arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 4/2022

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • prof. psih. Iva Maksimović: Brižnost – tiha snaga potrebna svakoj organizaciji

Aktualno

  • Domagoj Zaloker: Novi (stari) rokovi za podnošenje GFI-a za 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Aktualno

    Domagoj Zaloker: Novi (stari) rokovi za podnošenje GFI-a za 2021.

    U Nar. nov., br. 22 od 23. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima koji je stupio na snagu dana 3. ožujka 2022. Nakon prestanka važenja Pravilnika razvidno je da će se godišnji financijski izvještaji i ostala dokumentacija poduzetnika za 2021. podnositi prema starim (kraćim) rokovima sukladno odredbama Zakona o računovodstvu.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Prodaja robe u komisiji - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Prodaja robe u komisiji

    Prodaja robe u komisiji je način prodaje robe kod kojeg kupac – komisionar prodaje proizvode ili robu komitenta – trgovca ili proizvođača u svoje ime a za njegov račun. U smislu propisa o PDV-u kada komisionar isporuči robu kupcu nastaju dvije isporuke: isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru.

  • Domagoj Zaloker: Događaji nakon datuma bilance - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Događaji nakon datuma bilance

    U razdoblju između datuma bilance pa do datuma na koji su financijski izvještaji od strane uprave odobreni za izdavanje mogu nastati određeni poslovni događaji koji se odnose na okolnosti koje su postojale na datum bilance. Prema zahtjevima HSFI-a 4 – Događaji nakon datuma bilance i MRS-a 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja, događajima nakon datuma bilance smatraju se oni događaji koji imaju povoljne ili nepovoljne posljedice, a koji su nastali između datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Događaje nakon datuma bilance možemo razvrstati na dvije vrste događaja: događaje koji potvrđuju okolnosti koje su postojale na datum bilance i koji zahtijevaju usklađivanje godišnjih financijskih izvještaja  te događaje koji potvrđuju okolnosti koje su nastale nakon datuma bilance i koji ne zahtijevaju usklađivanje godišnjih financijskih izvještaja.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom

    Društvo povezano sudjelujućim interesom (ili pridruženo društvo) je društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući interes, tj. ostvaruje značajan utjecaj, ali ne i kontrolu. Za računovodstveno postupanje s ulaganjima u društva povezana sudjelujućim interesom primjenjuju se zahtjevi MRS-a 28 – Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, odnosno HSFI-a 2 – Konsolidirani financijski izvještaji.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Sani Ljubunčić: Analiza regionalnih učinaka poticanja ulaganja u kontekstu nove Karte regionalnih potpora - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Sani Ljubunčić: Analiza regionalnih učinaka poticanja ulaganja u kontekstu nove Karte regionalnih potpora

    Smjernicama za regionalne potpore utvrđuju se pravila, u skladu s kojima države članice mogu dodjeljivati državne potpore poduzetnicima, radi doprinosa gospodarskom razvoju manje razvijenih područja unutar Europske Unije. Sukladno pravilima Europske Unije o državnim potporama Europska komisija je 24. studenog 2021. odobrila novu, hrvatsku „Kartu regionalnih potpora za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027.“, a na temelju odredbi novih revidiranih „Smjernica za regionalne potpore“ - Regional Aid Guidelines „RAG” (SL C 153 od 29. travnja 2021.). I nova Karta regionalnih potpora i revidirane Smjernice za regionalne potpore stupile su na snagu 1. siječnja 2022. U članku  autor pojašnjava što donosi nova Karta regionalnih potpora, uz analizu učinaka poticanja ulaganja, a koje u RH propisuje Zakon o poticanju ulaganja.

  • Željka Marinović: Novine u Pravilniku o trošarinama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    Željka Marinović: Novine u Pravilniku o trošarinama

    Izmjene i dopune Zakona o trošarinama zahtijevale su izmjene i dopune Pravilnika o trošarinama vezano uz provedbu postupanja novih trošarinskih obveznika i drugih sudionika trošarinskog postupanja. Novi instituti otvaraju mogućnost samostalnim malim proizvođačima alkoholnih pića kada isporučuju vino/međuproizvode/ostala pića koja se dobivaju vrenjem osim piva i vina u druge države članice EU koje također priznaju status samostalnih malih proizvođača alkoholnih pića da kod obračunavanja i plaćanja trošarine primjenjuju sniženu visinu trošarine. Da bi isti mogli ostvariti pravo na primjenu snižene visine trošarine moraju nadležnom carinskom uredu podnijeti prijavu u registar trošarinskih obveznika na elektroničkom obrascu PUR. Autorica teksta potonje piše i o drugim novinama u Pravilniku o trošarinama.

  • Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti za 2021. – obveznici poreza na dobit - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti za 2021. – obveznici poreza na dobit

    Osobe koje obavljaju drugu djelatnost temeljem koje su obveznici poreza na dobit, obveznici su plaćanja i doprinosa. Razdoblje druge djelatnosti je razdoblje u kojem je samostalna djelatnost imala obilježje druge djelatnosti, odnosno u kojem se obavljala uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po nekoj drugoj osnovi. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

    O utvrđenoj obvezi doprinosa po osnovi druge djelatnosti dužne su podnijeti izvješće na Obrascu PD-DOP o čijem načinu popunjavanja piše autorica članka.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Ispravak pretporeza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Ispravak pretporeza

    U skladu s propisima o PDV-u, porezni obveznik treba ispraviti odbitak pretporeza, ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promijene uvjeti na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza. Iznimno, pretporez se ne treba ispravljati u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, te kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u Obrascu PDV u razdoblju ispravka. U članku su pojašnjene odredbe o ispravcima pretporeza, sa primjerima izračuna pretporeza u korist državnog proračuna ili u korist poreznog obveznika.     

  • Andreja Sertić Tomiček: Mehanizmi rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    Andreja Sertić Tomiček: Mehanizmi rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji

    Rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem provodi se putem određenih mehanizama, a to su postupci zajedničkog dogovaranja u okviru ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te Arbitražna konvencija i Direktiva Vijeća EU 2017/1852, kao mehanizmi za rješavanje sporova unutar EU-a. U članku autorica donosi pregled mehanizama za rješavanje sporova između država članica, na kojima se temelje i pravila rješavanja sporova između Republike Hrvatske i drugih država članica EU-a, definirana Zakonom o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji.

  • mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Kriptovalute i porez na dohodak - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Kriptovalute i porez na dohodak

    Kriptovalute, zvane i virtualne ili digitalne valute, postoje samo online; njih ne izdaje niti nadzire središnja banka, niti bilo koja druga financijska institucija, iako u nekim zemljama se sve više teži k tome da se i taj dio trgovanja svede pod neke zakonske okvire.

    Jedan od načina na koji fizička ili pravna osoba može postati vlasnik kriptovalute je zamjenom neke od tzv. fiat valute za kriptovalutu na raznim internetskim portalima koji nude takvu uslugu, ali i na fizičkim „bankomatima“ za kriptovalute. Sve je više takvih bankomata i u Hrvatskoj, u većim gradovima, a popularnosti korištenja bitcoina pridonose i pojedini domaći poduzetnici koji ga prihvaćaju u internetskim plaćanjima turističkog smještaja, u maloprodajnim dućanima i sl.

    Na internetskoj stranici Crobitcoin posvećenoj bitcoinu pojašnjeno je nekoliko različitih načina kako se može nabaviti bitcoin.

    Valja voditi računa da se trgovanje kriptovalutama smatra financijskom transakcijom te se na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka. Pritom se dohodak utvrđuje kao razlika između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za ev. troškove trgovanja. U članku se, pored ostalog, navode izuzeća od obveze utvrđivanja dohotka, obrazlaže utvrđivanje dohotka u posebnim slučajevima stjecanja (npr. kupnjom od online trgovca, putem donacija, prodajom vlastite imovine za bitcoine), rudarenjem itd.

