arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 6/2020

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Mihaela Bronić; dr. sc. Josip Franić: Rezultati najnovijeg istraživanja o otvorenosti proračuna središnje države

Aktualno

  • mr. sc. Mladen Štahan: Novi rokovi za predaju GFI-a i računovodstvene dokumentacije za 2019. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Aktualno

    mr. sc. Mladen Štahan: Novi rokovi za predaju GFI-a i računovodstvene dokumentacije za 2019.

    Prema Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 42/20) i novom Pravilniku o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije (Nar. nov., br. 43/20), poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini godišnje financijske izvještaje i drugu propisanu dokumentaciju za 2019. godinu dostavljaju u Finu i Registar godišnjih financijskih izvještaja u rokovima koji su za dva (2) mjeseca produljeni u odnosu na dosadašnje propisane uobičajene rokove.

     

  • Ljubica Đukanović: Sklopljen Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
  • Vedran Jelinović: Naplata potraživanja i ovršni postupci za vrijeme epidemije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Aktualno

    Vedran Jelinović: Naplata potraživanja i ovršni postupci za vrijeme epidemije

    Otkako je u Hrvatskoj 12.3.2020. proglašena epidemija uzrokovana koronavirusom, na gotovo svakodnevnoj bazi planiraju se mjere i poduzimaju aktivnosti usmjerene na borbu protiv epidemije, pomoć građanima i gospodarstvu uslijed epidemije, kao i za podršku oporavku nakon epidemije.
    U ovome članku pojašnjavamo mjere koje su poduzete u vezi ovršnih postupaka, te s njima povezanih pitanja mogućnosti naplate potraživanja i prekida zastare, te zastoja tijeka zateznih kamata. Konkretno, pišemo o Zakonu o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 47/20) i Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Nar. nov., br. 53/20).

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Internet trgovina - porezni i računovodstveni aspekt - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Internet trgovina - porezni i računovodstveni aspekt

    Internet trgovina (ili prodaja na daljinu) je poseban oblik trgovine izvan prodavaonica, a obavlja se kao prodaja robe na daljinu na veliko i prodaja robe na daljinu na malo. Za nabavljenu robu, trgovac koji prodaje robu putem interneta, na veliko i/ili malo, mora sastaviti primku, kalkulaciju ili drugu ispravu o zaduženju. Za prodanu robu putem interneta trgovac izdaje račun s podacima iz čl. 79. Zakona o PDV-u odnosno s podacima iz čl. 63. OPZ-a. Ako je račun naplaćen gotovim novcem ili karticama treba provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa. Naplata pouzećem temeljem ugovora o ugovoru o pružanju poštanskih usluga ne smatra se naplatom u gotovini. Ako se roba prodaje/isporučuje poreznom obvezniku iz druge DČ isporuka će biti oslobođena PDV-a po čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, pod uvjetom da trgovac posjeduje dokaze o isporuci dobra u drugu DČ i ispunjenju drugih uvjeta. Ako se roba prodaje potrošačima i/ili osobi koja nije porezni obveznik oporezivanje ovisi je li trgovac prešao prag isporuke u drugoj DČ. Ako se roba prodana putem internet trgovine otprema izvan EU za oslobođenje od PDV-a mora postojati carinska deklaracija, poštanska deklaracija odnosno druga odgovarajuća dokumentacija.

