Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: „Svi kasne, ali nikad nada“

Aktualno

• Ljubica Đukanović: Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu - novine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Aktualno

  Ljubica Đukanović: Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu - novine

  Predloženim izmjenama i dopunama važećeg Zakona o radu mijenja se postojeći zakonodavni okvir kojim se mijenjaju mnogi instituti radnog zakonodavstva te se na novi način uređuju i uvjeti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Ugovor o radu, prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (u nastavku: Prijedlog zakona) moći će se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.

  Ugovor o radu na određeno vrijeme moći će se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, s tim da se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika ili obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.

  S istim radnikom smjeti će se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme,  čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.

  Pod uzastopno sklopljenim ugovorima o radu na određeno vrijeme, smatraju se ugovori o radu koji su sklopljeni uzastopno, bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji neće biti duži od tri mjeseca, neovisno o tome jesu li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca, ako se ti poslodavci smatraju povezanim poslodavcima.

  ZR se ujedno usklađuje s Direktivom (EU) 2019/1152 kojom je uređen prijelaz na drukčiji oblik zaposlenja, koja propisuje pravo radnika koji kod poslodavca radi najmanje šest mjeseci i kojem je završilo razdoblje probnoga rada, ako je bilo ugovoreno, da zatraži sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Sukladno Direktivi (EU) 2019/1152 predložena je dopuna čl. 13. ZR-a kojim su propisan uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.

  Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu usklađuje se s obvezom pružanja informacija iz Direktive (EU) 2019/1152 tako da se mijenja čl. 15. ZR-a prema kojem ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku morao sadržavati devet, a ne sedam obveznih podatke.

  Ugovor o radu za stalne sezonske poslove uređen je čl. 16. ZR-a koji se mijenja, a njime se uvodi definicija posla koji se obavlja sezonski i bitna obilježja takve vrste rada i djelatnosti u kojima se u pravilu takav rad pojavljuje.

  Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada se mijenja tako da se potpunije i jasnije određuje pojam rada na izdvojenom mjestu rada.

  Pored navedenih izmjena ZR se mijenjaju i dopunjuju mnogi instituti o čemu više pročitajte u našem tiskanom izdanju časopisa Financije, pravo i porezi br. 12.

• Marica Houška: Porezni postupci i uvođenje eura - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Aktualno

  Marica Houška: Porezni postupci i uvođenje eura

  U svrhu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u RH od 1.1.2023., došlo je do izmjena niza propisa, kako poreznih tako i ostalih propisa. Radi uvođenja eura bilo je potrebno izmijeniti nekoliko odredbi Općeg poreznog zakona, koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura, a kojima se iznosi propisani u kunama zamjenjuju sa iznosima u eurima. Izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi sadrži važnu promjenu u definiranju zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem i u načinu izračuna referentne stope (za izračun visine kamatne stope), jer je ovaj Zakon implementirao Direktivu 2011/17/EU od 16. veljače 2011. o suzbijanju kašnjenja s plaćanjem u poslovnim transakcijama. Zakon o obveznim odnosima osim kamatne stope za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, koja je u iznosu identična onoj iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, propisuje kamatnu stopu i „za ostale odnose“, a ovu stopu primjenjuje primjerice i država kada duguje ili naplaćuje porez.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika za 2022. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika za 2022.

  Na kraju poslovne godine računovodstvo treba popisati svu imovinu i obveze, uskladiti potraživanja i obveze s dužnicima, vjerovnicima, kreditorima i dr. osobama, provjeriti početna stanja, sastaviti i provjeriti ranije sastavljene obračune (amortizacije, revalorizacije, rezerviranja, vrijednosnih usklađenja, kamata, plaća, kalkulacija i dr.), provjeriti i uskladiti analitičke evidencije s glavnom knjigom, i dr.

• Domagoj Zaloker: Otvaranje poslovnih knjiga u eurima na dan 1.1.2023. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Otvaranje poslovnih knjiga u eurima na dan 1.1.2023.

