 8 u svezi postupka ispravljanja pogreški prethodnih razdoblja detaljniji su od onih navedenih u HSFI-u 3. Nema nikakve zapreke da obveznici HSFI-a primjenjuju odnosne zahtjeve MRS-a 8, što je i sukladno zahtjevu toč. 3.18. HSFI-a 3, a odnosi se i na primjenu svih ostalih standarda. Oba standarda svojim zahtjevima  utvrđuju da pogreške u financijskim izvještajima mogu nastati u vezi s priznavanjem, prezentiranjem ili objavljivanjem elemenata financijskih izvještaja. Moguće pogreške tekućeg razdoblja otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego što se financijski izvještaji odobre za izdavanje. Međutim, značajne pogreške se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdoblja i tada se te pogreške prethodnog razdoblja ispravljaju u usporednim informacijama prezentiranim u financijskim izvještajima za ta kasnija razdoblja. Značajne pogreške prethodnog razdoblja ispravljaju se retroaktivno u prvom setu financijskih izvještaja odobrenih za izdavanje nakon njezinog otkrivanja. Retroaktivno prepravljanje označava ispravljanje pogreške prethodnog razdoblja kao da se ona nije niti dogodila, a obavlja se samo ako je moguće odrediti učinak pogreške na prethodno razdoblje. Ako prilikom uočavanja pogreške prethodnog razdoblja poduzetnik procijeni da ona nije materijalno značajna, u smislu da utječe ili da bi utjecala na donošenje ekonomskih odluka koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, tada se ona može ispraviti u financijskim izvještajima razdoblja u kojem je uočena odnosno u tekućem razdoblju. To znači da u ovakvim slučajevima poduzetnik ne treba primijeniti zahtjeve retroaktivnog ispravljanja pogreške prethodnog razdoblja prema HSFI-u 3 i MRS-u 8. U slučajevima kada poduzetnik porezne efekte ispravka računovodstvene pogreške prethodnog razdoblja iskazuje u poreznim prijavama koje se podnose u sljedećem  razdoblju, tada se predmetni porezni učinak iskazuje kao odgođena porezna imovina ili obveza, ovisno o tome je li poduzetnik temeljem navedenoga dužan platiti razliku poreza na dobit ili poduzetnik ima pravo na povrat razlike prethodno plaćenog poreza na dobit. U slučajevima kada poduzetnik porezne efekte ispravka računovodstvene pogreške prethodnog razdoblja iskazuje u poreznim prijavama koje se podnose u tekućem razdoblju, tada se predmetni porezni učinak iskazuje kao kratkoročna obveza za porez na dobit ili kratkoročno potraživanje za više plaćeni porez na dobit, ovisno o tome je li poduzetnik temeljem navedenoga dužan platiti razliku poreza na dobit ili poduzetnik ima pravo na povrat razlike prethodno plaćenog poreza na dobit.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić : Konsolidirani financijski izvještaji za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić : Konsolidirani financijski izvještaji za 2021. godinu

    Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima kontrolu, a prikazuju financijski položaj i uspješnost grupe kao cjeline. U članku se navode i moguća izuzeća od obveze konsolidacije, a na primjeru se pojašnjavaju sami postupci pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja.

Porezi i doprinosi

  • Dinko Lukač: Drugi dohodak iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Drugi dohodak iz inozemstva

    Fizička osoba, rezident Republike Hrvatske (RH), može ostvariti i drugi dohodak iz inozemstva. Ovisno o vrsti ostvarenog drugog dohotka, isti može biti oporeziv ili u državi u kojoj je ostvaren ili u RH. U tekstu članka se kroz primjere pojašnjavaju obveze rezidenta kada ostvari drugi dohodak iz inozemstva, kada i koliko poreza treba platiti i kada treba izvijestiti nadležna tijela o obračunatim i uplaćenim javnim davanjima na JOPPD obrascu. Jednako tako pojašnjene su obveze rezidenta i u situaciji kada je porez obračunan u inozemstvu na ostvareni drugi dohodak te izvješćivanje na obrascu INO-DOH.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Obvezni postupci kod promjene stopa PDV-a od 1.4.2022. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Obvezni postupci kod promjene stopa PDV-a od 1.4.2022.

    Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost provedene su određene izmjene na području oporezivanja PDV-om, pri čemu je veći dio izmjena stupio na snagu s 1. travnja 2022., dok će se dio odredbi početi primjenjivati od 1. srpnja 2022. Najvažnija novost je izmjena odredbi čl. 38. Zakona o PDV-u i čl. 47. Pravilnika o PDV-u, kojima je propisano proširenje primjene snižene stope, odnosno smanjenje stope PDV-a sa 25% na 13% i na 5% za određena dobra i usluge od 1.4.2022. godine.