  • Jasminka Rakijašić: Isplata autorskih naknada nerezidentima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    Jasminka Rakijašić: Isplata autorskih naknada nerezidentima

    Pri isplati autorskih naknada nerezidentima (strancima), obračun poreza i doprinosa može biti različit. U kojim slučajevima se obračun radi prema tuzemnim propisima, a kada i na koji način prema međunarodnim ugovorima, predmet je obrade ovog članka.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Sezonski rad u poljoprivredi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Sezonski rad u poljoprivredi

    Način zapošljavanja na privremenim/povremenim poslovima u poljoprivredi propisan je Zakonom o tržištu rada, a način obračuna propisanih obveza Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima. Također se za svaku godinu utvrđuje i najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u

    Ugovor o radu sa sezonskim radnicima u poljoprivredi sklapa se svakodnevnim lijepljenjem kupona. Poslodavac je obvezan: platiti doprinose za MO (I. i II. stup) kupnjom vrijednosnog kupona u dnevnom iznosu (za 2022.) od 25,43 kn;  isplatiti najnižu dnevnu zaradu koja za 2022. iznosi 101,73 kn (neto), što se smatra drugim dohotkom te se obračunava porez (10%) i ev. prirez (doprinosi su plaćeni kupnjom vrijednosnog kupona).

    Porez na dohodak i prirez uplaćuju se do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je isplaćena plaća, a iskazuju se na Obrascu JOPPD do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata. Poslodavci mogu navedenim osobama neoporezivo isplatiti/osigurati smještaj i prehranu, uz iskazivanje u JOPPD.

Proračunsko računovodstvo

  • Hana Zoričić: Uvođenje eura - prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Proračunsko računovodstvo

    Hana Zoričić: Uvođenje eura - prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države

    Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji  preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice Europske unije u kojima je euro službena valuta. U srpnju 2020. RH je ušla u ERM II, a Vlada je donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. Potom je ustrojen Upravljački odbor i šest koordinacijskih odbora koji su zaduženi za provedbu svih aktivnosti iz Nacionalnog plana na operativnoj razini. Ministarstvo financija je, između ostaloga, glavni koordinator aktivnosti koje se provode u okviru Koordinacijskog odbora za prilagodbu opće države u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Osnovna zadaća Koordinacijskog odbora za opću državu jest omogućiti nesmetan prijelaz javnih financija i državne statistike na euro te osigurati da sva tijela koja su uključena u sektor opće države na vrijeme prilagode svoje informatičke i računovodstvene sustave za poslovanje u novoj valuti. U ovome tekstu pojašnjavaju se važnije aktivnosti koje će proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.

  • Nikolina Bičanić: Evidentiranje raspodjele rezultata u 2022. godini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Evidentiranje raspodjele rezultata u 2022. godini

    Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu  propisan je postupak utvrđivanja rezultata za određenu proračunsku godinu te da se rezultat ostvaren u jednoj proračunskoj godini raspodjeljuje u sljedećoj, u skladu s odlukom o raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz područja proračuna. Od 1. siječnja ove godine primjenjuje se novi Zakon o proračunu, koji, iako ne propisuje izričito tko i kada treba donijeti odluku o rasporedu rezultata i trenutak kada preneseni višak/manjak prihoda i primitaka iz prethodnog razdoblja treba uključiti u ovogodišnji proračun/financijski plan, ipak daje konkretne smjernice (i obvezu) za postupanje. U nastavku se pojašnjavaju neke odredbe Zakona o proračunu koje posredno uređuju postupanja s viškovima i manjkovima prihoda i primitaka, propisana pravila za korištenje pojedinih „vrsta“ prihoda i primitaka (općih, namjenskih i vlastitih) za pokriće rashoda i izdataka, odredbe koje uređuju izvršavanje proračuna/financijskih planova, a konačno i sastavljanje i evidentiranje odluka o rasporedu rezultata.

Neprofitne organizacije

  • Vesna Lendić Kasalo: Djelovanje i financiranje neprofitnih organizacija – odgovori na česta pitanja (2. dio) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Neprofitne organizacije

    Vesna Lendić Kasalo: Djelovanje i financiranje neprofitnih organizacija – odgovori na česta pitanja (2. dio)

    Zakonom o udrugamauređeno je osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici Hrvatskoj. Česta su pitanja koja Ured za udruge Vlade RH zaprima, a vezana su uz osnivanje i registraciju domaćih i stranih udruga, obavljanja gospodarske djelatnosti udruge, imovinu udruge, računovodstvo udruga i porezne i carinske propise koji se primjenjuju na udruge, nadzor nad radom udruga i u kojim okolnostima može doći do zabrane djelovanja udruge, druge obveze udruga ali i financiranje udruga iz javnih izvora. Na neka pitanja dani su odgovori u prošlome broju časopisa, a u ovome tekstu daju se još neka kako bi poslužila kao smjernice za postupanja samim udrugama ali i pravnim osobama koje udrugama dodjeljuju sredstva iz javnih izvora.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Izuzimanja za poduzetničke potrebe i za nepoduzetničke potrebe obrtnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Izuzimanja za poduzetničke potrebe i za nepoduzetničke potrebe obrtnika