  Poduzetnici će na dan 1.1.2023. pomoćne knjige (salda-konti kupaca i dobavljača, robno-materijalno knjigovodstvo, analitika osnovnih sredstava i dr.) otvoriti u eurima na način da se stanja u tim knjigama utvrđena u kunama na dan 31.12.2022. preračunaju u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Što se tiče tehnike preračunavanja stanja u pomoćnim knjigama na 1.1.2023., uputno bi bilo preračun obaviti primjenom fiksnog tečaja konverzije na analitičke stavke najniže kategorije. To znači da bi se fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje trebala primijeniti na svaki pojedini izlazni i ulazni račun, na nabavnu vrijednost jednog komada robe ili sirovina i materijala na zalihi, na nabavnu vrijednost i ispravak vrijednosti svakog pojedinog predmeta dugotrajne imovine. Vrijednost analitičkih stavaka više kategorije u eurima utvrditi će se zbrajanjem preračunanih stavaka najniže kategorije. U trenutku kada poduzetnici u poslovnim knjigama 2022. provedu knjiženja svih poslovnih događaja koji se odnose na 2022. te po sastavljanju zaključne bilance za 2022., negdje tijekom siječnja ili veljače 2023., obavit će se i prijenos početnog stanja svih konta glavne knjige. Prijenos početnog stanja glavne knjige na dan 1.1.2023. obavlja se na način da se zaključna salda glavne knjige u kunama na dan 31.12.2022. preračunaju u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona. Utvrđene razlike između stanja u pomoćnim knjigama i glavne knjige usklađuju se na kontima glavne knjige na teret rashoda ili u korist prihoda. 

• Irena Slovinac: Plaćanje gotovim novcem i blagajničko poslovanje od 1.1.2023. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Plaćanje gotovim novcem i blagajničko poslovanje od 1.1.2023.

  Od 1.1.2023. sva plaćanja moraju se obavljati u eurima, a iznimno od 1.-14.1.2023. prilikom plaćanja gotovim novcem istodobno se koriste kuna i euro. U razdoblju dvojnog optjecaja obveznici fiskalizacije mogu blagajnički maksimum odrediti u četverostrukom iznosu. Kako postupiti kod stavljanja eura u optjecaj, prijenosa stanja novca u novu knjigu blagajne, te isplata i uplata gotovog novca iz/u blagajne poslije 1.1.2023., pojašnjavamo kroz primjere u članku.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Godišnje usklađenje PDV-a za 2022. kod poduzetnika i proračunskih korisnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Godišnje usklađenje PDV-a za 2022. kod poduzetnika i proračunskih korisnika

  Zakonom o PDV-u je propisana  obveza godišnjeg usklađenja obveze i pretporeza u prijavi PDV-a koju obveznici PDV-a sastavljaju za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Stoga su porezni obveznici u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2022. obvezni napraviti sva usklađenja i ispravke koje se odnose na tu kalendarsku godinu. Isto su obvezni napraviti i poduzetnici koji prestaju s poslovanjem. Porezni obveznik koji prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja. Navedeno su obvezni napraviti i porezni obveznici koji su obavljali isključivo oporezive isporuke dobara i usluga, a počinju obavljati isključivo isporuke dobara i usluga oslobođene PDV-a u roku iz čl. 85. st. 6. Zakona o PDV-u za ono razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do promjene. Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (posljednji mjesec ili tromjesečje) napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu, kao što su ispravci pretporeza za dugotrajnu imovinu, usklađenje postotka (%) podjele pretporeza u odnosu na privremeni postotak (%) za tekuću godinu, utvrditi obvezu PDV-a po manjkovima dobara utvrđenim po inventuri, napraviti ispravke pogrešaka iz ranijih razdoblja oporezivanja itd.