  • Željka Marinović: Uvoz i unos trošarinskih i duhanskih proizvoda u RH za osobne potrebe u putničkom prometu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Porezi i doprinosi

    Željka Marinović: Uvoz i unos trošarinskih i duhanskih proizvoda u RH za osobne potrebe u putničkom prometu

    Pravilnikom o oslobođenju od plaćanja PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih zemalja te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja uređuju se pravila za oslobođenje od PDV-a i trošarine na trošarinske i duhanske proizvode. U tekstu članku obrađeno je vrijednosno ograničenje za uvoz robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika, oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine na trošarinske i duhanske proizvode za osobne potrebe u putničkom prometu, u poštanskom prometu, u zračnom prometu, obračun uvoznih davanja u putničkom prometu kada količine ili vrijednosti premašuju propisane kriterije, te unos trošarinskih i duhanskih proizvoda za osobne potrebe iz drugih država članica Europske unije u Republiku Hrvatsku.

Proračunsko računovodstvo

  • Ana Polić: Planiranje i evidentiranje EU sredstava kod JLP(R)S-a i korisnika iz nadležnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Proračunsko računovodstvo

    Ana Polić: Planiranje i evidentiranje EU sredstava kod JLP(R)S-a i korisnika iz nadležnosti

    Do kraja 2020. odnosno do izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu  koji se primjenjuju od 1. siječnja 2021. sredstva koja su se ostvarivala od pomoći od institucija i tijela EU, kao i pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (EU sredstva) priznavala su se u prihode izvještajnog razdoblja u trenutku nastanka rashoda u provedbi projekta, dok su do trenutka priznavanja bila evidentirana kao obveze (za EU predujmove). U članku dani su primjeri evidentiranja EU prijenosa kod proračunskih korisnika i JLP(R)S-a. Dan je i primjer planiranja višegodišnjeg EU projekta za koji se predfinanciranje osigurava iz općih ili namjenskih prihoda i primitaka ili vlastitih prihoda JLP(R)S-a prema modelu kojeg je Ministarstvo financija dalo u Uputama za izradu proračuna JLP(R)S-a za 2020. – 2022., kao i uputa za naknadno postupanje (kod raspodjele rezultata).

Neprofitne organizacije

  • doc. dr. sc. Dragan Zlatović: Status i ovlaštenja tajnika neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Neprofitne organizacije

    doc. dr. sc. Dragan Zlatović: Status i ovlaštenja tajnika neprofitnih organizacija

    Tajnik je obično osoba koja organizira i obavlja sve administrativne uredske poslove, najčešće za rukovoditelje organizacijskih jedinica u pojedinoj pravnoj osobi, piše dopise, vodi poslovnu dokumentaciju, komunicira sa strankama i ostalim zaposlenicima, te organizira dnevni raspored osobe za koju radi (administrativni tajnik). Samostalno ili prema naputku, tajnik sastavlja, piše i uređuje dopise, zapisnike i drugu dokumentaciju. Priprema i pomaže pri organizaciji radnih sastanaka te pruža stručnu i administrativnu potporu prilikom pripreme materijala.

    Poslovni tajnik samostalno planira, organizira i vodi radne procese u tajništvu i pisarnicama. U radu je samostalniji i ima veću odgovornost od tajnika.

    U ovome članku pojašnjavaju se pojmovi tajnika i poslovnog tajnika te poslovi i ovlasti tajnika u neprofitnim organizacijama – udrugama, zakladama, javnim ustanovama, komorama i političkim strankama.

Plaće i naknade plaća

  • Sandra Pezo: Oporezivanje plaća koje se isplaćuju temeljem izvansudske nagodbe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Plaće i naknade plaća

    Sandra Pezo: Oporezivanje plaća koje se isplaćuju temeljem izvansudske nagodbe

    U praksi radnici često od poslodavca potražuju isplatu različitih potraživanja po osnovi plaće, naknade plaće, potpora, nagrada i drugih novčanih potraživanja na koja imaju pravo prema Zakonu o radu/izvorima radnoga prava. U smislu Zakona o radu, plaća i naknada plaće smatraju se plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Autorica u članku pojašnjava način na koji se obračunavaju doprinosi i porez na dohodak u slučaju kada se isplaćuju plaća, razlika plaće, naknada plaće ili drugo novčano pravo radnika na temelju izvansudske nagodbe ili nekog drugog akta, koji je pravno izjednačen s izvansudskom nagodbom, sklopljene između poslodavca i radnika.

