arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 8/2020

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Iva Maksimović: Povratna informacija – ima li bez nje uspješnog tima?

Aktualno

  • Ana Zorić, Davor Kozina: Novi Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Aktualno

    Ana Zorić, Davor Kozina: Novi Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru

    U Narodnim novinama br. 78/20 objavljen je Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru (u nastavku: Pravilnik). Do donošenja ovog Pravilnika područje upravljanja nepravilnostima bilo je uređeno Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji je bio na snazi još od lipnja 2012. i koji je prestao važiti stupanjem na snagu ovoga Pravilnika (16. srpnja 2020. godine).

    Pravilnik su obvezni primjenjivati svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz njih, odredbe Pravilnika odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica i druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji objavljuje Ministarstvo financija. Pravilnikom je razrađen način postupanja u institucijama kada se utvrdi postojanje nepravilnosti i tu se razlikuje postupanje, ovisno o tome je li institucija obvezna imenovati osobu za nepravilnosti ili ne, te postoji li povjerljiva osoba. Podsjećamo, zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru  usklađen je zakonodavni okvir vezan za upravljanje nepravilnosti s odredbama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

    Godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine dostavlja se do 28. veljače tekuće godine.

  • Ljubica Đukanović: Dostava e-mail adrese sudskom registru - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Aktualno

    Ljubica Đukanović: Dostava e-mail adrese sudskom registru

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru (Nar. nov., br. 40/19; u nastavku: Zakon o izmjenama i dopunama ZSR) uvedena je obveza upisa adrese elektroničke pošte u registarski sud za sve pravne osobe. Odredbom čl. 38.b ZSR izrijekom je propisao da je subjekt odnosno pravna osoba za koju je zakonom propisan upis u registar, dužan najkasnije u roku od tri mjeseca od upisa osnivanja podnijeti zahtjev za upis barem jedne adrese elektroničke pošte. Zahtjev za upis adrese elektroničke pošte može podnijeti zastupnik koji je po zakonu ovlašten za zastupanje subjekta upisa. Isto tako subjekt upisa u registar dužan je podnijeti registru zahtjev za upis promjene adrese elektroničke pošte.

    Radi provođenja navedenih izmjena i dopuna donesen je i novi Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (Nar. nov., br. 121/19; u nastavku: Pravilnik), a čl. 52. Pravilnika propisano je da se zahtjev za upis adrese elektroničke pošte podnosi registarskom sudu na Tt upisnik koga podnosi zastupnik koji je po zakonu ovlašten za zastupanje subjekta upisa na propisanom obrascu. U zahtjevu obveznik upisa dužan je navesti temeljne podatke o subjektu upisa njegov MBS, OIB i EUID, ako ga ima. Na isti način je subjekt upisa dužan podnijeti registru zahtjev za upis promjene adrese elektroničke pošte.

    Sve pravne osobe koje su upisane u sudski registar imaju obvezu dostaviti podatak o adresi elektroničke pošte sudskom registru.

    Taj podatak trebalo je dostaviti u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu Pravilnika za sve pravne osobe upisane u sudski registar, a to znači trgovačka društva, ustanove, zaklade i sve druge pravne osobe koje su upisane u registar. Rok od tri mjeseca nije prekluzivan stoga sve pravne osobe koje do sada nisu dostavile podatak o elektroničkoj pošti trebaju isti u što kraćem roku dostaviti registarskom sudu o čemu pišemo opširnije u našem tiskanom izdanju.

  • Ružica Krizmanić: Izmjene Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Aktualno

    Ružica Krizmanić: Izmjene Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 121/19) primjenjuje se od 1. travnja 2020., osim odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021. Slijedom navedenog, izmjene Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnose se na obveze propisane izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno na: uvođenje obveze fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja s primjenom od 1. siječnja 2021., te uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument s primjenom od 1. travnja 2020. i uvođenje QR koda na računu s primjenom od 1. siječnja 2021. U članku se daje pregled navedenih izmjena u sustavu fiskalizacije, kao i pojašnjenje obveza koje moraju ispuniti obveznici fiskalizacije u propisanim rokovima.