    Nabavljena dobra i usluge za obavljanje obrtničke djelatnosti, obrtnik u svakodnevnom poslovanju može izuzimati i za vlastite (nepoduzetničke) potrebe ili koristiti za druge potrebe u obavljanju svoje djelatnosti, različite od onih za što su bile nabavljene. U članku autor na primjerima pojašnjava razliku između izuzimanja dobara i usluga u obrtu za nepoduzetničke potrebe i korištenja nabavljenih dobara i usluga za druge potrebe kod obavljanja obrtničke djelatnosti te evidentiranje u poslovnim knjigama i evidencijama.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Mjera HZZ-a u 2022. – skraćivanje radnog vremena - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Mjera HZZ-a u 2022. – skraćivanje radnog vremena

    Odobravanjem potpore skraćivanja radnog vremena poslodavcima u 2022. godini od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) nastoji se popraviti loše stanje u gospodarstvu, očuvati radna mjesta radnika te osigurati opstanak tvrtki u kojima ti radnici rade.

    O pravilima za dodjelu potpore skraćenog radnog vremena propisanim od Upravnog vijeća HZZ-a, obvezama poslodavaca i HZZ-a, iskazivanju potpore u obrascu JOPPD i drugim specifičnostima autor potanje piše u članku.

Radno pravo

  • Bernard Iljazović: Odgovornost državnih i lokalnih službenika za povrede službene dužnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Radno pravo

    Bernard Iljazović: Odgovornost državnih i lokalnih službenika za povrede službene dužnosti

    Institut odgovornosti za povrede službene dužnosti prije svega ima svrhu osigurati stručno i učinkovito obavljanje poslova, kao i etično ponašanje državnih i lokalnih službenika pri izvršavanju poslova u državnim tijelima, odnosno lokalnim jedinicama. Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. Ovisno o vrsti povrede izriču se odgovarajuće sankcije, odnosno kazne, a koje će po prirodi stvari biti veće kod teških povreda službene dužnosti. O vrstama povrede, tijelima za vođenje i provedbi postupka, te sankcijama, odnosno kaznama za povrede službene dužnosti teme su o kojima piše autor u ovome članku.

  • Ljubica Đukanović: Radno vrijeme i vođenje evidencije radnog vremena mobilnih radnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Radno vrijeme i vođenje evidencije radnog vremena mobilnih radnika

    Radno vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu, vremena vožnje i prekidi vožnje u tijeku ili u svezi s vožnjom u cestovnom prometu uređeno je Zakonom o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 75/13, 36/15 i 46/17; u nastavku: Zakon).

    U Zakon su prenijete Direktive Europskog parlamenta i Vijeća koje se odnose na djelatnost cestovnog prijevoza dok se Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća direktno primjenjuju i imaju prednost u primjeni u odnosu na Zakon.

    Zakon se primjenjuje na mobilne radnike koji sudjeluju u aktivnostima cestovnog prijevoza, vozače, kao i na samozaposlene vozače, a njime je propisano i da je mobilni radnik svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja zaposlenog u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika.

    Zakon  se primjenjuje na vozače vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.5 t, vozače vozila čija je dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3.5 t i na autobuse konstruirane ili trajno prilagođene za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača.

    Radno vrijeme mobilnog radnika je ono vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove.

    Opširnije o obvezama poslodavaca i mobilnih radnika kao i uređaja za bilježenje radnog vremena mobilnih radnika pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Digitalizacija postupka kontrole - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Digitalizacija postupka kontrole

    U okviru akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva Vlade RH u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje poduzete su aktivnosti koje su usmjerene na  pojednostavljenje postupaka koji se vode u Zavodu i njihovu digitalizaciju

    Digitalizacijom postupka kontrole detaljno je razrađen cjelokupni poslovni proces kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja, smanjeni su administrativni troškovi obveznika  i Zavoda, te skraćen postupak kontrole obveznika, što je i tema ovoga članka.