  • Gordana Lončar: Obračun plaće HRVI-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Plaće i naknade plaća

    Gordana Lončar: Obračun plaće HRVI-a

    HRVI, osim prava na uvećani osobni odbitak, ostvaruju i pravo na umanjenje obveze poreza na dohodak od nesamostalnog rada razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti koju mogu koristiti u tijeku poreznog razdoblja pri isplati dohotka od nesamostalnog rada i/ili u godišnjem obračunu poreza na dohodak. Ako ostvaruju pravo na osobnu invalidninu, ove osobe imaju pravo i na uvećanje osnovnog osobnog odbitka propisanog za 100%-tnu invalidnost. Navedeno, uz primjere načina obračuna plaće HRVI-a, pojašnjava autorica članka.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Stalni sezonski radnici – isplata plaća i neoporezivih primitaka - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Plaće i naknade plaća

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Stalni sezonski radnici – isplata plaća i neoporezivih primitaka

    Pojam stalni sezonski radnik propisan je Zakonom o tržištu rada, ali i drugim zakonima (Zakonom o radu, Zakonom o mirovinskom osiguranju, Zakonom o doprinosima) pri čemu se kao jedna od karakteristika za navedene osobe ističe tzv. produženo mirovinsko osiguranje kojim njihovi poslodavci preuzimaju obvezu plaćanja mirovinskog osiguranja i za vrijeme dok ne rade, u pravilu do početka sljedeće sezone.

    Obračun plaće za navedene radnike se ne razlikuje od obračuna plaće za ostale radnike, a budući su u radnom odnosu ostvaruju i pravo ne isplatu neoporezivih materijalnih prava, sukladno izvoru radnoga prava.

    Putem mjere Stalni sezonac omogućena im je novčana pomoć, a poslodavcima se nadoknađuje cijeli/dio troška plaćenog za produženo MO.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres u 2022. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres u 2022.

    Godišnji odmor je jedno od prava iz radnog odnosa uređeno Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) na način da svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Pravo na godišnji odmor ima svaki radnik za svaku kalendarsku godinu. ZR-om su propisani samo minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati svaki poslodavac kod određivanja prava radnika na godišnji odmor.                   

    Osim pravo na godišnji odmor, ZR uređuje i najkraće trajanje i utvrđivanje godišnjeg odmora, ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor, rok stjecanja prava na puni i na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknadu plaće koja radniku pripada za vrijeme korištenje godišnjeg odmora i kako se ona određuje, naknada za neiskorišteni godišnji odmor, korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i njegovo prenošenje u sljedeću godinu te raspored korištenja godišnjeg odmora.

    Obveza poslodavca je da radniku osigura korištenje prava na godišnji odmor a ako bi poslodavac propustio to osigurati i ne bi se pridržava ZR-om propisanih minimalnih zahtjeva i pravila to može dovesti do prekršajne odgovornosti poslodavca.

    Radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu a maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, imaju pravo na godišnji odmor od najmanje pet tjedana (čl. 77. st. ZR-a.).

    Osobama s invaliditetom je za svaku kalendarsku godinu utvrđeno pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje pet tjedana jer ove osobe imaju trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja (čl. 12. st. 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom).

    ZR-om je izrijekom propisano da se pravo na godišnji odmor ostvaruje nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa, a ne neprekidnog rada. Neprekidnim radom za stjecanje prava na puni godišnji odmor smatra se trajanje radnog odnosa, a ne stvarno izvršavanje ugovorene obveze rada. Opširnije o pravu na godišnji odmor i regres u 2022. pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Rodiljni i roditeljski dopust s inozemnim elementom - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Rodiljni i roditeljski dopust s inozemnim elementom

    Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu, na vremenske i novčane potpore. Potpore koje pripadaju zaposlenim i samozaposlenim korisnicima su i rodiljni te roditeljski dopust kao i naknada plaće za vrijeme njihova korištenja.  U slučaju da je korisnik prethodno bio zaposlen u inozemstvu, određeni inozemni elementi utjecat će i na ostvarivanje njegovih prava u Republici Hrvatskoj, o čemu i piše autorica članka.

Javna nabava

  • Miroslav Matković: Uloga specijalista javne nabave u pripremi projektnih zadataka - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Javna nabava

    Miroslav Matković: Uloga specijalista javne nabave u pripremi projektnih zadataka

    Sastavni dio dokumentacije o nabavi intelektualnih i inženjerskih usluga je projektni zadatak. Njime se definira potreba za određenom uslugom, sadržaj pružanja usluge, opseg usluge i određuje željeni rezultat pruženom uslugom. Projektne zadatke pišu stručne osobe zaposlenici javnih i sektorskih naručitelja kojima su povjereni zadaci provedbe točno određenih aktivnosti kao dijela poslovanja naručitelja. Takve stručne osobe nisu nužno upoznate sa pravilima javne nabave. Iz tog razloga bitno je uključiti specijaliste javne nabave, certificirane osobe koje redovito provode postupke javne nabave, da provjere sadržaj projektnog zadatka u odnosu na preostali dio dokumentacije o nabavi.