Financije i računovodstvo

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo vlastitih dionica i udjela - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo vlastitih dionica i udjela

    Društvo može steći vlastite dionice ili udjele pod uvjetima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima. Stečene vlastite dionice i udjeli iskazuju se kao smanjenje kapitala uz obvezno formiranje rezervi za vlastite dionice/udjele u iznosu troška stjecanja. O uvjetima za stjecanje vlastitih dionica/udjela te računovodstvenom tretmanu njihovog stjecanja i otuđenja, potanje obrazlaže autorica članka.

     

  • Vedran Jelinović, Domagoj Zaloker: Kamate – pravni, porezni i računovodstveni aspekt - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Financije i računovodstvo

    Vedran Jelinović, Domagoj Zaloker: Kamate – pravni, porezni i računovodstveni aspekt

    Stope zateznih i ugovornih kamata u određenom razdoblju izračunavaju se na temelju Prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima (u nastavku: prosječna kamatna stopa) za prethodno referentno razdoblje. Uz prikaz stopa primjenjivih u razdoblju 1.7.-31.12.2020. u ovome članku pišemo o čestim pitanjima u praksi s pravnog, poreznog i računovodstvenog gledišta. U članku, između ostaloga, možete pročitati o stopama zateznih i ugovornih kamata te formulama za njihov izračun, rokovima plaćanja i računanju rokova ispunjenja, zastari kamata, računovodstvenom evidentiranju i financijskom izvještavanju kamata, kao i njihovom oporezivanju po svim vrstama poreza.

  • Irena Slovinac: Naplata karticama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Naplata karticama

    Platne kartice uobičajeno su sredstvo plaćanja/naplate prodane robe i usluga. Prava i obveze između banke ili drugog izdavatelja kartice i prodavatelja, te izdavatelja kartice i korisnika kartice uređuju se ugovorom. Prodavatelj koji prodaje robu i/ili usluge uz kartičnu naplatu ostvaruje prihod od prodane robe i pruženih usluga, te rashod za ugovorenu naknadu izdavatelju kartice. U smislu propisa o fiskalizaciji, plaćanje karticama smatra se plaćanjem u gotovini, te se za svaki račun naplaćen karticom mora provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa. Obveza PDV-a za dobra i usluge naplaćene karticom nastaje u trenutku kada su dobra isporučena odnosno usluge obavljene. Međutim, ako porezni obveznik primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, obveza PDV-a nastaje u trenutku naplate na račun.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Sanja Živko: Obračun troškova službenih putovanja u tuzemstvu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Sanja Živko: Obračun troškova službenih putovanja u tuzemstvu

    Pravo radnika na naknadu troškova službenih putovanja nije pravo koje je propisano zakonom, njega određuje poslodavac izvorom radnog prava koji primjenjuje, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili nekim drugim internim aktom. Porezni tretman navedenih troškova uređuju porezni propisi, koji poslodavcima definiraju uvjete pod kojima se dnevnice i drugi troškovi službenih putovanja mogu radnicima isplatiti neoprezivo. Što se smatra službenim putovanjem prema Pravilniku o porezu na dohodak, koji su obvezni elementi putnog naloga, te način na koji ćete izvršiti obračun i isplatu dnevnica i dugih troškova službenih putovanja u tuzemstvu možete pročitati u nastavku članka.  

  • Jasminka Rakijašić: Isplata drugog dohotka obveznicima PDV-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    Jasminka Rakijašić: Isplata drugog dohotka obveznicima PDV-a

    U praksi se događaju situacije da se s fizičkom osobom sklopi ugovor o djelu ili autorski ugovor za koji se namjerava obračunati drugi dohodak, a onda se od osobe zaprimi račun s iskazanim PDV-om. Tada se postavlja pitanje kako isplatitelj treba postupiti u takvoj situaciji, da li ipak obračunati drugi dohodak ili  izvršiti plaćanje ukupnog iznosa navedenog na računu?