  • Domagoj Zaloker: Prijeboj (kompenzacija) - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Prijeboj (kompenzacija)

    Poduzetnici međusobne obveze i potraživanja nerijetko namiruju bez uporabe novčanih sredstava, odnosno namiruju ih nekim oblikom tzv. obračunskog plaćanja. Najrašireniji oblik obračunskog plaćanja u tuzemstvu je prijeboj ili kompenzacija. Dvije najčešće vrste prijeboja u praksi su prijeboj jednostranom izjavom volje i ugovorni (višestruki) prijeboj. Prijeboj je uređen odredbama čl. 195. – 202. ZOO-a kojima su propisana pravila o općim uvjetima, izjavi, učincima i slučajevima kada je prijeboj zakonski isključen. Prijebojem dužnik podmiruje svoju obvezu vjerovniku bez prijenosa novčanih sredstava ili isporuke dobara ili usluga. Prema tome, prijebojem se prebijaju međusobna potraživanja dviju strana. Prebija se potraživanje koje vjerovnik „A“ ima prema svom dužniku „B“ s potraživanjem koje vjerovnik „B“ ima prema svom dužniku „A“. U prijeboju mogu učestvovati i pravne i fizičke osobe, čak i na način da na jednoj strani stoji pravna, a na drugoj strani fizička osoba. Ako se kojim slučajem radi o različitim iznosima međusobnih potraživanja, što je u praksi i najčešći slučaj, tada se prijeboj obavlja u iznosu potraživanja koji je jednak svim sudionicima u prijeboju što znači da će jedna tražbina potpuno prestati, a druga djelomično. Ugovorni odnosno višestruki prijeboj nije propisan ZOO-om. Odnosi subjekata u ugovornom ili višestrukom prijeboju, određeni su ugovornim, odnosno sporazumnim odnosom, a ne davanjem jednostrane izjave.  U višestrukom prijeboju dobrovoljno može sudjelovati više subjekata. Među sudionicima višestrukog prijeboja ne postoji izravna uzajamnost, pa je stoga potrebno napraviti zatvoreni krug međusobnih tražbina i obveza. Međusobne obveze sudionika prestaju na dogovoreni dan, ali ne prije potpisa zadnjeg sudionika u prijeboju.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 16 – Ponovna procjena obveze i modifikacije najma - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 16 – Ponovna procjena obveze i modifikacije najma

    Nakon početnog priznavanja ugovora o najmu, potrebno je voditi računa o tome da li su nastupile okolnosti koje utječu na promjene u vezi s plaćanjima po osnovu tog najma, odnosno da li su nastupile okolnosti koje utječu na promjenu opsega najma ili najamnine u odnosu na izvorne uvjete ugovora o najmu. O računovodstvenim učincima ponovne procjene i mjerenja obveze po osnovu najma, kao i modifikacije najma za obveznike MSFI-a, potanje od autorice članka.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Upravni ugovor u redovnom postupku i u posebnim okolnostima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Upravni ugovor u redovnom postupku i u posebnim okolnostima

    Izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov, br. 43/20), za dospjele porezne obveze koje nisu predmet odgode, odnosno porezne obveze za koje porezni obveznik nije oslobođen plaćanja, a koje su dospjele u razdoblju od 20.3. do 20.6.2020., porezni obveznik i porezno tijelo mogu sklopiti upravni ugovor u posebnim okolnostima radi namirenja poreznog duga, pod povoljnijim uvjetima u odnosu na redovan postupak.

    Koje su razlike između sklapanja ugovora u redovnom u odnosu na poseban postupak, koje su povoljnosti, uz primjer upravnog ugovora u posebnim okolnostima možete pročitati u navedenom članku.

  • Anđa Redžić; mr. sc. Martina Ciglević: Pandemija COVID 19 i gospodarske mjere: što smo naučili? - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    Anđa Redžić; mr. sc. Martina Ciglević: Pandemija COVID 19 i gospodarske mjere: što smo naučili?