• Domagoj Zaloker: Izlazak iz registra obveznika PDV-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Domagoj Zaloker: Izlazak iz registra obveznika PDV-a

  Porezni obveznici iz registra obveznika PDV-a mogu izaći po smanjenju godišnje vrijednosti isporuka dobara i usluga ispod propisanog praga od 300.000,00 kn ili trajnim prestankom obavljanja djelatnosti. Izlazak iz registra obveznika PDV-a temeljem smanjenja vrijednosti isporuka može se obaviti isključivo početkom svake kalendarske godine, nikako tijekom kalendarske godine.

  Porezni obveznik koji se u registar obveznika PDV-a upisao ispunjenjem zakonskih uvjeta o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa propisanog čl. 90. st. 1. Zakona, odnosno do 300.000,00 kn, i da ne želi i dalje biti u registru obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Ako su prilikom izlaska poreznih obveznika iz registra obveznika PDV-a zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom i Pravilnikom, porezni obveznici su dužni obaviti i ispravak pretporeza odbijenog prilikom nabave dugotrajne materijalne imovine, kao i nabavljenih zaliha koje se nalaze u posjedu poreznog obveznika na dan 31.12. Porezni obveznik koji izlazi iz registra obveznika PDV-a trajnim prestankom obavljanja gospodarske djelatnosti, nema obvezu obavljati ispravak pretporeza nego obračunava PDV na  svu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu koja preostane.

• Ružica Krizmanić: Pravilnik o dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Ružica Krizmanić: Pravilnik o dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

  U Narodnim novinama br. 125 od 26.10.2022. objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ovim Pravilnikom, koji stupa na snagu 1. siječnja 2023., propisan je četverostruki iznos blagajničkog maksimuma koji obveznik fiskalizacije može odrediti za vrijeme dvojnog optjecaja, a vezano za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Isto tako, Pravilnikom se pobliže određuje organizacijski dio obveznika fiskalizacije vezan za blagajnički maksimum.

• Gordana Lončar: Učenici i studenti – utjecaj najavljenih izmjena propisa o porezu na dohodak na njihov status - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Učenici i studenti – utjecaj najavljenih izmjena propisa o porezu na dohodak na njihov status

  U Hrvatskom saboru je prošlo prvo čitanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu  na dohodak koji će se odraziti i na učenike i studente, i to kao na uzdržavanu djecu, ali i na primitke koje ostvaruju radom preko učeničkih i studentskih udruga, što je i tema ovoga članka.

  Pritom moramo razlikovati iznos do kojega se učenik/student može smatrati uzdržavanim djetetom, s jedne strane, te iznos do kojega primici koje učenik/student ostvari radom preko učeničkih/studentskih udruga ne podliježu oporezivanju, s druge strane. Prema najavljenim izmjenama, o čemu piše autorica članka, doći će do povećanja oba iznosa i to do povećanja:

  • iznosa do kojega se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, uključujući i učenika/studenta (prvim danom od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak - stupanje na snagu predviđeno tijekom prosinca 2022.),
  • neoporezivog iznosa primitaka koje student može ostvariti radom preko učeničkih i studentskih udruga (najavljenim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023.).

• Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Ines Tomić Dukši, Štefica Oštrec Čunčić: Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

  U Narodnim novinama br. 133 od 11.11.2022. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, kojima su pojašnjene izmijenjene odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vezano uz primjenu sniženih stopa PDV-a od 1.10.2022., te su propisani novi obrasci koji će se primjenjivati od dana uvođenja eura, dakle od 1.1.2023. Najvažnije promjene propisane izmjenama Pravilnika, koje su stupile na snagu 12. studenoga 2022., odnose se na propisivanje detaljnih odredbi o primjeni stope PDV-a od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore koji se više od 50% koriste za stanovanje te javne i druge zgrade koje se više od 50% koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Od promjena koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023. kao najvažnije nameću se odredbe o promjeni PDV obrazaca i evidencija, od kojih se najveće izmjene odnose se na Knjigu izdanih (izlaznih) računa, Knjigu primljenih (ulaznih) računa te prijavu PDV-a, kojima se zbog uvođenja stope PDV-a od 0% mijenja i struktura, a samim time i način popunjavanja.