  • Andreja Sertić Tomiček: COVID-19 i odgovorno poslovno ponašanje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    Andreja Sertić Tomiček: COVID-19 i odgovorno poslovno ponašanje

    Pandemija korona virusa (COVID-19) uzrokovala je velike poremećaje u ekonomiji i životu trgovačkih društava, bez obzira jesu li sposobni nastaviti svoje poslovanje ili ne. Ovi poremećaji na različite načine utječu na društva i multinacionalne kompanije, a mnogi od njih suočavaju se i s financijskim poteškoćama. Kriza COVID-19 također je razotkrila velike ranjivosti u poslovanju društava i opskrbnih lanaca povezanih s uvjetima rada i spremnosti na nepredviđene situacije. Pristup odgovornog poslovnog ponašanja kao odgovor na krizu COVID-19 pomoći će osigurati da socijalna pitanja, ekološka i druga pitanja koja se odnose na upravljanje društvima utvrđena međunarodno priznatim standardima odgovornog poslovnog ponašanja predstavljaju osnovu za osmišljavanje i implementaciju reakcija vlade i privatnog sektora. Ovi standardi, posebice opsežne smjernice OECD-a za multinacionalne kompanije i povezane OECD-ove smjernice za dubinsku analizu odgovornog poslovnog ponašanja, donose očekivanje prema kojima bi društva doprinijela održivom razvoju, pri čemu se ukazuje na štetne utjecaje poslovnih aktivnosti, i to kroz vlastiti lanac opskrbe. Uključivanje ovih standarda odgovornog poslovnog ponašanja i instrumenata u mjere za rješavanje krize COVID-19 može pomoći vladama i društvima u donošenju odluka i rješavanju ekoloških pitanja, socijalne politike i upravljanja povezanih s krizom, ali istodobno osiguravajući da takvo ponašanje ne stvara daljnje rizike za ljude, planet i društvo u cjelini.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Isporuke dobara na daljinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Isporuke dobara na daljinu

    Prodaja na daljinu je oblik prodaje gdje se proizvodi ili usluge nude potencijalnim kupcima preko sredstava za daljinsku komunikaciju, pri čemu se narudžbe također vrše posredstvom tih sredstava, dok se dostava obavlja preko pošte ili nekim drugim načinom, primjerice, dostavom vlastitim vozilima. Kod isporuka dobara na daljinu isporučitelj sam (vlastitim dostavnim vozilima) ili neka osoba po njegovom nalogu (npr. pošta) otprema dobra u drugu državu članicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odnosno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima. Dakle, o isporukama na daljinu se radi u slučaju kada isporučitelj prodaje dobra fizičkim osobama ili pravnim osobama - krajnjim potrošačima sa sjedištem u drugoj državi članici, a koji nisu obvezni obračunati PDV na svoja stjecanja dobara unutar EU-a, dok se isporučitelj brine o prijevozu dobara do kupaca. Tipičan primjer je kataloška prodaja. O prodaji na daljinu se ne radi kada kupac (krajnji potrošač) sam preuzima dobra od isporučitelja u drugoj državi članici i otprema ih u svoju državu članicu. Isporuke na daljinu su također isporuke dobara koja se otpremaju, ali mjesto isporuke je posebno definirano odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ te odredbama čl. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

  • Gordana Lončar, Dražen Opalić: Djelatnost poljoprivrede - utvrđivanje dohotka i doprinosa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    Gordana Lončar, Dražen Opalić: Djelatnost poljoprivrede - utvrđivanje dohotka i doprinosa

    U sustavu poreza na dohodak razlikujemo pet oporezivih oblika dohotka od kojih je jedan i dohodak od samostalne djelatnosti. Isti obuhvaća dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti (obrtničke djelatnosti), dohodak od slobodnih zanimanja te dohodak od poljoprivrede i šumarstva. O definiranju djelatnosti poljoprivrede u smislu poreznih propisa te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u sustav poreza na dohodak kao i načinu oporezivanja primitaka koje te fizičke osobe ostvare po osnovi obavljanja djelatnost poljoprivrede u slučajevima kada se utvrdi da su iste po toj osnovi obveznici poreza na dohodak, piše se u nastavku članka. Također, pojašnjava se i način utvrđivanja doprinosa u skladu sa zakonskim propisima.