    Pandemija izazvana COVID-om 19 je, osim zdravstvenog aspekta, uzrokovala i znatan gospodarski pad. Nesporno je da će doći do pada BDP-a, kako na svjetskoj razini tako i na razini Europske unije, pa time i Hrvatske. Ono što će biti značajno za ovu krizu je pad potražnje uvjetovan primarno osjećajem straha i neizvjesnošću, što će izravno utjecati na pad proizvodnje, a time i na pad zaposlenosti. Povećanje nezaposlenosti s jedne strane, smanjenje investicija, a posebice s aspekta državnih investicija i potrošnje, očekivano smanjenje plaća u državnom sektoru kao i značajno povećanje rashoda za potrebe zdravstvenog sustava, očekivano dramatično smanjenje javne nabave stvorit će opće pretpostavke za realan pad BDP-a, kao i recesiju s nepoznatim rokom trajanja. Za 2020. godinu je prilikom projekcija proračuna Vlada RH predviđala rast BDP-a po stopi od 2,6%. U novim okolnostima potpuno je jasno da ne samo da neće doći do planiranog rasta BDP-a, već je jasno da će stopa rasta biti negativna. Očekivani pad BDP-a po nekim procjenama od 10 do 20% će destabilizirati javne financije, te ugroziti poslovanje velikog broja poslovnih subjekata u RH. U članku autorice pišu o utjecaju pandemije na ekonomske pokazatelje država zahvaćenih ovom pandemijom, kao i mjerama pomoći gospodarstvu koje je provela RH i neke od država u našem okruženju.

  • Anita Štefanac: Potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima COVID – 19 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    Anita Štefanac: Potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima COVID – 19

    S obzirom na situaciju uzrokovanu utjecajem COVID-19 na gospodarstvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje, radi očuvanja radnih mjesta, provodi Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19). Za dobivanje potpore propisani su određeni uvjeti, pri čemu su poslodavci obvezni podnijeti propisani zahtjev uz pripadajuću dokumentaciju, isključivo on-line putem.

    O navedenom, kao i propisanim dokazima koje poslodavac mora predočiti HZZ-u te proširenju primjene navedene mjere na osobe koje obavljaju sezonsku djelatnost, piše autorica članka.

  • Gordana Lončar: Porezni tretman primitaka ostvarenih po osnovi darovanja u humanitarnim i javno oglašenim akcijama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    Gordana Lončar: Porezni tretman primitaka ostvarenih po osnovi darovanja u humanitarnim i javno oglašenim akcijama

    Od 1. siječnja 2020., dohotkom ne smatraju niti primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina. Pod kojim uvjetima su takvi primici neoporezivi te kako postupiti u slučaju da primici nisu u cijelosti utrošeni za namijenjene svrhe, pojašnjava autorica članka.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice EU-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice EU-a

    Direktiva Vijeća 2006/112/EZ, kao temeljna PDV Direktiva, propisuje (čl. 262.) podnošenje rekapitulacijskih izvješća (eng. Recapitulative Statement) u slučaju obavljanja isporuka dobara unutar EU-a, te obavljanja usluga za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV prema čl. 196. Direktive. Odredbe navedene Direktive implementirane su u Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 121/19; u nastavku: Zakon o PDV-u). Prema čl. 88. Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a, odnosno koji je registriran za potrebe PDV-a u RH popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije pravnim i fizičkim osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije te za dobra koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje dobara u skladu s uvjetima iz čl. 7.a Zakona o PDV-u. Obračunsko razdoblje za podnošenje Zbirne prijave je mjesec, a Zbirna prijava podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. U članku je pojašnjeno sastavljanje novog obrasca Zbirne prijave.

  • mr. sc. Zrinka Perić: Pomorci - 183 dana uslijed COVID-19 za 2020. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Zrinka Perić: Pomorci - 183 dana uslijed COVID-19 za 2020. godinu

    Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u pravilu regulira Zakon o porezu na dohodak. Međutim, oporezivanje pomoraca – članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, regulirano je Pomorskim zakonikom, kao posebnom propisu.

    Pritom je značajan značaj kriterij i broj dana koji je pomorac proveo u međunarodnoj plovidbi, a s obzirom na COVID-19, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 24.4.2020. donijelo Uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja 183 dana radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za 2020. kojom su propisali koji se dani pomorcima računaju u broj potrebnih 183 dana, o čemu, pored ostalog, piše autorica članka.