• Sandra Pezo: Isplata nagrade za radne rezultate - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Isplata nagrade za radne rezultate

  Od 1.12.2018., izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, omogućena je neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do iznosa 5.000,00 kn godišnje. Taj je iznos od listopada 2022. povećan na 7.500,00 kn godišnje. Poreznim propisima se ne propisuju kriteriji i uvjeti za isplatu te nagrade, stoga je na poslodavcima da utvrde kriterije i uvjete za isplatu istih.

  O navedenom, načinu obračuna kada je nagrada utvrđena u neto/bruto iznosu, izvješćivanju na JOPPD obrascu i dr. detaljnije možete pročitati u članku.

• mr. sc. Ida Dojčić: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2022. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2022.

  Troškovi promidžbe i reprezentacije, uključujući dane donacije i sponzorstva, uobičajeni su rashodi poslovanja, evidentirani u knjigovodstvu poduzetnika. Međutim, obzirom na njihovu specifičnost, regulirani su poreznim propisima na način da je zakonodavac propisao uvjete i vrijednosna ograničenja tih izdataka priznatih u porezne svrhe. Troškovi promidžbe (reklamiranja) poreznog obveznika ili njegovih proizvoda (usluga) uglavnom su u potpunosti porezno dopustiv rashod. Međutim, kada poreznom obvezniku i u svrhe promidžbe nastanu troškovi koji se u smislu poreznih propisa smatraju reprezentacijom, za dio tih troškova se uvećava osnovica poreza na dobit. U slučaju danih donacija, bez obzira radi li se o donaciji u novcu ili u materijalnoj imovini, propisane su namjene za koje se može darivati, kao i iznosi do kojih se može ići u iskazivanju tih rashoda. Za razliku od donacija, kod sponzoriranja nema vrijednosnih ograničenja kao ni određenja osoba s kojima se ugovor o sponzorstvu može sklopiti. U članku se pojašnjava koji će oblik ovakvih poslovnih aktivnosti i uz koje uvjete biti porezno dopustiv rashod za 2022. godinu, te kakav je porezni tretman ovakvih isporuka prema odredbama o oporezivanju PDV-om.

• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Božićnice, darovi djeci i darovi u naravi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Božićnice, darovi djeci i darovi u naravi

  Pravo na isplatu prigodnih nagrada, dara djeci i dara u naravi može biti regulirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su vrste i iznosi koje poslodavci mogu neoporezivo isplatiti isključivo svojim radnicima. Dakle, poslodavci, ako nemaju ništa regulirano i ako nisu potpisnici kolektivnih ugovora ili ne primjenjuju KU čija je primjena odlukom ministra rada proširena, niti ne moraju isplaćivati navedene nagrade.

  Međutim, ako je to propisano nekim od izvora radnoga prava tada su obvezni isplatiti u iznosima koji su navedeni aktom. Budući su od 1. listopada 2022. povećani iznosi koje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima za prigodne nagrade, dar djeci i dar u naravi, poslodavci mogu svojim aktom propisati taj povećani iznos i, uzimajući u obzir iznos koji su isplatili do 30.9.2022., isplatiti razliku do propisanih neoporezivih iznosa.

  O božićnice/dara djeci potrebno je izvijestiti PU na obrascu JOPPD, dok ta obveza pri davanju dara u naravi nije propisana.

  O navedenom, na praktičnim primjerima, možete pročitati u navedenom članku.