  • Sandra Pezo: Obrazac JOPPD - iskazivanje potpore za skraćivanje radnog vremena - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    Sandra Pezo: Obrazac JOPPD - iskazivanje potpore za skraćivanje radnog vremena

    Budući je Vlada RH donijela mjeru za očuvanje radnih mjesta za razdoblje od lipnja do prosinca 2020. temeljem koje Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje potpore, a radi razmjene podataka između Porezne uprave i HZZ-a, propisan je i poseban način iskazivanja potpore u JOPPD obrascu. Stoga autorica u članku na primjerima objašnjava način iskazivanja isplate plaće i potpore u Obrascu JOPPD, kako bi se ostvario povrat te odobrene i isplaćene potpore i pripadajućih obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu tj. potporu.

    Sukladno izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 74/29), potpora se mora iskazati kao dio ugovorene plaće iskazati u Obrascu JOPPD na isti način (korištenjem istih šifri) kao i kod svake druge isplate plaće s tim da se podaci o dodijeljenoj potpori i obračunatim doprinosima za obvezna osiguranja moraju iskazati još jednom u posebnom retku s posebnom oznakom.

  • Anita Štefanac: Potpora za skraćivanje radnog vremena - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Porezi i doprinosi

    Anita Štefanac: Potpora za skraćivanje radnog vremena

    Budući mjere za očuvanje radnih mjesta nisu produžene na način kojim su bile definirane za razdoblje ožujak – svibanj, na sjednici Upravnog vijeća HZZ-a od 29.6.2020. donesena je odluka o uvođenju Potpore za skraćivanje radnog vremena.

    Potpora je donesena za razdoblje od šest mjeseci, od 1.6.2020. do 31.12.2020., a kako bi je poslodavci, koji zapošljavaju 10 i više radnika, mogli koristiti moraju dokazati povezanost utjecaja epidemije COVID – 19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati, što je i tema ovoga članka.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić, Irena Slovinac: Blagajničko poslovanje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić, Irena Slovinac: Blagajničko poslovanje

    Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici u svom poslovanju mogu primati i/ili obavljati plaćanja gotovim novcem i pritom moraju voditi računa o mogućnosti te ograničenjima i zabrani u plaćanju gotovim novcem. Oni proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici koji u svom poslovanju upotrebljavaju gotov novac obvezni su donijeti procedure o blagajničkom poslovanju, pri uplatama i isplatama gotovog novca sastavljati i koristiti odgovarajuće isprave te voditi knjigu blagajne. U ovome tekstu pojašnjavaju se ova pitanja, te daju ogledni primjeri procedure o blagajničkom poslovanju, primjeri blagajničkih uplatnica i isplatnica, vođenja blagajničkog dnevnika, kao i primjeri evidentiranja poslovnih događaja u glavnoj knjizi.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Oporezivanje sporednih zanimanja i domaćih radinosti

    Fizičke osobe mogu obavljati obrtničke djelatnosti propisane čl. 2. st. 1. Zakona o obrtu i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

    Pod domaćom radinošću se razumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, a sporednim zanimanjem - obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

    Za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisano je ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem tih djelatnosti - bruto primici ne smiju iznositi više od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost što za 2020. iznosi 87.420,00 kn.

    O navedenom, kao i iznosu paušalnog poreza te obvezi vođenja i predaje propisanih obrazaca možete pročitati u navedenom članku.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Nove mjere za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena i potpora mikropoduzetnicima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Nove mjere za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena i potpora mikropoduzetnicima

    Stanje u gospodarstvu uvjetovano bolešću COVID-19 nastoji se popraviti odobravanjem potpora od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) poslodavcima, a s ciljem zadržavanja radnih mjesta radnika i opstanka tvrtki u kojima ti radnici rade. Upravno vijeće HZZ-a donijelo je dvije nove mjere, jednu koja se odnosi na skraćivanje radnog vremena kod poslodavaca koji zapošljavaju 10 i više radnika s rokom trajanja od 1.6. do 31.12.2020. te drugu koja se odnosi na potporu mikropoduzetnicima koji zapošljavaju 9 i manje radnika s početkom primjene za mjesec srpanj 2020.