Plaće i naknade plaća

  • Sandra Pezo: Isplata plaće temeljem sudske presude - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Plaće i naknade plaća

    Sandra Pezo: Isplata plaće temeljem sudske presude

    Kada radnik u sudskom postupku temeljem pravomoćne sudske presude utuži neisplaćenu plaću za protekla porezna razdoblja poslodavac je dužan, bez obzira isplaćuje li je izravno ili prisilno u ovršnom postupku, utvrditi sva javna davanja te o tome izvijestiti Poreznu upravu na propisanom Obrascu JOPPD prema propisima koji su bili na snazi kada je plaća trebala biti isplaćena.

    Radnik je dužan u sudskim tužbama utužiti plaće u bruto iznosu, a poslodavac je dužan obračunati porez na dohodak, prirez, doprinose iz plaće i doprinose na plaću i to po stopi i vrsti doprinosa koja je važila u razdoblju na koje se obveza odnosila.

    Budući se isplata plaće i plaćanje doprinosa iz i na plaću temeljem sudske presude smatra zakašnjelim plaćanjem nastaje obveza plaćanja kamata za cijelo vrijeme zakašnjenja, i to od zadnjeg dana mjeseca kada je pojedini doprinos dospio na naplatu pa do dana isplate plaće.

    Pri obračunu poreza na dohodak i prireza primjenjuju se propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na dospijeće obveze poreza i prireza po osnovi plaće od siječnja 2017. odstupa se od načela blagajne tj., predujam poreza na dohodak od plaće više se ne obračunava i ne dospijeva na naplatu pri isplati plaće već se predujam poreza na dohodak od plaće obračunava se i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.

    O navedenom, na primjerima obračuna i popunjavanju JOPPD obrasca, možete pročitati u navedenom članku.

     

  • Jasminka Rakijašić: Mlade osobe - oslobođenje od doprinosa na plaću - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Plaće i naknade plaća

    Jasminka Rakijašić: Mlade osobe - oslobođenje od doprinosa na plaću

    Kada se zapošljava osoba mlađa od 30 godina na neodređeno vrijeme, poslodavac ima pravo koristiti oslobođenje od doprinosa na plaću, odnosno doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i to u trajanju do pet godina. Koji su uvjeti za korištenje predmetne olakšice i u kojim slučajevima se trajanje olakšice može produžiti, potanje pišemo u članku.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Obračun plaće zaposlenih umirovljenika i prava iz radnog odnosa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Plaće i naknade plaća

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Obračun plaće zaposlenih umirovljenika i prava iz radnog odnosa

    Svi umirovljenici, bez obzira jesu li ostvarili prijevremenu ili starosnu mirovinu ili mirovinu temeljem dugogodišnjeg osiguranja, mogu se zaposliti do polovice punog radnog vremena pri čemu ostvaruju pravo na plaću. Pri obračunu plaće primjenjuju se iste stope poreza i doprinosa kao i kod isplate plaće ostalim radnicima. Međutim, vezano uz primjenu osobnog odbitka valja voditi računa da li se u cijelosti koristi kod HZMO-a ili je radnik napravio preraspodjelu osobnog odbitka u kojem slučaju određeni postotak osobnog odbitka može koristiti i poslodavac – isplatitelj plaće.

    O navedenom, na primjerima izračuna i sastavljanja JOPPD obrasca, možete pročitati u članku.