Trgovina

  • Darko Marečić: Isticanje cijena i zaštita potrošača – pitanja i odgovori - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Trgovina

    Darko Marečić: Isticanje cijena i zaštita potrošača – pitanja i odgovori

    Dana 28.5.2022. godine na snagu stupa novi Zakon o zaštiti potrošača. U članku se kroz odgovore na pitanja pojašnjava primjena pojedinih odredbi novog Zakona s naglaskom na one odredbe koje na drugačiji način uređuju obveze trgovca i prava potrošača nego što je to bilo uređeno prethodno važećim zakonom.

Trgovačko pravo

  • Vedran Jelinović: Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Trgovačko pravo

    Vedran Jelinović: Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru

    Kako bi se hrvatski pravni okvir uskladio s Direktivom 2019/1511 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava, donesene su izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru (Nar. nov., br. 34/22). Tom Direktivom države članice su prije svega obvezne omogućiti osnivanje trgovačkih društava i upis podružnica u registar u potpunosti putem interneta, podnošenjem dokumenata ili informacija u elektroničkom obliku podnositeljima zahtjeva koji su građani Unije. Prilagodbu zahtjevima spomenute Direktive i vremenske granice važenja pojedinih instituta potrebno je promatrati kroz prizmu ovih dvaju propisa, ali i izmjena i dopuna Zakona o javnom bilježništvu, koji još nije stupio na snagu. O tome što se mijenja u pogledu uvjeta za članstvo u upravi i nadzornim tijelima odnosno za prokuriste i likvidatore, koje su nove obveze likvidatora u vezi arhiviranja poslovne dokumentacije, te što se i kada mijenja u postupku osnivanja na daljinu, samo su neke od tema o kojima pišemo u ovome članku.  

  • Nevenka Marković: Pregled važnijih izmjena i dopuna Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    Trgovačko pravo

    Nevenka Marković: Pregled važnijih izmjena i dopuna Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača

    Posljednje izmjene i dopune Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 32/22) donesene su prije svega radi usklađenja hrvatskog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2019/1023 o restrukturiranju i nesolventnosti, ali i radi unapređenje postojećih pravnih okvira u provođenju predstečajnog i stečajnog postupka. Usporedno s izmjenama i dopunama Stečajnog zakona i identičnih razloga, u istom broju Narodnih novina objavljen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Oba zakona stupili su na snagu 31.3.3022. godine. O tome što se mijenja u postupcima u tijeku, a što tek u onima koji se pokreću nakon toga datuma, pišemo u ovome članku.

EU

  • Antonija Ćurić: Načelo nenanošenja bitne štete okolišu u kontekstu EU projekata - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2022

    EU

    Antonija Ćurić: Načelo nenanošenja bitne štete okolišu u kontekstu EU projekata

    Uredbom o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost predviđeno je da se nijednom mjerom uključenom u plan za oporavak i otpornost ne smije nanijeti bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe o taksonomiji. U skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost, ocjenom planova za oporavak i otpornost trebalo bi osigurati da svaka mjera (tj. svaka reforma i svako ulaganje) u okviru plana bude usklađena s načelom nenanošenja bitne štete.

    Europska komisija dala je Tehničke smjernice kroz pet ključnih pitanja na kojima se temelji ocjena usklađenosti s ovim načelom. Smjernice su osmišljene kao pomoć nacionalnim tijelima pri izradi planova za oporavak i otpornost na temelju Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ovim člankom skrećemo pažnju privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu sa zahtjevima načela nenanošenja bitne štete okolišu i EU taksonomije.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Ida Dojčić: Nabavna vrijednost apartmana
  • Ljubica Đukanović: Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
  • Irena Slovinac: Tuzemni prijenos porezne obveze
  • Nikolina Bičanić: Imovina u pripremi i trenutak preknjiženja u uporabu

TEB-ov Poslovni info br. 5/21

  • Mladen Štahan: Uvođenje eura i vrijednost temeljnog kapitala
  • Domagoj Zaloker: Amortizacija ulaganja u tuđu imovinu u zakupu
  • Irena Slovinac: Obveze iznajmljivača u 2022.
  • Ida Dojčić: Prolazne stavke na računu
  • Jasminka Rakijašić: Umirovljenici kao članovi uprave
  • Dinko Lukač: O poreznoj zastari
  • Mirjana Paić Ćirić: Neoporezivi smještaj radnika
  • Nikolina Bičanić: Moraju li sve neplaćene prošlogodišnje obveze biti u ovogodišnjem proračunu/planu?
  • Vedran Jelinović: Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti
  • Ljubica Đukanović: Pravo na smještaj uz dijete na bolničkom liječenju