    Radno vrijeme radnika poslodavac može skratiti od 10% do 50%, s tim da od navedenog skraćenja ovisi i iznos potpore. Iznos potpore za skraćeno radno vrijeme od 50% je najviše do 2.000,00 kn mjesečno neto po radniku. Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se na dva načina. Prvi način je da se 4.000,00 kn dijeli s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme (bez blagdana) za mjesec za koji je tražena potpora i množi brojem sati za koje se daje potpora, a drugi način je da se u izračun uzima iznos ugovorene ili propisane neto plaće koji je niži od 4.000,00 kn, npr. 3.250,00 : 160 = 20,31 kn za lipanj 2020. O isplati plaće i potpore radniku poslodavac izvještava u dva retka, u prvom retku iskazuje se isplata plaće, a u drugom retku iskazuje se isplata potpore koristeći u polju 6.1. šifru 0000 te u polju 6.2. šifru 0013 na stranici B Obrasca JOPPD.

    Mikropoduzetniku koji zapošljava 9 i manje radnika odobrava se potpora za srpanj 2020. u iznosu od 2.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno u srazmjernom dijelu po radniku prema broju sati u nepunom radnom vremenu. O isplaćenoj plaći i potpori izvještava se u jednom retku.  

    U članku se piše o pravilima za dodjelu navedenih potpora, poslodavcima koji mogu odnosno ne mogu koristiti navedene potpore, kriterijima za dodjelu potpore, obvezama poslodavca i HZZ-a, načinu utvrđivanja iznosa potpore za skraćeno radno vrijeme i iskazivanju u Obrascu JOPPD na primjerima te načinu utvrđivanja potpore mikropoduzetniku i iskazivanju u Obrascu JOPPD na primjerima.

  • Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i iznos plaće - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i iznos plaće

    Poslodavac može sklopiti ugovor o radu s radnikom koji će raditi u nepunom radnom vremenu tj. radnom vremenu koje je kraće od punog radnog vremena od 40 sati tjedno. Predmetni ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a isti mora sadržavati i podatak o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna, osnovnoj plaći i razdobljima isplate kako je propisano čl. 15. Zakona o radu. Ovisno o okolnostima konkretnog slučaja iznos plaće radnika može se utvrditi ili ugovorom o radu ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Ako poslodavac npr. u ugovoru o radu plaću radniku za rad u nepunom radnom vremenu ne odredi drugačije, tada isti tu plaću treba utvrditi i isplatiti razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Dakle, iznos plaće za nepuno radno vrijeme se utvrđuje od iznosa plaće za puno radno vrijeme razmjerno ostvarenim satima rada radnika u mjesecu.

    U članku se piše o radu u nepunom radnom vremenu, dopunskom radu uz pisanu suglasnost poslodavca, obračunu plaće radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, korištenju osobnog odbitka kod dva poslodavca, ostvarivanju prava iz radnog odnosa, isplati neoporezivih primitaka te načinu izvješćivanja u Obrascu JOPPD.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Stalni sezonski radnici - obračun plaće i produženo mirovinsko osiguranje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Plaće i naknade plaća

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Stalni sezonski radnici - obračun plaće i produženo mirovinsko osiguranje

    Pojam stalni sezonski radnik propisan je nekolicinom zakonskih propisa (Zakonom o tržištu rada, Zakonom o radu, Zakonom o mirovinskom osiguranju, Zakonom o doprinosima) pri čemu se kao jedna od karakteristika za navedene osobe ističe tzv. produženo mirovinsko osiguranje kojim njihovi poslodavci preuzimaju obvezu plaćanja mirovinskog osiguranja i za vrijeme dok ne rade, u pravilu do početka sljedeće sezone.

