arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 3/2021

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Nikolina Markota Vukić: Što ako nas ne bude 2100. godine?

Aktualno

  • Marica Houška: Novosti u Pravilniku o provedbi OPZ-a – porezne mjere povodom proglašene katastrofe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Aktualno

    Marica Houška: Novosti u Pravilniku o provedbi OPZ-a – porezne mjere povodom proglašene katastrofe

    Opći porezni zakon (OPZ) u čl. 107.a definira posebne okolnosti kao događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Uslijed tih posebnih okolnosti bilo je propisano da će se poreznom obvezniku odgoditi porezna obveza ili odobriti obročna otplata, ili osloboditi plaćanja javnih davanja pod određenim uvjetima. Daljnja provedba čl. 107.a OPZ-a propisana je u Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona i to kroz devet izmjena i dopuna, koje su prikazane u ovom članku. Početkom prosinca 2020. godine, u suradnji sa nositeljem mjere, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, donijeta je Uputa o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19), a primjena ove mjere produljena je i na siječanj 2021. donošenjem nove Upute dana 30. siječnja 2021. U članku su prikazane sve mjere iz Pravilnika.

Financije i računovodstvo

  • mr. sc. Mladen Štahan: Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Mladen Štahan: Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva za 2020.

    Godišnje izvješće je poseban, dodatni izvještaj koji su veliki i srednji poduzetnici (d.d. i d.o.o.) dužni sastavljati i javno objaviti, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima. Matična društva dužna su sastaviti i javno objaviti sva ova izvješća i na konsolidiranoj osnovi.

    Mali i mikro poduzetnici dužni su sastaviti godišnje izvješće samo kad je to određeno statutom ili društvenim ugovorom, a u bilješkama uz financijske izvještaje obvezno objavljuju informacije o otkupu vlastitih dionica ili udjela. Godišnje izvješće sadrži godišnje GFI s izvješćem revizora, izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, izvještaj o plaćanjima u javnom sektoru i izvješće poslovodstva s nefinancijskim izvješćem. Neki od ovih izvještaja mogu se objaviti odvojeno. Rok za izradu godišnjeg izvješća određen je rokovima propisanim za sazivanje skupštine d.o.o.-a i glavne skupštine d.d.-a, a rok za javnu objavu ZOR-om. Radi posebnih okolnosti, rok za dostavu godišnjeg izvješća za 2020. Fini je produžen. Za sastavljanje i objavu godišnjeg izvješća odgovorni su svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i upravni odbor ili osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika, a nadzor provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB, HANFA i Fina. Godišnje izvješće sastavlja se za 2020. na isti način, u istom opsegu i u istim rokovima (u posebnim okolnostima) kao i za prethodnu godinu.

  • Dragutin Kovačić: Sastavljanje i dostavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    Dragutin Kovačić: Sastavljanje i dostavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2020.

    Godišnji financijski izvještaji za 2020. sastavljaju se i predaju na istim obrascima kao i GFI za 2019. GFI za statističke i druge potrebe predaju se Fini do 30.6.2021., a GFI za javnu objavu u roku 8 mjeseci po proteku poslovne godine. Matična društva dužna su obvezu konsolidacije za 2020. prijaviti Registru GFI-a do 30.6.2021., a konsolidirane GFI predati u roku 10 mjeseci po proteku poslovne godine. Naknada za uslugu javne objave GFI-a i druge dokumentacije se ne naplaćuje.

    GFI potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave odnosno svi izvršni direktori. GFI subjekta koji nema upravu, odnosno izvršene direktore potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

    Fina je određena kao ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Fini dokumentaciju za javnu objavu, odnosno GFI za statističke i druge potrebe.

  • Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Predaja GFI-a za statističke i druge potrebe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    Branka Viduka; Ivana Kalčiček: Predaja GFI-a za statističke i druge potrebe

    Godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2020. obvezni su sastaviti i predati u Finu svi obveznici poreza dobit. Radi još uvijek prisutnih posebnih okolnosti, rok predaje tog izvještaja je do 30. lipnja 2021. U odnosu na prošlu godinu, sadržaj obrazaca je nepromijenjen, osim za banke, štedne banke i stambene štedionice.

  • mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2020. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2020. godinu

    U članku se obrazlažu rokovi, obveze i mogućnosti d.o.o.-a, j.d.o.o. i d.d.-a kod utvrđivanja GFI-a, podjele ostvarene dobiti i kod pokrića gubitka za 2020. godinu. Dobit ostvarena u 2020. godini se raspoređuje, a gubitak nadoknađuje, na isti način kao i za prethodnu 2019. godinu. Obvezan raspored tekuće i zadržane dobiti, te  pokriće tekućeg i prenesenog gubitka propisani su ZTD-om i ZOR-om. Osim članova društva, u ostvarenoj dobiti može sudjelovati direktor (uprava), nadzorni odbor i dr.  za vrijeme posebnih okolnosti propisani su duži rokovi za financijsko izvještavanje, ali rokovi za održavanje skupštine propisani ZTD-om nisu se promijenili. U članku su uz primjere knjiženja dani i primjeri odgovarajućih odluka ovlaštenih tijela.

  • Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca

    Računovodstveni postupak za priznavanje vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca u financijskim izvještajima poduzetnika određen je zahtjevima računovodstvenih standarda. Obveznici primjene HSFI-a prilikom priznavanja vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca primjenjuju zahtjeve HSFI-a 11 - Potraživanja, dok obveznici primjene MSFI-a primjenjuju zahtjeve MSFI-a 9 - Financijski instrumenti. Odluku o umanjenju ili trajnom otpisu potraživanja od kupaca svaki poduzetnik donosi samostalno u skladu sa svojom procjenom o izglednosti naplate svakog predmetnog potraživanja koja bi se trebala temeljiti na određenim objektivnim dokazima. Na kraju svake poslovne godine, poduzetnik je dužan procijeniti postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti potraživanja. Ako postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja koji nastaje nakon njihovog početnog priznavanja, temeljem jednog ili više poslovnih događaja, vrijednost potraživanja se umanjuje i nastaju gubici od umanjenja koji se priznaju u računu dobiti i gubitka. Potraživanja od kupaca za koje je potvrđeno postojanje objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti umanjuju (ispravljaju) se na teret rashoda razdoblja. Ako dolazi do naknadnog umanjenja potraživanja koje je prethodno bilo priznato kao prihod, izvorno priznati prihod se ne ispravlja, nego se za iznos umanjenja priznaje rashod. U tom slučaju, iznos priznat kao rashod se mjeri kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti potraživanja i procijenjenih priljeva novčanih tijekova od naplate tog potraživanja, a knjigovodstvena vrijednost potraživanja se ispravlja direktno ili upotrebom odvojenog konta ispravka vrijednosti. Bez obzira što se iznos umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca smatra rashodom koji je poduzetnik dužan priznati u svom računu dobiti i gubitka, to ne znači da je predmetni rashod ujedno i porezno priznati rashod odnosno rashod koji će biti uključen u osnovicu za obračun poreza na dobit i na taj način utjecati na smanjenje porezne obveze. Kako bi se rashodi od vrijednosnog usklađenja ili otpisa potraživanja smatrali i porezno priznatim rashodima poduzetnici su dužni voditi računa i o odredbama Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit u vezi poreznog priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca. Porezni tretman priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca za poduzetnike obveznike poreza na dobit određen je odredbama čl. 9. Zakona o porezu na dobit  i čl. 33. Pravilnika o porezu na dobit.

  • Irena Slovinac: Donacije potresom pogođenim područjima - evidentiranje u poslovnim knjigama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Donacije potresom pogođenim područjima - evidentiranje u poslovnim knjigama

    Donacije poduzetnika potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, uz ispunjenje propisanih uvjeta oslobođene su plaćanja PDV-a i porezno su priznati rashod, a donacije fizičkim osobama neoporezivi primitak. Donacije u novcu i/ili naravi za darovatelja su trošak, a evidentiranje ovisi o tome donira li se novac, roba ili usluge, doniraju li se proizvodi ili roba iz vlastitog asortimana  ili roba nabavlja od drugih osoba.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2020.