• Dinko Lukač: Izvoz dobara - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Izvoz dobara

  Izvoz dobara iz Republike Hrvatske (RH) u treću zemlju oslobođen je od PDV-a ako su ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost. I obavljene usluge koje su izravno povezane s izvozom dobara također su oslobođene od PDV-a. Izvoznik je osoba koja je dužna podnijeti izvoznu carinsku deklaraciju (ICD) te dokumentaciju za izvozno carinjenje izvoznom carinskom uredu. Da je obavljen izvoz izvoznik (porezni obveznik) dokazuje carinskom deklaracijom (elektronskom ili papirnom). Deklarant podnosi ICD uporabom sustava elektroničke razmjene podataka, koristeći ECS sustav (engl. Export Control System) tj. automatizirani sustav izvoza. Poruka IE 599 je poruka koja se generira iz ECS sustava tek nakon što je carinska služba potvrdila istup robe iz carinskog područja Europske unije (EU). Oslobođenje od PDV-a primjenjuje se kod redovnog izvoza, za poslove u nizu u okviru izvoznih transakcija, te kod izvoza dobara putem poštanskih pošiljki, putem posrednika ili pak putem putničkog prometa.

  U tekstu članka kroz praktične primjere potanje se piše o oslobođenju od PDV-a prilikom izvoza dobara te iskazivanju u poreznim prijavama i poslovnim knjigama poreznog obveznika.

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu

  Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja obuhvaćaju kontrolne postupke i usklađivanja koji se provode u računovodstvu prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i obavljanje godišnjeg popisa imovine i obveza kojim se utvrđuju stvarna stanja imovine i obveza i prema njima usklađuju knjigovodstvena, sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine. O godišnjem popisu za 2022. pisano je u prošlom broju FIP-a, a u ovome članku podsjeća se na kontrolne postupke i usklađivanja, s osvrtom na specifičnosti knjigovodstvene dokumentacije i evidencija koje će se pojaviti na prijelazu 2022./2023. godine zbog prelaska na euro od 1. siječnja 2023.

Neprofitne organizacije

• Krešimir Vranar: Pripremne radnje za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Neprofitne organizacije

  Krešimir Vranar: Pripremne radnje za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija

  Kako bi neprofitne organizacije pravodobno sastavile kvalitetne godišnje financijske izvještaje, trebaju obaviti određene pripremne radnje, a između ostaloga to je i obvezan godišnji popis imovine i obveza, prema kojem se usklađuju knjigovodstvena stanja. U ovome članku autor pojašnjava ostale pripremne radnje za sastavljanje godišnjih izvještaja.

Poslovanje obrtnika

• Irena Slovinac: Poslovne knjige i evidencije kod prelaska na euro - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Poslovanje obrtnika

  Irena Slovinac: Poslovne knjige i evidencije kod prelaska na euro

  Obrtnici su od 1.1.2023. obvezni voditi nove poslovne knjige i sve iznose u njima iskazivati u euru.

  Kako prenijeti stanja dugotrajne imovine, neplaćene odnosno nenaplaćene račune u poslovne knjige za 2023. godinu, te kako evidentirati primitke i izdatke i druge poslovne događaje u 2023. kod obrtnika obveznika poreza na dohodak u članku pojašnjavamo kroz niz primjera.

  Svi računi i druge isprave od 1.1.2023. izdaju se u eurima, a na računima izdanim potrošačima ukupni iznos računa mora biti dvojno iskazan.

• mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Podnošenje izvješća o paušalnom dohotku na obrascima PO- SD- Z i PO- SD za 2022. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Poslovanje obrtnika

  mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Podnošenje izvješća o paušalnom dohotku na obrascima PO- SD- Z i PO- SD za 2022. godinu

  Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, a nisu upisane u registar obveznika PDV-a, mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza, ako im ukupni godišnji primici u poreznom razdoblju nisu veći od 300.000,00 kn. Pritom se konačna porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na obrascu PO-SD-Z.