Proračunsko računovodstvo

  • Mladenka Karačić; Terezija Draženović: „EV“ nalozi i nova EVT aplikacija za unos podataka - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Proračunsko računovodstvo

    Mladenka Karačić; Terezija Draženović: „EV“ nalozi i nova EVT aplikacija za unos podataka

    Zakonom o izvršavanju državnog proračuna pojedini proračunski korisnici izuzimaju se od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka u proračun. Međutim, u cilju primjene načela jedinstva i sveobuhvatnosti proračuna, neophodno je navedene prihode i primitke kao i rashode i izdatke koji se iz njih financiraju uključiti u izvještajni sustav državnog proračuna. Razdjeli državnog proračuna u čijoj su nadležnosti proračunski korisnici izuzeti od uplate prihoda i primitaka u proračun dužni su planirati takve prihode i primitke te rashode i izdatke u državnom proračunu te podatke o njihovom izvršenju po gotovinskom načelu unijeti sustav državne riznice. Kako bi se taj unos olakšao te poboljšala kvaliteta unesenih podataka, Ministarstvo financija pokrenulo je projekt čiji rezultat je EVT aplikacija za unos podataka. U 2020. godini tu aplikaciju koristi Ministarstvo znanosti i obrazovanja i proračunski korisnici iz njegove nadležnosti, a naknadno će se uključiti i ostali razdjeli.

     

Neprofitne organizacije

  • mr. sc. Sanja Živko: Potpora za očuvanje radnih mjesta u sustavu športa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Neprofitne organizacije

    mr. sc. Sanja Živko: Potpora za očuvanje radnih mjesta u sustavu športa

    U uvjetima posebnih okolnosti nastalih pojavom virusa COVID-19 propisan je niz mjera čiji je cilj između ostalog pružanje pomoći, potpore za zadržavanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenih kako u gospodarstvu, tako i u drugim djelatnostima pogođenim ovom situacijom. Tom je prilikom Hrvatski Sabor usvojio Zakona o dopunama Zakona o sportu kojim se reguliraju mjere pomoći sektoru športa kako bi se ublažile posljedice pandemije koja je pogodila i ovo područje. Usvojenim dopunama Zakona o sportu omogućeno je čelniku tijela državne uprave nadležne za područje športa donošenje Odluke o potpori za očuvanje radnih mjesta u sustavu športa i druge prilagodbe o čemu pišemo u članku.   

Poslovanje obrtnika

  • Irena Slovinac: Štete na imovini obrtnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Poslovanje obrtnika

    Irena Slovinac: Štete na imovini obrtnika

    Zalihe i dugotrajna imovina obrtnika može biti oštećena uslijed prirodne nepogode ili više sile. Imovina koja je u potpunosti oštećena predaje se na oporabu/zbrinjavanje i isknjižava iz poslovnih knjiga na temelju vjerodostojne dokumentacije. Rashod po osnovi otpisa imovine uslijed više sile porezno se priznaje do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela. Ako se imovina popravlja, izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

  • Krešimir Vranar: Uporaba kreditnih kartica u samostalnoj djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Uporaba kreditnih kartica u samostalnoj djelatnosti

    Autor u članku pojašnjava, s poreznog motrišta, način evidentiranja poslovnih događaja u svezi uporabe kreditnih kartica kod poreznog obveznika - obveznika poreza na dohodak i obveznika PDV-a koji PDV plaća na temelju naplaćenih naknada.

    Naime, primitak od prodaje na kreditne kartice ne nastaje u trenutku isporuke odnosno ispostavljanja računa, već u trenutku kada porezni obveznik primi naplatu na svoj žiro račun od strane izdavatelja kartice. Pri plaćanju kreditnom karticom poslovni izdatak za nabavu kratkotrajnih dobara i usluga nastaje plaćanjem sa žiroračuna poreznog obveznika izdavatelju kartice. Kako se to evidentira u propisanim poslovnim knjigama pročitajte u članku.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Godišnji odmor iz prethodne godine - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Godišnji odmor iz prethodne godine

    Pravo na godišnji odmor je zakonska i ustavna kategorija na koga radnik ima pravo i koga se ne može odreći, niti mu ga poslodavac može uskratiti. Godišnji odmor se ostvaruje za svaku kalendarsku godinu, s tim da je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) propisano kada i pod kojim uvjetima se to pravu može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu i do kada se mora iskoristiti.

    Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu i mogućnosti koje u tom slučaju postoje propisane su čl. 84. ZR-a. Radnik i poslodavac se mogu dogovoriti oko prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, tako da se mogu dogovoriti da radnik u sljedeću godinu prenesu i dva tjedna, koja bi trebao koristiti u kalendarskoj godini za koju je taj godišnji odmor ostvaren. Ako postoji dogovora između radnika i poslodavca, radnik ne mora koristiti ni ta dva tjedna u godini za koju je ostvario pravo na godišnji odmor.

    Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u 2019., u kojoj je stečen, zbog:

    • privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad,
    • korištenja prava na rodiljni dopust,
    • korištenja prava na roditeljski dopust,
    • korištenja prava na posvojiteljski dopust i
    • dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,

    radnik ima pravo koristiti u 2020. po povratku na rad, a najkasnije do 30.6.2020. (čl. 84. st. 4. ZR-a).

    Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora za 2019. koga radnik nije iskoristio ili njegovo korištenje poslodavac ne omogući do 30.6.2020, zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti do 31.12.2020.

    O prenošenju i korištenju godišnjeg odmora iz 2019. u 2020. pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

  • mr. sc. Iris Gović Penić: Ustavni sud RH o pravu radnika da komentira svog poslodavca na društvenim mrežama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Radno pravo

    mr. sc. Iris Gović Penić: Ustavni sud RH o pravu radnika da komentira svog poslodavca na društvenim mrežama

    Internet i društvene mreže postale su sastavni dio našeg svakodnevnog života. Na njima se informacije lako mogu pronaći, ali i objaviti. Dostupnost društvenih mreža omogućava svakome, pa tako i radnicima, da informiraju treće osobe o onome što je predmet njihovog interesa.
    Objavljivanje informacija od strane radnika s jedne strane predstavlja pravo radnika na slobodu mišljenja i izražavanja misli, ali, s druge strane, granica te slobode je zaštita prava i interesa njegovog poslodavca. Objavljivanje informacija o poslodavcu od strane radnika koji nije zadovoljan poslovnim odlukama poslodavca najčešće dovodi do povrede prava poslodavca na čast i ugled. U ovome članku pišemo o jednom takvom slučaju koji je zbog izvanrednog otkaza ugovora o radu svoje mjesto našao i pred Ustavnim sudom RH.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Bosiljko Zlopaša: Carinski postupci i mjere u borbi protiv posljedica pandemije COVID-19 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Bosiljko Zlopaša: Carinski postupci i mjere u borbi protiv posljedica pandemije COVID-19

    Radi sigurnog odvijanja međunarodnih robnih tijekova i zaštite sigurnosti zdravlja i ljudi, Carinska uprava Republike Hrvatske (CURH) aktivno se uključila u borbu protiv pandemije COVID-19 zajedno sa Općom upravom za carinu i oporezivanje Europske komisije. Zbog bržeg kretanja robe u prekograničnom prometu s trećim zemljama CURH je omogućio uvozno i izvozno carinjenje roba 24 sata dnevno na graničnim prijelazima Bajakovo i Stara Gradiška, a 12 sati dnevno na graničnim prijelazima Erdut, Kamensko, Karasovići, Nova Sela, Slavonski Šamac i Vinjani Donji. Također, uveden je obračunski način plaćanja PDV-a pri uvozu roba u RH. Autor u tekstu daje pregled ključnih mjera u području primjene carinskih propisa u borbi protiv bolesti COVID-19.