    Zakon o porezu na dobit propisuje mogućnost primjene novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Prema odredbama čl. 5. st. 7. Zakona, poreznu osnovicu primjenom novčanog načela može utvrđivati obveznik poreza na dobit koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 7.500.000,00 kn. Porezni obveznik koji je i obveznik PDV-a, može izabrati način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, ako primjenjuje postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama. Obveznici poreza na dobit, koji zadovoljavaju navedene kriterije i koji su nadležnoj ispostavi Porezne uprave dali izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice za 2020. godinu prema novčanom načelu, ili su primjenu novčanog načela započeli u prethodnoj godini, godišnju poreznu prijavu podnose na obrascu Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu (PD-NN), koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit. Prijava poreza na dobit za 2020.  godinu sastavlja se na novom PD-NN obrascu (objavljen u Nar. nov., br. 59/20). U članku se pojašnjava način utvrđivanja osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu te sastavljanju PD-NN obrasca za 2020. godinu.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2020.

    Sukladno Pravilniku o porezu na dobit, uz Prijavu poreza na dobit (PD obrazac) za 2020. godinu Poreznoj upravi se dostavlja i Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama na Obrascu PD-IPO. »Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za razdoblje 1.1. - 31.12.2020.« dostavlja se uz Prijavu poreza na dobit za 2020., putem sustava ePorezna. Izvješće se dostavlja samo ukoliko su u poslovnim knjigama poduzetnika tijekom poreznog razdoblja (2020.) evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U Obrazac PD-IPO uključuju se potraživanja odnosno obveze po osnovi isporuka dobara i obavljenih usluga, te potraživanja ili obveze po osnovi odobrenih ili primljenih zajmova i kredita među povezanim osobama. Sadržaj obrasca PD-IPO propisan je čl. 47.b Pravilnika, a sastoji se od četiri dijela: I.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi primljenih zajmova i kredita, I.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi danih zajmova i kredita, II.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi nabave roba i usluga, II.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi isporuke roba i usluga. U članku se detaljno pojašnjava o sastavljanju Obrasca PD-IPO za 2020. godinu.

  • mr. sc. Lidija Karačić: Obveza podnošenja informacija o prekograničnim poreznim aranžmanima (DAC6) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Lidija Karačić: Obveza podnošenja informacija o prekograničnim poreznim aranžmanima (DAC6)

    Domaći propisi koji uređuju obvezu podnošenja informacija o prekograničnim poreznim aranžmanima su Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza  i Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza. Obvezi podnošenja informacija ne podliježu svi prekogranični aranžmani - prekogranične transakcije, već samo oni koji ispunjavaju kriterije za razmjenu. Te kriterije nazivamo obilježjima, koja ukazuju na mogućnost postojanja elemenata agresivnog poreznog planiranja. U članku se, osim prikaza rokova i načina dostave prekograničnih aranžmana Poreznoj upravi, detaljno opisuje pojam aranžmana, pojam prekograničnog aranžmana, pojam ispitivanja osnovne koristi, pet kategorija obilježja prema kojima se određuje podliježe li aranžman razmjeni ili ne, tko je obveznik podnošenja relevantnih informacija te izuzeće od obveze izvješćivanja na temelju instituta profesionalne tajne.

  • Jasminka Rakijašić: Oporezivanje isplate dobiti fizičkim osobama od 1.1.2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Porezi i doprinosi

    Jasminka Rakijašić: Oporezivanje isplate dobiti fizičkim osobama od 1.1.2021.

    Posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, u primjeni od 1.1.2021., promijenjena je (snižena) i stopa za oporezivanje dividendi i udjela u dobiti koje se isplaćuju u 2021. godini. Niža porezna stopa utjecati će i na postupanje pri isplati dobiti rezidentima određenih zemalja u slučaju primjene međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

  • Željka Marinović: Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Porezi i doprinosi

    Željka Marinović: Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine

    Trošarinski proizvodi (alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i energenti) mogu se u komercijalne svrhe kretati u sustavu odgode plaćanja trošarine uz primjenu EMCS sustava ili s plaćenom trošarinom (kretanja izvan sustava odgode plaćanja trošarine) sukladno trošarinskim propisima. Na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva (ugljen, koks i lignit) ne primjenjuju se opća pravila nadzora kretanja trošarinskih proizvoda koja uređuju kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine i kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju (s plaćenom trošarinom) te odredbe o trošarinskom skladištu.

    U članku autorica potanje piše o kretanju trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine na teritoriju Republike Hrvatske (RH), između RH i drugih država članica Europske unije (EU), obračunu trošarine i drugim specifičnostima kroz praktične primjere.  

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Primjena izmijenjenog i dopunjenog Pravilnika o računovodstvu od 1. siječnja 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Primjena izmijenjenog i dopunjenog Pravilnika o računovodstvu od 1. siječnja 2021.

    Izmijenjeni Pravilnik o proračunskom računovodstvu primjenjuje se na evidentiranje poslovnih događaja od 1.1.2021. Jasno su propisani: › obveza sastavljanja Izjave o prijeboju na kojoj svi sudionici prijeboja trebaju potvrditi iznos prijeboja i na temelju kojeg se prijeboj treba evidentirati u poslovnim knjigama, › način iskazivanja dionica, udjela u glavnici i vrijednosnih papira, › način evidentiranja zaduživanja putem izdavanja obveznica i trezorskih zapisa, › obveza popisa imovine i obveza evidentiranih u okviru izvanbilančnih zapisa, ›     način evidentiranja razlika proizašlih iz primjene valutne klauzule  i obveza i način usklađivanja imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili na koje se primjenjuje valutna klauzula na dan sastavljanja bilance te › način evidentiranja otpisa potraživanja i obveza. Dopunjene su odredbe koje se odnose na evidentiranje promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, promijenjen je način evidentiranja plaćanja po protestiranim jamstvima i njihovim povratima. Promijenjen je Računski plan, u najvećoj mjeri zbog novog načina evidentiranja protestiranih jamstava.

Neprofitne organizacije

  • Nikolina Bičanić: Financijsko upravljanje i kontrole i samoprocjena za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Neprofitne organizacije

    Nikolina Bičanić: Financijsko upravljanje i kontrole i samoprocjena za 2020.

    Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija  načelno je uređen sustav financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, a propisana je i obveza obavljanja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za neprofitne organizacije koje su obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva. Rok za obavljanje samoprocjene za 2020. godinu je 1. travanj 2021. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola. Obvezu samoprocjene putem navedenoga Upitnika nemaju one neprofitne organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više JLP(R)S, budući da su te neprofitne organizacije obveznice davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Zakonski zastupnik ima obvezu o provedenoj samoprocjeni izvijestiti najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, što najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, prima na znanje.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Paušalno oporezivanje iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Paušalno oporezivanje iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima

    Građani koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje putnicima i turistima uz propisane uvjete mogu plaćati porez na dohodak kao godišnji paušalni porez na dohodak. Koji uvjeti pritom moraju biti ispunjeni, koja je visina paušalnog poreza i kako se plaća piša autor ovoga članka.

    Godišnji paušalni dohodak, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu od iznajmljivanja stanova  kojeg donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika – građanina.

    Godišnji paušalni dohodak, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu od iznajmljivanja stanova utvrđuje se poreznim rješenjem, kojeg donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika – građanina.

    Podsjećamo da je rješenjem utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak i prirez konačan pa porezni obveznik po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Poduzetnička plaća za 2021. - obračun obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Poduzetnička plaća za 2021. - obračun obveza

    Obrtnici koji plaćaju porez na dobit moraju plaćati doprinose na osnovicu koja za 2021. ne može iznositi manje od 10.099,10 kn. Naime, ako obrtnik ne isplaćuje plaću ili je isplaćuje u iznosu nižem od navedenoga, obvezan je platiti doprinose na propisanu osnovicu. Međutim, ako isplaćuje plaću veću od navedenoga iznosa, doprinosi se plaćaju na tu veću plaću. Upravo o navedenom ovisi i način izvještavanja na JOPPD obrascu što je i tema ovoga članka.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2021.