    Obračun plaće za navedene radnike se ne razlikuje od obračuna plaće za ostale radnike, a putem mjere Stalni sezonac omogućena im je novčana pomoć uz posebne pogodnosti za vrijeme COVID-a 19. I poslodavcima se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti financira trošak produženog MO u cijelosti pri čemu su obvezni podnijeti JOPPD obrazac, što se i obrazlaže u članku.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Zaštita majčinstva u radnim odnosima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Zaštita majčinstva u radnim odnosima

    Zaštita majčinstva u radnim odnosima podrazumijeva sveobuhvatnu zaštitu žene - radnice i poslodavac kod zapošljavanja žene mora voditi računa o toj zaštiti i osigurati je.

    Zaštita majčinstva na razini Europske unije, koja se odnosi na socijalna prava i zabranu spolne diskriminacije, regulirana je sekundarnim zakonodavstvom direktivama na način da se njima propisuju ciljevi koje moraju postići države članice, s tim da je način kako ostvariti postavljene ciljeve prepušten državama članicama da ta pitanje urede svojim nacionalnim zakonodavstvom.

    Republika Hrvatska (u nastavku: RH) je uskladila svoje zakonodavstvo s direktivama EU na način da su one prenesene u hrvatsko zakonodavstvo.

    Zaštita majčinstva propisana je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) kao zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, ženama koje su rodile ili koje doje djecu. Tako je čl. 30. ZR-a propisano da poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.

    Radi horizontalnog usklađivanja ZR-a s nacionalnim zakonodavstvom, a uzimajući u obzir uređenje rodiljnih i roditeljskih prava i potpora posebnim zakonom, ZR-om je propisana zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama.

    Zaštita trudnice, odnosno žene koja je rodila ili koja doji dijete propisana je čl. 31. ZR-a prema kojem poslodavca ima posebnu obvezu prema trudnici, ženi koja je rodila ili koja doji dijete ako obavlja poslove koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje i/ili djetetov život ili zdravlje.

    O zaštita majčinstva u radnim odnosima pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan: E-trgovina i novine u carinskim postupcima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan: E-trgovina i novine u carinskim postupcima

    Globalizacija, tehnološke promjene, a u konačnici i posebne okolnosti (pandemija bolesti COVID-19) jako utječu na razvoj elektroničke trgovine u Republici Hrvatskoj (RH) i na svjetskom tržištu. Kupnja dobara elektroničkim putem iz treće zemlje oslobođena je PDV-a i carine ako vrijednost pošiljke ne premašuje 22 EUR-a (160,00 kn), a nije oslobođena PDV-a ako je kupnja obavljena u Europskoj uniji (EU). Kako bi se zaštitilo porezne prihode država članica EU i kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve tvrtke, Europska komisija pokrenula je izmjene postojećih propisa kako bi se ukinula predmetna porezna olakšica i naplaćivao PDV i na uvoz pošiljaka do 22 EUR-a (160,00 kn). U članku autorica piše o izmjenama poreznih i carinskih propisa koji se odnose na pošiljke male vrijednosti koje bi trebale stupiti na snagu 1.1.2021., obvezi podnošenja uvozne carinske deklaracije i obračunu javnih davanja te drugim specifičnostima prilikom provođenja carinskog postupka.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Produženo osiguranje u sustavu mirovinskog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2020

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Produženo osiguranje u sustavu mirovinskog osiguranja

    Produženo osiguranje je mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznog mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja. Navedeno osiguranje priznaje se na zahtjev osiguranika i njegovo trajanje nije ograničeno, a ovisi o potrebi samog osiguranika.

    Navedenim su zakonom propisani slučajevi kada se osiguranik može prijaviti na produženo osiguranje, a koji su pritom propisani dokazi i obrasci možete pročitati u članku.

Pitajte TEB

  • Ljubica Đukanović: Potpora za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje radnog vremena
  • Domagoj Zaloker: Porezni obveznik iz Austrije iznajmljuje kontejnere tuzemnom poreznom obvezniku
  • Dinko Lukač: Isplata naknade nerezidentu za članstvo u nadzornom odboru
  • mr.sc. Ida Dojčić: Donacija zaštitnih maski bolnici
  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Obračun doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem

TEB-ov podsjetnik