  Autorica u članku obrazlaže uvjete koji moraju biti zadovoljeni u slučaju paušalnog oporezivanja, paušalno oporezivanje poljoprivrede te domaće radinosti,  slučajeve ostvarenja primitaka iznad 300.000,00 kn, na utjecaj početka obavljanja djelatnosti temeljem koje se dohodak utvrđujem prema poslovnim knjigama na paušalni obrt, obrazlaže utvrđivanje broja mjeseci obavljanja djelatnosti, obvezu izdavanja računa, izračun dohodovnog razreda na praktičnim primjerima, utjecaj državnih potpora na paušalno oporezivanje i dr.

Plaće i naknade plaća

• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Jasminka Rakijašić: Isplata plaća od 1. siječnja 2023. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Plaće i naknade plaća

  mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Jasminka Rakijašić: Isplata plaća od 1. siječnja 2023.

  Od 1. siječnja 2023. euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Stoga će se i plaće koje će se isplaćivati nakon tog datuma isplaćivati u eurima, a za većinu poslodavaca to će biti već plaće za prosinac 2022. godine. Nadalje, kod plaća koje će se obračunavati za siječanj 2023. i nadalje, treba uzeti u obzir i nove propisane osnovice za obračun doprinosa za 2023., kao što su najniža i najviša mjesečna osnovica te osnovice za članove uprave. Također, propisan je i novi iznos minimalne plaće za 2023. godinu.

Radno pravo

• Vedran Jelinović: Proširena primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – pitanja i odgovori - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Radno pravo

  Vedran Jelinović: Proširena primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – pitanja i odgovori

  Primjena četvrtih i petih izmjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo proširena je Odlukom ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. počevši s 1.11.2022.

  U ovome članku dajemo odgovore na učestala pitanja iz prakse koja se tiču proširene primjene Kolektivnom ugovoru te se daje prikaz plaće i drugih materijalnih prava koja se isplaćuju sukladno njegovim odredbama, s posebnim naglaskom na članove uprave i direktore, budući da se i najviše upita odnosi na njihov status. Također, s obzirom na neujednačenu praksu u članku se daje poseban osvrt i na ključno pitanje što je mjerodavno za proširenu primjenu–upis u registar i/ili klasifikacija po NKD-u i/ili faktično obavljanje djelatnosti?

• Vedran Jelinović: Državne i javne službe – pregled nove osnovice za izračun plaće, božićnice i dara djetetu za 2022., te materijalnih prava u eurima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Radno pravo

  Vedran Jelinović: Državne i javne službe – pregled nove osnovice za izračun plaće, božićnice i dara djetetu za 2022., te materijalnih prava u eurima

  Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike i Dodatkom I. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike utvrđene su nove osnovice za izračun plaće službenika i namještenika u tim službama počevši s plaćom za listopad 2022. koja se isplaćuje u studenom 2022. pa nadalje. Počevši od 1.1.2023. primjenjuje se nova osnovica iskazana u eurima. Uz novu osnovicu, spomenutim dodacima utvrđeni su iznosi božićnice i dara djetetu za 2022. i 2023., te regresa za 2023. godinu. Uz pregled tih primanja, u ovome članku daje se pregled i drugih materijalnih prava po kolektivnim ugovorima za državne i javne službe, preračunatih u eure.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Plan nabave za 2023. – pitanja i odgovori - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Plan nabave za 2023. – pitanja i odgovori

  Izrada, objava i ažuriranje plana nabave dio je procesa planiranja nabave za proračunsku ili poslovnu godinu. U ovome članku dajemo odgovore na neka od čestih pitanja u praksi u vezi s obvezom donošenja te izmjene i dopune plana nabave.