    Radnici su i osobe s invaliditetom, a isti se mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima. U članku se potanje piše o specifičnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom te pogodnostima za poslodavca koje proizlaze iz tog zapošljavanja, obračunu plaće i ostvarivanju prava iz radnog odnosa invalidnih radnika.

  • Sandra Pezo: Spajanje i pripajanje poslodavaca - obračun, isplata i izvješćivanje o plaćama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Plaće i naknade plaća

    Sandra Pezo: Spajanje i pripajanje poslodavaca - obračun, isplata i izvješćivanje o plaćama

    Tko izvještava o posljednjoj plaći radnika i na koji način u slučaju spajanja/pripajanja poslodavca često je pitanje koje se postavlja. Naime, kada se isplaćuje posljednja plaća prije spajanja/pripajanja poslodavca više ne postoji poslodavac kod kojega je radnik radio pa valja voditi računa o specifičnostima pri popunjavanju JOPPD obrasca o čemu piše autorica članka što obrazlaže i na praktičnom primjeru.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Branka Tuđen: Sporazum o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom (UK) – podrijetlo robe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Branka Tuđen: Sporazum o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom (UK) – podrijetlo robe

    Nakon svih izazova koje je donio BREXIT s 1.1.2021. godine započela je privremena primjena   Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije (EU) i Ujedinjene Kraljevine (UK). Kako je isti dogovoren tek 24.12.2020. godine i tekst istog objavljen u službenom listu Unije tek 31.12.2020. godine, nije bilo vremena za detaljno proučavanje odredbi prije početka primjene, a posljedica čega je niz nedoumica koje se rješavaju paralelno sa primjenom istog. Predmetni sporazum, između ostalog, predviđa i nultu stopu carine pri uvozu robe s podrijetlom.

    U članku autorica odgovara na pitanja kako roba može steći podrijetlo zemlje izvoznice, koje dokaze treba posjedovati uvoznik kako bi se primijenila nulta stopa carine, koju dokumentaciju i koliko dugo treba čuvati i sl.

Radno pravo

  • mr. sc. Iris Gović Penić: Datum sudskog raskida ugovora o radu u svjetlu najnovije prakse Ustavnog suda - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Radno pravo

    mr. sc. Iris Gović Penić: Datum sudskog raskida ugovora o radu u svjetlu najnovije prakse Ustavnog suda

    Jedan od Zakonom o radu previđenih načina prestanka ugovora o radu je sudski raskid ugovora o radu. Ono što je uvijek bio, a i ostao i nakon donošenja posljednjeg Zakona o radu, najveći prijepor oko sudskog raskida jest datum prestanka ugovora o radu. To pitanje i nadalje rješava isključivo sudska praksa. O ovom pitanju je Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno (iako po prvi put) ukinuo presudu revizijskog suda u kojoj je potvrđena drugostupanjska presuda kojom je datum sudskog raskida određen na zahtjev poslodavca suprotno svim interesima radnika. O navedenoj problematici te analizi utjecaja pravnih shvaćanja Ustavnog suda u ovom predmetu na buduću praksu redovnih sudova, piše autorica u ovome članku.

  • Ljubica Đukanović: Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u RH - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u RH

    Novim Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 133/20; u nastavku: Zakon) koji je na snazi os 1.1.2021. uređen je ulazak, boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH). Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u RH te izdavanje dozvole boravka i rada „EU plave karte“ uređen je Zakonom sukladno Direktivi Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage.

    Državljanin treće zemlje može u RH boraviti na kratkotrajnom, privremenom, dugotrajnom ili stalnom boravku, a raditi može na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada i to samo na onim poslovima za obavljanje kojih mu je dozvola odnosno potvrda izdana i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je dozvola ili potvrda izdana i s kojim je zasnovao radni odnos.