    Ističemo da se ovlaštene osobe obveznika, koje putem usluge u Lani trebaju uspostavljati e-dokumentaciju za  e-Kontrolu podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja i preuzeti izrađen e-Zapisnik, moraju prethodno registrirati u uslugu Lana na internetskom pregledniku putem poveznice https://lana.mirovinsko.hr/.

Javna nabava

  • Ante Loboja: Podugovaranje u javnoj nabavi – mišljenja i praksa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Javna nabava

    Ante Loboja: Podugovaranje u javnoj nabavi – mišljenja i praksa

    Gospodarski subjekt će u praksi najčešće samostalno podnijeti ponudu u postupku javne nabave, ako ispunjava uvjete i zahtjeve propisane u dokumentaciji, te ako može sam izvršiti ugovor. Međutim, ako je radi ispunjavanja propisanih uvjeta primoran povezati se s drugim subjektima ili zbog podjele rizika posla želi nastupiti s drugim subjektima i sl., tada mu na raspolaganju stoje različiti oblici udruživanja s drugim subjektima na tržištu (zajednica gospodarskih subjekata; angažman jednog ili više podugovaratelja; oslanjanje na sposobnost drugih subjekata na tržištu). U smislu javne nabave, podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. U ovome članku obrađuje se institut podugovaranja kroz mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te praksu Državne komisije i Visokog upravnog suda RH (podaci o podugovarateljima u ponudi, neposredno plaćanje, promjena podugovaratelja i uvođenje novih podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora, oslanjanje na sposobnost podugovaratelja).

Trgovina

  • Darko Marečić: Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Trgovina

    Darko Marečić: Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti

    U prosincu 2021. godine stupio je na snagu novi Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti kojim se osigurava provedba triju horizontalnih uredbi EU na kojima se temelji novi zakonodavni okvir u usklađenom zakonodavstvu u području slobode kretanja roba na unutarnjem tržištu EU. Ovim Zakonom propisuju se tehnički zahtjevi za proizvode i postupci ocjenjivanja sukladnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište ili se nalaze na raspolaganju na tržištu Republike Hrvatske, obveze proizvođača, ovlaštenih zastupnika, uvoznika i distributera s tim u svezi, uključujući i obveze označivanja proizvoda propisanim podacima i oznakama.

Trgovačko pravo

  • Nevenka Marković: Prestanak društva po skraćenom postupku - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2022

    Trgovačko pravo

    Nevenka Marković: Prestanak društva po skraćenom postupku

    Trgovačka društva svojstvo pravne osobe stječu upisom u sudski registar, a to svojstvo gube brisanjem iz sudskog registra. Da bi društvo bilo brisano iz sudskog registra potrebno je nad tim društvom provesti stečajni postupak ili likvidaciju. Ako se nad trgovačkim društvom ne provodi stečajni postupak, provodi se likvidacija, osim ako društvo prestaje pripajanjem, odnosno spajanjem s drugim društvom ili podjelom s razdvajanjem. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. uvedena je u naš pravni sustav mogućnost brisanja društva iz sudskog registra zbog prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Tim pravilima nastojalo se omogućiti članovima d.o.o.-a da donesu odluku o prestanku društva bez provođenja likvidacije i na taj način izbjegnu dugotrajniji postupak likvidacije. Stoga, radi shvaćanja osnovnih pravila skraćenog postupka bez likvidacije, autorica uspoređuje zakonska rješenja predviđena za prestanak društva odlukom članova društva u redovnom postupku sa zakonskim rješenjima o prestanku društva po skraćenom postupku (pretpostavke za prestanak, uloga registarskog suda, zaštita prava vjerovnika i završetak postupka te podjela imovine), te se ukazuje na prednosti odnosno nedostatke prestanka društva po skraćenom postupku.

Pitajte TEB

  • Dinko Lukač: Oporezivanje nagrade članu nadzornog odbora
  • Domagoj Zaloker: Priznavanje troškova kupnje brzih antigenskih testova na bolest COVID-19 na službenom putu
  • Vedran Jelinović: Nastavak rada člana uprave do polovice radnog vremena uz isplatu mirovine

TEB-ov Poslovni info br. 4/21