Ovršno pravo

• Sandra Cindrić: Zaštićeni računi poslovnih subjekata - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Ovršno pravo

  Sandra Cindrić: Zaštićeni računi poslovnih subjekata

  U ovome članku autorica pojašnjava može li i kako poslovni subjekt zaštititi određena sredstva od ovrhe, odnosno na koji način poslovni subjekt otvara zaštićeni račun (kada isti ide u Finu, a kada u poslovnu banku). Prije odgovora na to pitanje, a sve radi lakšeg razumijevanja, u članku se daje odgovor na pitanje s kojim se pojedini obrtnici susreću, a odnosi se na provedbu ovrhe po svim njihovim računima, i privatnim i poslovnim bez obzira radi li se o obvezni koja je proizašla iz obavljanja djelatnosti ili se radi o privatnoj obvezi.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta

  Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 do 85/22; u nastavku: Zakon)  propisano je pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore koje roditelj koji na temelju zapošljavanja ili samo zapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja može ostvariti.

  Zaposleni i samo zaposleni roditelj u okviru prava propisanih Zakonom ima pravo i na rodiljni i roditeljski dopust te pravo na naknadu plaće za vrijeme korištena rodiljnog i roditeljskog dopusta.

  Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad zbog korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta određuje se primjenom odredbama Zakona, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 do 98/19; u nastavku: ZOZO) i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov. br. 49/14 - 90/22); u nastavku: Pravilnik), a obračunava ju i isplaćuje neposredno korisniku Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO) ako posebnim sporazumom između HZZO-a i poslodavca nije drukčije određeno.

  Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena do 6 mjeseci života djeteta, zaposleni  ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a.

  Za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i rada s polovicom punoga radnog vremena nakon šest mjeseci života djeteta, zaposleni roditelj i samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene za rodiljni dopusta koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (7.500,13 kn), u trajanju od 6 mjeseci, počevši od 1.8.2022., odnosno prvoga dana korištenja prava iza tog dana (čl. 24. st. 3. Zakona).

  Više o naknada plaće za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Financije pravo i porezi broj 12.

Mirovinsko osiguranje

• Ljiljana Marušić: Ostvarivanje mirovine iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 12/2022

  Mirovinsko osiguranje

  Ljiljana Marušić: Ostvarivanje mirovine iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja

  Uvjete za stjecanje prava, postupak i način određivanja mirovina i drugih prava iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti uređuje Zakon o mirovinskom osiguranju. U razdoblju do 2030. postupno se izjednačavaju uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za muškarce i žene.

  Visina mirovine proporcionalna je dužini mirovinskog staža i visini plaća u radnom vijeku, a umanjuje se u slučaju ostvarivanja prijevremene starosne mirovine/povećava ako se mirovina ostvari nakon dobi propisane za starosnu mirovinu. Ipak, s obzirom na postupno mijenjanje uvjeta za ostvarivanje mirovine, datum ostvarivanja prava ponekad može trajno povoljno ili nepovoljno utjecati na visinu mirovine.

  To važi i za osiguranike obveznog II. stupa mirovinskog osiguranja koji tijekom postupka stjecanja prava na mirovinu odlučuju hoće li mirovinu ostvariti samo iz I. stupa ili kombiniranu mirovinu iz oba stupa.

  1. siječnja 2023. stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojima se povećava obiteljska mirovina i najniža mirovina za sadašnje i buduće korisnike, te se uvodi mogućnost da se uz osobnu prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu koristi i dio obiteljske mirovine. Također se znatno povoljnije određuje starosna mirovina za starije/dugogodišnje osiguranike, što će osiguranike potaknuti da nastave raditi i nakon propisane dobi, jer će tada ostvariti znatno veću mirovinu.

  O svemu navedenom možete detaljno pročitati u navedenom članku.

Pitajte TEB

• Vedran Jelinović: Preračunavanje temeljnog kapitala trgovačkih društava iz kuna u eure
• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Plaća preminulog radnika – obračun obveza
• Domagoj Zaloker: Nabava kukuruza od fizičke osobe rezidenta druge države članice
• Irena Slovinac: Isporuka malog poreznog obveznika u EU

TEB-ov Poslovni info br. 12/21

• TEB-ov Poslovni info br. 12/21