Financije, pravo i porezi 8/2021
Neprofitne organizacije
Bernard Iljazović: Volontiranje u Republici Hrvatskoj
U današnjem društvenom uređenju volontiranje zauzima sve značajniju ulogu u dobrobiti i napretku društvene zajednice, kao i promicanju temeljnih ljudskih vrijednosti. Volonterizam kao oblik participacije građana predstavlja značajan pokretač društvenih promjena kojim se utječe na poboljšanje kvalitete života građana stvaranjem boljih i pravednijih životnih uvjeta, jača stupaj solidarnosti, mijenjanje svijesti kod samih građana o važnosti građanskog sudjelovanja, a što doprinosi razvoju stabilnog civilnog društva afirmirajući njegove najvažnije vrijednosti.
Temeljni propis kojim se regulira volontiranje u Republici Hrvatskoj je Zakon o volonterstvu, kojim se uređuju osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela, vrijednosti i uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera, te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontiranja, izdavanje potvrde o volontiranju, izdavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, državna nagrada za volontiranje, te nadzor nad izvršenjem toga Zakona.
Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje. Pri tome se razlikuju tri vrste volontiranja: dugotrajno, kratkotrajno ili volontiranje u kriznim situacijama.
Volonter može biti svaka fizička osoba koja volontira u RH ili inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima.
U zakonodavnoj proceduri usvojen je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, na osnovu kojeg će doći do određenih promjena.