    Izdavanje ''EU plave karte'' visokokvalificiranom državljaninu treće zemlje uređeno je čl. 126. Zakona na način da su određena nadležna tijela za zaprimanje zahtjeva i uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se Eu plava karta izdala.

    Zahtjev za izdavanje dozvole boravka i rada EU plave karte visokokvalificirani državljanin treće zemlje može podnijeti u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu RH ili policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

    Umjesto visokokvalificiranog državljanina treće zemlje zahtjev za izdavanje dozvole boravka i rada može podnijeti i njegov poslodavac prema svom sjedištu ili mjestu rada državljanina treće zemlje.

    O boravkU i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u RH pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

Zdravstveno osiguranje

  • Ljubica Đukanović: Uvjeti i način ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Zdravstveno osiguranje

    Ljubica Đukanović: Uvjeti i način ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

    Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 89/19; u nastavku: Zakon) uređeno je obvezno zdravstveno osiguranje, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze, te uvjeti i način njihova ostvarivanja. Posebno su, u skladu s propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama Zakona, Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 – 127/17; u nastavku: Pravilnik o pravima) uređeni uvjeti i način ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te obveze osiguranih osoba u ostvarivanju tih prava.

    Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 9/21; u nastavku: Pravilnik o izmjenama i dopunama), koje se primjenjuju od 4.2.2021., izmijenjen je Pravilnik o pravima, tako da pravo na smještaj uz dijete na bolničkom liječenju na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO), sada može koristiti osigurana osoba:

    • jedan od roditelja djeteta koje se nalazi na bolničkom liječenju ili
    • osoba koja skrbi o djetetu (u nastavku: skrbnik).

    Cjelodnevni smještaj uz dijete na bolničkom liječenju može ostvariti jedan od roditelja djeteta ili skrbnik djeteta koje se nalazi na bolničkom liječenju, dok je to pravo prema dosadašnjoj odredbi Pravilnika o pravima mogla ostvariti samo majka djeteta, a ne i otac djeteta. Pravo na cjelodnevni smještaj uz dijete ima i jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, pod uvjetom da o tome posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela.

    Dnevni smještaj uz dijete može koristiti jedan od roditelja ili skrbnik djeteta mlađeg od sedam godina života te jedan od roditelja ili skrbnik djeteta s težim smetnjama u razvoju, za dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od akutnih bolesti. Smještaj se koristi na prijedlog izabranog doktora djeteta/odjelnog doktora ugovorne bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi.

    Opširnije o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na cjelodnevni i dnevni smještaj uz dijete pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Javna nabava

  • Tatjana Kreč: Plan nabave s odgovorima na česta pitanja u praksi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 3/2021

    Javna nabava

    Tatjana Kreč: Plan nabave s odgovorima na česta pitanja u praksi

    Planiranje u javnoj nabavi jedna je od najvažnijih aktivnosti za obveznike provedbenih propisa iz područja javne nabave, jer se samo kvalitetnim planiranjem mogu postići ne samo uštede u vremenu već i ostvariti glavni cilj javne nabave, a to je dobivanje najbolje vrijednosti za novac. Planiranje je zahtjevan proces koji uključuje stručnost i znanje osoba zaduženih za planiranje te zahtijeva vrijeme, istraživanje i suradnju sa svim dionicima. Jedna od obveza naručitelja u planiranju javne nabave je izrada plana nabave. Radi se o dokumentu kojim se na transparentan način javnosti i gospodarskim subjektima stavlja na raspolaganje popis svih potreba za nabavom pojedinog naručitelja u proračunskoj ili poslovnoj godini.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Druga djelatnost – paušalni porez
  • Jasminka Rakijašić: Isplata plaće bivšem radniku i korištenje osobnog odbitka
  • Irena Slovinac: Nabava teretnog vozila u Njemačkoj
  • Nikolina Bičanić: Proračunsko računovodstvo Rashodi protokola
  • Ljubica Đukanović: Način prestanka djelovanja udruge

TEB-ov Poslovni info br. 03/21

  • TEB-ov Poslovni info br. 03/21