Poslovanje s inozemstvom

  • mr. sc. Branka Tuđen: INCOTERMS 2020 transportne klauzule i carinska vrijednost robe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Poslovanje s inozemstvom

    mr. sc. Branka Tuđen: INCOTERMS 2020 transportne klauzule i carinska vrijednost robe

    Carinska vrijednost robe jedan je od temeljnih elemenata koji se utvrđuje pri uvozu robe. Jedan od troškova koji se uzima u obzir kod utvrđivanja carinske vrijednosti je i trošak transporta koji uključuje prijevoz i osiguranje robe, te troškove utovara, istovara i rukovanja robom povezane s prijevozom uvezene robe. Paritet isporuke naznačen na računu ili u ugovoru o kupoprodaji daje nam informaciju jesu li troškovi utovara, prijevoza, osiguranja i drugi troškovi već uračunati u cijenu robe koju je kupac platio ili iste treba dodati cijeni stvarno plaćenoj za robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti. Pariteti isporuke (INCOTERMS) predstavljaju međunarodna pravila koja uređuju pravo-ekonomske odnose između kupca i prodavatelja u međunarodnoj trgovini glede prijenosa rizika i troškova pri isporuci robe s jedne na drugu ugovornu stranu. Autorica u tekstu na primjerima piše o paritetima isporuka te novostima u INCOTERMS 2020.

Zdravstveno osiguranje

  • Ljubica Đukanović: Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Zdravstveno osiguranje

    Ljubica Đukanović: Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

    Prihodovni cenzus propisan za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske nije mijenjan od 2008. i svo vrijeme se određivao u propisanom postotku od proračunske osnovice. Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 53/29; u nastavku: Zakona o izmjenama i dopunama) prihodovni cenzus je uređen na način da se svake godine obavlja ineksacija prihodovnog cenzusa.

    Prihodovni cenzus propisan izmijenjenim i dopunjenim čl. 14.a Zakona, bilo da se radi o osiguranoj osobi koja živi u zajedničkom kućanstvu ili se radi osiguraniku samcu, prema novoj, dopunjenoj odredbi povećava se svake kalendarske godine prema stopi povećanja prihodovnog cenzusa koja se utvrđuje na način da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to:

    • ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, u tome slučaju se stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje na način da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće ili
    • ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, u tom slučaju se stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje na način da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće.

    Opširnije o Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i prihodovnom (imovinskom) cenzusu pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Trgovina

  • Darko Marečić: Internet trgovina - odgovori na pitanja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 6/2020

    Trgovina

    Darko Marečić: Internet trgovina - odgovori na pitanja

    Internet trgovina odnosno prodaja putem web shopa može se obavljati kroz oblik trgovine na veliko i trgovine na malo. Za obavljanje internet trgovine potrebno je u odgovarajući registar upisati djelatnost „usluge informacijskog društva“, registrirati domenu, zakupiti diskovni prostor, izraditi web stranicu i imati skladište (osim u slučaju ako ,e roba dostavlja izravno iz skladišta dobavljača ako trgovac posreduje u trgovini na malo ili pruža isključivo usluge). Osim trgovca, prodaju svojih proizvoda putem interneta mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost proizvodnje te nositelji i/ili članovi OPG-a.

    Internet stranica mora sadržavati podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini i Zakonom o zaštiti potrošača te drugim propisima. Trgovac ili drugi prodavatelj na svojoj web stranici mora naznačiti cijene proizvoda (usluge) te naznačiti jesu li u iste cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i druga davanja koja na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu.

    Potrošač ima pravo jednostrano raskinuti ugovor sklopljen putem interneta u roku od 14 dana od dana kad je preuzeo robu, odnosno od dana sklapanja ugovora o uslugama ili ugovora kojem je predmet digitalni sadržaj koji nije isporučen na tjelesnom mediju.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Oslobođenje od doprinosa na sufinanciranu neto plaću
  • Irena Slovinac: Odgoda PDV-a – knjiženje
  • mr. sc. Sanja Živko: Darovanje invalidskih kolica
  • Ljubica Đukanović: Prestanak radnog odnosa – ugovor na određeno vrijeme

TEB-ov podsjetnik